Teorijski osvrt na ekonomiju u fašizmu i nacionalsocijalizmu

1DaL

Iskusan
Poruka
5.531
Okej, prvo napomena - Ovo je tema na kojoj raspravljamo o čisto naučnom delu ovih ideologija, dakle, bez vrednosti ili ikakvih uvreda. Ako istih bude, momentalno će biti prijavljene


A sada ne temu..
Dakle, svi znamo teorijski model kapitalističke i socijalističke ekonomije. Ali zanima me šta mislite o ekonomiji u ovim sistemima . Kako je moguće to da je nacistička ekonomija doživela onakav prosperitet, pritom negirajući osnovne slobode? I da li teorijski takav sistem ima perspektivu da uspe, uzevši u obzir da neka verzija kapitalizma koja je, po mom skromnom znanju, tamo potencirana svejedno zahteva povezanost sa drugim ekonomijama? Uvod o tome kako dotična ekonomija funkcioniše, pros i cons su takođe poželjni.
 
Saglasna kolega :uja:
Interesantna tema :)
Sad će moji momci i poneka devojka :lol:

Drago mi je, iskreno, pitao sam se da nisam možda na neki način povredio pravilnik, zbog specifičnosti teme :lol:

Zavisi iz kog aspekta posmatraš "prosperitet". Najveći prosperitet su doživeli u namenskoj proizvodnji, jer je tamo bila koncentrisana proizvodnja (zbog rata, naravno). Nisu nešto posebno lepo živeli u tom periodu, ni Rusi, ni Nemci. :)

Inače, lepa knjiga koja dotiče ovu temu:
- Fridrih Hajek - Put u ropstvo

Nama je profesor pričao da je u doba fašizma u Italiji, sagrađen je Univerzitet u Rimu, koji je čitav kompleks fakulteta, domova, čitaonica i sl(mada taj primer nije dovoljan)... A što se tiče Nemačke, video sam u nekom dokumentarcu da su u to doba izgrađeni brojni autoputevi u, privatizovana neka javna preduzeća, ali da je opet sve to propraćeno jakom regulacijom države, i iskreno, to me je začudilo, ne stičem neku jasnu sliku o takvoj ekonomiji, njenoj politici, njenoj perspektivi... Opet, sigurno je da je najviše potencirana industrija koja je odgovarala tadašnjim potrebama, mada me s druge strane, najviše zanima teorijski okvir takvog ekonomskog sistema, kako je predviđeno da on funkcioniše.

Inače, hvala na preporuci :)
 
Okej, prvo napomena - Ovo je tema na kojoj raspravljamo o čisto naučnom delu ovih ideologija, dakle, bez vrednosti ili ikakvih uvreda. Ako istih bude, momentalno će biti prijavljene


A sada ne temu..
Dakle, svi znamo teorijski model kapitalističke i socijalističke ekonomije. Ali zanima me šta mislite o ekonomiji u ovim sistemima . Kako je moguće to da je nacistička ekonomija doživela onakav prosperitet, pritom negirajući osnovne slobode? I da li teorijski takav sistem ima perspektivu da uspe, uzevši u obzir da neka verzija kapitalizma koja je, po mom skromnom znanju, tamo potencirana svejedno zahteva povezanost sa drugim ekonomijama? Uvod o tome kako dotična ekonomija funkcioniše, pros i cons su takođe poželjni.
Nije uopste istina da je ekonomija kod nacista dozivela procvat i odvela nemacki narod u progres.To mogu samo da tvrde lose upuceni i oni kojima je nacizam nesto drago i blisko.Nemacka je imala veliki problem posle zavrsetka Prvog svetskog rata sa ekonomjiom,jer je morala placati ratnu odstetu.Vec sam,bio pisao malo i o tome,zato sto nemacka ekonomija posle Drugog sv.rata svakako zasluzuje paznju,zbog svoje progresivnosti sa kojom se malo koja druga ekonomija moze porediti.Tu sam pisao http://forum.krstarica.com/showthread.php/612078-Bankrot-Srbije?p=24862442&viewfull=1#post24862442 o procvatu nemacke ekonomije nakon Drugog sv.rata i malo zadire u situaciju posle Prvog sv.rata,tj.pre dolaska Hitlera na vlast.Hitler se zaduzivao u svajcarskim bankama i to sve do 1943.god.kada je odluceno u USA da mu Svajcarci totalno i niposto vise ne daju nikakave kredite.To se desilo posle Staljingradske bitke kada je svima sasvim postalojasno da ta ideologija ne moze na duze staze doneti prosperitet i da samo moze doneti probleme u nedogled.Ovde ne zelim pisati nista o idelogiji nacizma,ali o ekonomