Odnos prema tradiciji

Transcendental

Buduća legenda
Poruka
29.503
Pošto su ljudi koji ovde pišu mahom upoznati sa filozofskom tradicijom u celini ili češće delimično, red je da se postavi pitanje koliko je to korisno za (današnjeg) čoveka
Čovek koji je došao do ovog nivoa tehničkih i naučnih dostignuća, razvoj fizike i matematike, prosto i obična svest o ogromnom prostoru kosmosa kojeg stari nisu bili toliko svesni, pa su formirali antropocentrične misaone sisteme, mnogo znači. Takođe razvoj sociologije i psihologije koje dodaju nove ravni u kojima se čovek definiše i kojima se može predvideti
U svakom slučaju, postoji veliki broj ljudi koji zbog nemogućnosti da pronađu čvrst oslonac u mišljenju jer misli nije ni potrebno da se osloni ni na šta, odlučuju iz nekakvog straha da se ukalupe u određene sisteme koje su kreirali veliki ljudi, ljudi legitimne misli makar ona bila i pogrešna. Za takve ljude tradicija bilo kog tipa je pogubna, oni žele statično, sigurno, mrtvo. Tradicija za njih postaje otrov, kao što kaže Adorno.

Da li je insistiranje na starim filozofskim učenjima (koja opet ne zastarevaju, ali postaju stara!) korisno za današnji um ili štetno? Da li mu se više vrata otvori nego što se zatvori?
 
Možda bi knjiga "Istorija filozofije" trebala da dobije naslov "Kuriozitetna učenja filozofa prošlosti"???
Jer ovako,ispada da treba nešto od tih učenja usvojiti...
Kakvi su nam studenti (od 100 preko 90 njih ispod 120:mrgreen:),još će pomisliti da su sva učenja
dobra i opštevažeća...
Ovaj rekao ovo,ovaj rekao ono...Rekla kazala istorijsko...:lol:
I još gore:sociolog gleda na tu istoriju iz rakursa razvoja društvenih zajednica,psiholog kroz narastanje
običaja i normi koji čine obrasce razvoja ličnosti,ekonomista kroz razvoj produkcionih odnosa prema kapitalu...
Bem ih polupane...:mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Pošto su ljudi koji ovde pišu mahom upoznati sa filozofskom tradicijom u celini ili češće delimično, red je da se postavi pitanje koliko je to korisno za (današnjeg) čoveka
Čovek koji je došao do ovog nivoa tehničkih i naučnih dostignuća, razvoj fizike i matematike, prosto i obična svest o ogromnom prostoru kosmosa kojeg stari nisu bili toliko svesni, pa su formirali antropocentrične misaone sisteme, mnogo znači. Takođe razvoj sociologije i psihologije koje dodaju nove ravni u kojima se čovek definiše i kojima se može predvideti


Још једна тема на филозофији где се неко чуди чему она када имамо науку?:neutral: И онда ту своју збуњеност и фрустрацију претвара у тему. Питам се шта ти и теби слични тражите овде , имаш онај форум природне науке па износи тамо своја одушевљења достигунћима науке. Која су толико велика и мила да су ево довела свет на ивицу пропасти а исто тако и човека. Ја та твоја одушевљења не делим.

Што се тиче филозофије, она је нешто другачије од науке и много вредније од исте.

А то што камара људи у науци тражи одгворе које тамо нема. не спречава нас остале да их потражимо тамо где их има... у филозофији.

Цитираћу овде овај пост извесног Корнелија са друге теме а који је генијално описао ту одушевљеност данашњих маса науком:

Nauka nije merodavna u filozofskim pitanjima, jer se ne bave istom tematikom. Nauka se bavi materijom-supstancijom, a filozofija duhom-esencijom. Zabadanje naučničkog nosa u sve je posledica zavisnosti modernih ljudi od nauke (čitaj: pronalazaka i gedžeta koji im omogućavaju udoban život). Pozivanje na nauku u svemu se može i shvatiti kao pokušaj izbegavanja filozofskih pitanja i odgovora.

Пренећу и ово што сам већ писао на сличним темема тј чему данас служи филозофија.

Filozofija sluzi da nam da odgovore na suštinska pitanja o svetu i zivotu a koja su se postavila sama od sebe kada je covek došao do svesti. Sta je svet, sta smo mi , sta je smrt, sta je zivot, sta je realno a sta idealno? Dati odgovor na pitanje "šta", a ne na pitanje "kako" posao je filozofije.
Pitas se cemu sluze ti odgovori? Prakticnim banalnim stavrima u zivotu ne sluze. Filozof je kao covek sa durbinom, kako je govorio Sopenhauer, moze da vidi zvezde, ali tim durbinom ne vidi nista ispred sebe. Ali to znanje "o zvezdama" mnogo je vrednije od banalnog znanja "kako". Kako izorati njivu, kako napraviti bunar i doci do vode, kako uloviti divljac, kako napraviti luk i strelu? Ta pitanja su kao sto vidis banalnosti, a pitanje sta je sustina sveta i zivota ne sluzi nicemu prakticnom i svakidasnjem, ali sluzi tome da znanjem dodjemo do spoznaje sustine sveta i zivota. Nema vaznijeg znanja od toga. Hocu da znam kako da napravim luk i strelu i ulovim divljac..HOCU.. ali hocu da znam i sta su ovaj svet i zivot u svojoj sustini a ne u nacinu svog pojavljivanja.
Mozda usled urodjene covekove lenjosti kao i zazora prema takvim pitanjima, izgleda da su oni prvi ciljevi vazniji, ali gresis. Metafizicka potreba izdvaja se iz mora svakidasnjeg zivota kod svakog coveka. Niko nije ravnodusan pred time.
Ako je išta na ovom svetu poželjno, toliko poželjno da bi to čak i sirova i tupa gomila u svojim prosvetljenijim trenucima više cenila od srebra i zlata, to je da zrak svetlosti padne na tamu našeg postojanja i da saznamo nešto o ovom svom zagonetnom životu, u kome ništa nije jasno sem njegove bede i njegove ništavnosti. Sopenhauer Svet kao volja i predstava 2

Ziveti sa slikom o svetu i zivotu gde je svet objekata realan, gde moja svest nestaje a ovaj svet objekata ostaje ovakav kakvim ga vidimo, gde smo mi nasa tela pri cemu ta tela nastaju i nestaju, da je posle smrti za nas "nista", da je kretanje i trajanje isto sto i linija i tome slicno. Ziveti sa takvim skupom neverovatnih APSURDA u vreme kada je filozofija dosla vec odavno do svog vrhunca i dala odgovore na sva pitanja koje je covek u osvitu svesti postavio... neshvatljivo je.
Zato je vazna filozofija..jer je ona razbila sve ove zablude koje sam nabrojao, a coveku omogucila susret sa transcendentnim, sa njegovom pravom sustinom izvan pojave koju je zaboravio.
Shvatiti da sanjas, da je svet predstava a da je realnost nesto drugo "stvar po sebi", to omogucuje filozofija. A kada u snu shvatis da sanjas imas sansu da se probudis. Razbiti zablude uobicajenog misljenja uz pomoc filozofije ...vec je pocetak budjenja.
 
Niceova filozofija takodje nastoji da sve objasni sa naucnickog stanovista, npr. kao igru magnetnih sila, samo sto nije ogradjena pojmovima "dobra izla" kao moderna nauka ili mozda Sopenhauerova filozofija.
 
Niceova filozofija takodje nastoji da sve objasni sa naucnickog stanovista, npr. kao igru magnetnih sila, samo sto nije ogradjena pojmovima "dobra izla" kao moderna nauka ili mozda Sopenhauerova filozofija.

To je apsolutno tacno. Nice je naucnik oslobodjen hriscanskog morala (morala robova.)

Uvažavam i čak je u razmatranje ontoloških pitanja prethodno rasčlanio jezičke pojmove što je izuzetan i prvi put u filozofiji...
Šteta ipak što nije posedovao današnja saznanja o svemiru,kvantnoj fizici,mehanici i matematici...Naravno i još bolje i dublje
poznavanje jezičkih interaktivnih odnosa prema raznim oblastima društvenog života ljudi...
Sad bi valjao takav ,ali s tim znanjima...
 
Poslednja izmena:
а.

Filozofija sluzi da nam da odgovore na suštinska pitanja o svetu i zivotu a koja su se postavila sama od sebe kada je covek došao do svesti. Sta je svet, sta smo mi , sta je smrt, sta je zivot, sta je realno a sta idealno? Dati odgovor na pitanje "šta", a ne na pitanje "kako" posao je filozofije..
To šta je svet u kom smo,informacije o svemiru-svakako nam ne daje filozofija...Astrofizika proučava svemir i pokušava saznati raznim aparatima i složenim
izračunavanjima i šta je i kakav je,te šta će biti s njim dalje...Od svih aparata za svet u kom živimo,filozofija ima samo naša čula i um...
Naravno,na čelu astrofizike je filozofija o astrofizičkim saznanjima koja još ne razumemo sasvim...Slično je i s mikrosvetom,s prirodnim naukama itd...
dok je metafizikaostala usamljena i sve više izjednačena s mistikom-te bez ikakvih pouzdanih odgovora u svetu nagađanja i imaginacije...

Metafizika bi da prisvoji duhovno ljudi i da se bavi njime...Naravno da i to nauke proučavaju i naravno da je i filozofiranje duhovnog legitimni predmet nauka!
Nema više tajni obavijenih mistikom-sve su tajne pred nama i samo zatvorena knjiga koju treba da otvorimo i počnemo listati!
 
Niceova filozofija takodje nastoji da sve objasni sa naucnickog stanovista, npr. kao igru magnetnih sila, samo sto nije ogradjena pojmovima "dobra izla" kao moderna nauka ili mozda Sopenhauerova filozofija.

To je apsolutno tacno. Nice je naucnik oslobodjen hriscanskog morala (morala robova.)


Ево шта тај "научник" Ниче каже о научницима:

"Čuvajte se naučnika! Mrze vas: jer oni su neplodni! U njih su hladne isušene oči, pred njima svaka ptica leži očerupana. "
Fridrih Ниче
 
To šta je svet u kom smo,informacije o svemiru-svakako nam ne daje filozofija...Astrofizika proučava svemir i pokušava saznati raznim aparatima i složenim
izračunavanjima i šta je i kakav je,te šta će biti s njim dalje...Od svih aparata za svet u kom živimo,filozofija ima samo naša čula i um...
Naravno,na čelu astrofizike je filozofija o astrofizičkim saznanjima koja još ne razumemo sasvim...Slično je i s mikrosvetom,s prirodnim naukama itd...
dok je metafizikaostala usamljena i sve više izjednačena s mistikom-te bez ikakvih pouzdanih odgovora u svetu nagađanja i imaginacije...

Metafizika bi da prisvoji duhovno ljudi i da se bavi njime...Naravno da i to nauke proučavaju i naravno da je i filozofiranje duhovnog legitimni predmet nauka!
Nema više tajni obavijenih mistikom-sve su tajne pred nama i samo zatvorena knjiga koju treba da otvorimo i počnemo listati!

Наука не може дати одговоре на суштинска питања којима се бави филозофија. Та питања нису У њеној области. А то што ви трпате науку свуда друга је тема на коју сам ти већ одговорио раније а ево опет:

Разлог што се не обазиремо на научне одгворе је у простој чињници што је ово форум филозофије и што научни метод ту нема шта да тражи. Тражити одговоре на филозфска питања која се тичу суштине од научника исто је као тражити одговоре како функционише компјутер од шеширџије.

Метод је у питању. Научни метод претпоставља објекат. У том методу морамо имати сазнаваоца и оно што је сазнато као објекат. Као емпиријски, спољашњи обејекат. Научни метод бави се појавним светом и само појавним светом. Он не може у свој рачун уврстити субјекат, или било шта непосредно. Самим тим се не може бавити суштином света и живота. Не може обухватити поделу на појаву и ставр по себи, Не може давати одгворе на суштинска питања.

Покажимо ту неадекватност научног метода на примеру свести:

Узмимо рецимо неке ванземаљце који немају свест нити било шта слично а а што ми непосредно налазимо у себи и тако зовемо. Узмимо да они почну примењивати научни метод не би ли нашли ту нашу свест и упазнали са са њоме.
Они ће сецирати мозак до бесвести, проучити све његове ћелије.... али једино ће имати посла са материјом која делуује силом на другу материју али не и са свешћу. Свест није у мозгу нити било где у спољашњем свету да би је научним методом објашњавали и упознавали.

Зато је наука једно а филозофија друго.

А то што је у овом декадентном времену наука издигнута на пиједестал , па тако о суштинским питањима уместо филозофе питају Стивена Хокинга и сличне,
http://forum.krstarica.com/entry.php/23959-Raj-i-pakao

Док је филозофија, смишљеном кампањом, склоњена на страну.... сасвим је друга тема.[/QUOTE]
 
Uvažavam i čak je u razmatranje ontoloških pitanja prethodno rasčlanio jezičke pojmove što je izuzetan i prvi put u filozofiji...
Šteta ipak što nije posedovao današnja saznanja o svemiru,kvantnoj fizici,mehanici i matematici...Naravno i još bolje i dublje
poznavanje jezičkih interaktivnih odnosa prema raznim oblastima društvenog života ljudi...
Sad bi valjao takav ,ali s tim znanjima...


Tek kad uvidis svoju glupost shvatices da ne moze tebi valjati takav covjek, nego najdalje ti njemu, npr. da mu ocistis cipele.

Postoji pojam duhovne aristokratije i o tome ce tek biti rijeci, mozda i u posebnoj temi.

- - - - - - - - - -

Ево шта тај "научник" Ниче каже о научницима:

"Čuvajte se naučnika! Mrze vas: jer oni su neplodni! U njih su hladne isušene oči, pred njima svaka ptica leži očerupana. "
Fridrih Ниче

Naucnik koji je samo naucnik je neplodan. Umjetnik je plodan, ali i on se mora posluziti nekakvom provjerenom gradjom...
Sto se tice Sopenhauera, ne vidim ga ni kao umjetnika ni izvan nauke, sem sto je ogrezao u religiji, a to je pasa trave.
 
Poslednja izmena:
Tako je meni jedna Francuskinja trubila o tome kako filozofija nista ne valja, kako je umjetnost alfa i omega, a ona sama studirala, magistrirala i doktorirala: ekonomiju, literaturu i Nietzschea (pod mojim uticajem). I sve je zaljubljena u nekakve indie "umjetnike" za koje ja licno ne znam sta hoce.
 
Pošto su ljudi koji ovde pišu mahom upoznati sa filozofskom tradicijom u celini ili češće delimično, red je da se postavi pitanje koliko je to korisno za (današnjeg) čoveka
Čovek koji je došao do ovog nivoa tehničkih i naučnih dostignuća, razvoj fizike i matematike, prosto i obična svest o ogromnom prostoru kosmosa kojeg stari nisu bili toliko svesni, pa su formirali antropocentrične misaone sisteme, mnogo znači. Takođe razvoj sociologije i psihologije koje dodaju nove ravni u kojima se čovek definiše i kojima se može predvideti
U svakom slučaju, postoji veliki broj ljudi koji zbog nemogućnosti da pronađu čvrst oslonac u mišljenju jer misli nije ni potrebno da se osloni ni na šta, odlučuju iz nekakvog straha da se ukalupe u određene sisteme koje su kreirali veliki ljudi, ljudi legitimne misli makar ona bila i pogrešna. Za takve ljude tradicija bilo kog tipa je pogubna, oni žele statično, sigurno, mrtvo. Tradicija za njih postaje otrov, kao što kaže Adorno.

Da li je insistiranje na starim filozofskim učenjima (koja opet ne zastarevaju, ali postaju stara!) korisno za današnji um ili štetno? Da li mu se više vrata otvori nego što se zatvori?
Јеси научио лепо 'та каже чика Теодор?
 
uvek spadas u nesto samo sto verovatno neces pratiti ceo sistem nego ces mesati, to su ljudske gluposti onda
tesko da je neko izmislio nesto novo sada, verovatno se izmislja na sitno a ne u krupnim
mozda i nisu gluposti, bez veze, ali pomesaces nesto
 
Uvažavam i čak je u razmatranje ontoloških pitanja prethodno rasčlanio jezičke pojmove što je izuzetan i prvi put u filozofiji...
Šteta ipak što nije posedovao današnja saznanja o svemiru,kvantnoj fizici,mehanici i matematici...Naravno i još bolje i dublje
poznavanje jezičkih interaktivnih odnosa prema raznim oblastima društvenog života ljudi...
Sad bi valjao takav ,ali s tim znanjima...

Steta nije Niceova jer se Nice rodio pre fizicara. Steta je to sto fizicari, koji imaju znanje o svemiru, kvantnoj fizici i matematici, nemaju pojma o Niceovoj filozofiji koja im je na dohvatu ruke. Steta je naprimer to sto Ajnstajn i Frojd nisu imali pojma o njemu jer onda ne bi bili fegeti kakvi su bili (osim sto ne bi bili glupi moralisti, Frojd ne bi izostavio ressentiment kao osnovni uzrok svih psihickih oboljenja, a Ajnstajn.. tu su vec velike muke :lol: kontam da bi i dalje tripovao da "objektivna" realnost postoji.)
 
Још једна тема на филозофији где се неко чуди чему она када имамо науку?:neutral: И онда ту своју збуњеност и фрустрацију претвара у тему. Питам се шта ти и теби слични тражите овде , имаш онај форум природне науке па износи тамо своја одушевљења достигунћима науке. Која су толико велика и мила да су ево довела свет на ивицу пропасти а исто тако и човека. Ја та твоја одушевљења не делим.

Што се тиче филозофије, она је нешто другачије од науке и много вредније од исте.

А то што камара људи у науци тражи одгворе које тамо нема. не спречава нас остале да их потражимо тамо где их има... у филозофији.

Filozofija treba da se služi svim znanjima, ona je PROPALA jer su ljudi kao ti nju odvojili kao zasebnu umnu disciplinu i usložnjavali je dok im ego nije postao zadovoljen, dok nije mogao da se zavara da se bavi nečim komplikovanim i ozbiljnim, dok nije kreirao pojmove kao što su METAFIZIKA ili TRANSCENDENTNO i time uništio svaku dalju mogućnost da dođe do nečega bitnog. Filozofija je propala u momentu kad je predmet njenog izučavanja premešten u nesaznatljivo i postala je ravna religiji ili kakvom mističnom kultu u kom se pale žrtve bogovima pod imenima Platon, Šopenhauer, Hegel, Fihte, Bergson itd. Jer ljudi kao ti ne razumeju ništa, ti si puki ponavljač tuđih ideja jer za nešto više nisi sposoban, ti ne promišljaš stvari jer to ne umeš već ih samo kalupiš u usvojeni šablon, ne umeš da se udostojiš ni da konkretno odgovoriš na post već kopiraš svoj buđavi blog u kom si prepisao pasuse iz filozofskih dela. Platonu može da se prigovori sto stvari al je njegovo mišljenje i razmišljanje barem legitimno, dok si ti obična kopir-mašina koja ne ume niti će ikad umeti da razmišlja.


Shvatiti da sanjas, da je svet predstava a da je realnost nesto drugo "stvar po sebi", to omogucuje filozofija. A kada u snu shvatis da sanjas imas sansu da se probudis. Razbiti zablude uobicajenog misljenja uz pomoc filozofije ...vec je pocetak budjenja.

Shvatiti da nisi došao ni do kakve velike istine kad kažeš da je svet predstava je početak tvog buđenja, ali to ti ne može niko omogućiti već moraš da lupiš glavom o zid par puta. Buđenje je nešto drugo, buđenje je negiranje svih kalupa, kritički stav prema svemu pa i filozofskoj tradiciji kojoj se slepo klanjaš kao vernik crkvenoj dogmi, buđenje je momenat kad shvatiš da istina nije apsolutna već podložna stalnoj promeni i da je na tebi da asimptotski pokušavaš da dopreš do nje iako si svestan njene nepostojanosti, stalnim uvećanjem svog rezona, širenjem perspektive i nagomilavanjem znanja. Ekskluzivnost filozofije je odavno nestala i davno je došlo vreme da se ona otvori i prigrli u sebe sve jer filozofski sud je sud koji bi trebalo da proistekne iz jednog svejedinstva, metajedinstva koje obuhvata sve spoznajne ravni dostupne čoveku. Takav sud nosi vrednost za čoveka. To ti ne možeš razumeti i ovo pišem uzalud, ali vrhunac spoznaje nije niti je ikad bio u tome da je svet predstava i da imaš neku tamo nepoznatu stvar po sebi.
 
Poslednja izmena:
Koliko sam shvatila, autor teme ne umanjuje značaj filozofije i ne veliča nauku, već postavlja pitanje da li se može oslanjati na stara filozofska učenja. Odgovor je- da, ako si istoričar filozofije, ne- ako si filozof.
Filozofija je oruđe vlastitog uma, i samim tim je oslanjanje na bilo čije stavove i uverenja pogrešno i štetno, bilo da je taj filozof živ ili je umro pre hiljadu- dve godina.

I pominje se nauka i u tom kontekstu Niče i Šopenhauer... hm.. aj da ne zalazimo sad u Ničeovo "prljavo rublje", ne bih se baš oslanjala na njih dvojicu. Ali i Niče se zalagao za individualnost, na kraju krajeva, kao i većina njih, zato i jeste tu gde je u istoriji filozofije, a mi tapkamo i ponavljamo: "Niče je rekao ovo, Šopenhauer je rekao ono". Šta smo mi? Istoričari filozofije koji su svetlosnu godinu daleko od filozofa. Čak ni istoričari, nego podražavaoci pojedinaca. To što je Niče "pozajmljivao" i prisvajao mišljenja drugih filozofa za neka svoja dela, nije tema, ali bi mogli njegovi poštovaoci s ove teme malo da zagrebu ispod Zaratustre. Njegova kritika morala ima sijaset kontradikcija, kao uostalom i čitava njegova filozofija. Slažem se da je filozofija više od nauke, zato i postoji filozofija nauke, a ne obratno. Ali ne sećam se da Niče i Artur igraju neku ulogu u nastanku funkcionalne teorije saznanja, oni su još uvek deo transcendentalne. Gde su Rajhenbah, Hartman, Poper (njegovo Objektovno saznanje- evoluitivni pristup. Treći svet i to) i Rasel (Naše saznanje spoljašnjeg sveta), recimo? Meh, nebitni su i oni, ali i Niče za ovu temu... Inače, nemam ništa protiv Brke, čitam ga i ja i odličan je pisac.
Filozofija nas ne UČI, samim tim bi bila nekakva nauka, već nas navodi da analizom vlastitog uma dođemo do onog ZAŠTO. Filozofiranje je metod kojim dolazimo do saznanja, oslanjajući se isključivo na vlastiti um, naš individualni put ka saznanju, kako god.
I posao filozofije nije davanje odgovora, već postavljanje pitanja. Odgovore daje UM. Ne mogu da verujem da neko na pdf-u filozofija gde se podrazumeva znanje elementarnih stvari iz ove oblasti, piše da filozofija daje odgovore.. Ona ne odgovara, ona PITA.
 
Koliko sam shvatila, autor teme ne umanjuje značaj filozofije i ne veliča nauku, već postavlja pitanje da li se može oslanjati na stara filozofska učenja. Odgovor je- da, ako si istoričar filozofije, ne- ako si filozof.
Filozofija je oruđe vlastitog uma, i samim tim je oslanjanje na bilo čije stavove i uverenja pogrešno i štetno, bilo da je taj filozof živ ili je umro pre hiljadu- dve godina.

I pominje se nauka i u tom kontekstu Niče i Šopenhauer... hm.. aj da ne zalazimo sad u Ničeovo "prljavo rublje", ne bih se baš oslanjala na njih dvojicu. Ali i Niče se zalagao za individualnost, na kraju krajeva, kao i većina njih, zato i jeste tu gde je u istoriji filozofije, a mi tapkamo i ponavljamo: "Niče je rekao ovo, Šopenhauer je rekao ono". Šta smo mi? Istoričari filozofije koji su svetlosnu godinu daleko od filozofa. Čak ni istoričari, nego podražavaoci pojedinaca. To što je Niče "pozajmljivao" i prisvajao mišljenja drugih filozofa za neka svoja dela, nije tema, ali bi mogli njegovi poštovaoci s ove teme malo da zagrebu ispod Zaratustre. Njegova kritika morala ima sijaset kontradikcija, kao uostalom i čitava njegova filozofija. Slažem se da je filozofija više od nauke, zato i postoji filozofija nauke, a ne obratno. Ali ne sećam se da Niče i Artur igraju neku ulogu u nastanku funkcionalne teorije saznanja, oni su još uvek deo transcendentalne. Gde su Rajhenbah, Hartman, Poper (njegovo Objektovno saznanje- evoluitivni pristup. Treći svet i to) i Rasel (Naše saznanje spoljašnjeg sveta), recimo? Meh, nebitni su i oni, ali i Niče za ovu temu... Inače, nemam ništa protiv Brke, čitam ga i ja i odličan je pisac.
Filozofija nas ne UČI, samim tim bi bila nekakva nauka, već nas navodi da analizom vlastitog uma dođemo do onog ZAŠTO. Filozofiranje je metod kojim dolazimo do saznanja, oslanjajući se isključivo na vlastiti um, naš individualni put ka saznanju, kako god.
I posao filozofije nije davanje odgovora, već postavljanje pitanja. Odgovore daje UM. Ne mogu da verujem da neko na pdf-u filozofija gde se podrazumeva znanje elementarnih stvari iz ove oblasti, piše da filozofija daje odgovore.. Ona ne odgovara, ona PITA.
:klap:Bravo majstorice-ovo ko da čika Russell lično pisao...
Dobro,samo čika Fiši nastavlja i dalje i legitimno "rabi" dobre plodove religije i idealizma
u težnji da nastavi gde jednog Kozireva zaustavili...
Pozitivizam i nauke,ali (to i mentor Bertrandov,Kont tražio)metafizičarimo na kraju horizonta saznatog...:ok:
 
Koliko sam shvatila, autor teme ne umanjuje značaj filozofije i ne veliča nauku, već postavlja pitanje da li se može oslanjati na stara filozofska učenja. Odgovor je- da, ako si istoričar filozofije, ne- ako si filozof.
Filozofija je oruđe vlastitog uma, i samim tim je oslanjanje na bilo čije stavove i uverenja pogrešno i štetno, bilo da je taj filozof živ ili je umro pre hiljadu- dve godina.

I pominje se nauka i u tom kontekstu Niče i Šopenhauer... hm.. aj da ne zalazimo sad u Ničeovo "prljavo rublje", ne bih se baš oslanjala na njih dvojicu. Ali i Niče se zalagao za individualnost, na kraju krajeva, kao i većina njih, zato i jeste tu gde je u istoriji filozofije, a mi tapkamo i ponavljamo: "Niče je rekao ovo, Šopenhauer je rekao ono". Šta smo mi? Istoričari filozofije koji su svetlosnu godinu daleko od filozofa. Čak ni istoričari, nego podražavaoci pojedinaca.

Ти изгледа сматраш да је задатак филозофије постављање питања на која онда појединац ,онако у доколици, из малог мозга, ето филозофира о њима. При чему колико појединаца толико и филозофија. Ту по теби изгледа нема истине него је то нека врста игре, где свако пројекткује своја убеђења о предмету који се пита како му се ћефне? :neutral:

У Филозофији итекако има одговора ако ниси знала. И то они аподиктичких , апсолутних, о којима научни метод може само да сања. Истина је једна, и филозофи је траже. А када је нађу, то је то! Нема даље. Јер је аподиктичка истина пронађена и остаје да је појединац сазна и прихвати као такву. При чему се убудуће на тој истини гради и тако се развија филозофија и људска мисао уопште.

А ти мислиш да сваки појединац независно сам за себе, тако од нуле, из малог мозга и ткз. "здравог разума" креира своју филозофију.

Узмимо један пример. Били су потребни векови развоја људске мисли и разних открића да бисмо данас имали један аутомобил Мерцедес као превозно средство.

Ако сада појединац сам , независно од тог знања које се градило вековима, пожели да сам помоћу свог здравог разума себи креира превозно средство, у најбољем случају успеће да направи нека воловска кола.

Исто је и са филозофијом ..само што је ту много теже. Пре ћеш сам неким чудом направити у кућној радиности мерцедес, него што ће неко сам својим "здравим разумом" доћи до неких филозофских знања.
 
Steta nije Niceova jer se Nice rodio pre fizicara. Steta je to sto fizicari, koji imaju znanje o svemiru, kvantnoj fizici i matematici, nemaju pojma o Niceovoj filozofiji koja im je na dohvatu ruke. Steta je naprimer to sto Ajnstajn i Frojd nisu imali pojma o njemu jer onda ne bi bili fegeti kakvi su bili (osim sto ne bi bili glupi moralisti, Frojd ne bi izostavio ressentiment kao osnovni uzrok svih psihickih oboljenja, a Ajnstajn.. tu su vec velike muke :lol: kontam da bi i dalje tripovao da "objektivna" realnost postoji.)
Otkini se više od tog Ničea i počni misliti svojom glavom!:mrgreen:
(I hočeš-dosadiće ti da budeš potrčko-htečeš i moći ćeš da gospodariš mislima:lol:)
Evo ti ta "objektivna stvarnost" koja i po tebi i po Ničeu takođe postoji samo u klempači...Za
tvoju informaciju,a njemu ne mogu (kad odem "gore"-nabiću mu na nos:mrgreen:),objektivna stvarnost
postoji najmanje u tvojoj glavi-ili umu-kako ti volja...A znaš ša to znači tupane???TO ZNAČI DA
POSTOJI I NAJVIŠE! ! !
Jbg...Da niste bežali s matematike,znali bi da,nakon Lajbnica,ono što postoji kao najmanje ima svoju
primitivnu funkciju kao integralno ...
Štos je samo u tome što i taj vaš Niče i Artur i Kant i polupani Hegel nisu imali blage veze s infetizimalnim
računom...:mrgreen:
A "natripovani" ludi Marićev zet Albert,ne samo infetizimalni,već i tenzorski znao! ! !
Dakle:Čika Albert je otvorio poglavlje stelarne ljudske civilizacije (to što nije povezao TR i kvantnu meh.ne umanjuje delo!),
a čika Niče je ostao u istoriji filozofije da riče...:hahaha:
No ne baš tako-ima nas koji volimo njegovu poetičnu mudrost bez ostatka-koja je ipak neimplativna...
Uvidešeš,Useru,da introvertiranje nije dovoljno-može se tražiti i izvan uma,baš tim umom! Čemu ,inače, imaginacija
umudrena i naoštrena,radoznala i britka???
 
У Филозофији итекако има одговора ако ниси знала. И то они аподиктичких , апсолутних, о којима научни метод може само да сања. Истина је једна, и филозофи је траже. А када је нађу, то је то! Нема даље. Јер је аподиктичка истина пронађена и остаје да је појединац сазна и прихвати као такву. При чему се убудуће на тој истини гради и тако се развија филозофија и људска мисао уопште.

.
I ti,Ozi,veruješ u te apodiktičke "istine"???
Viš-ja verujem samo u relativne istine! ! !
Oni tamo u religijske...:mrgreen:
I šta s tim g-dine precedniče???
 
ovo je kompleksan tema jer ako ne postujes tradiciju istoriju proslost iskustvo starijih nasledje znanje koje imas a nisi ga naucio od drugog... onda imas problem saidenitomko si sta si odakle si gde ides i sta ce biti sa tobom. jer ko misli da promenom mesta boravka mozes postati novi covek pitanje je samo trena kada ce slon u tebi da te ubedi da gresis.
 

Back
Top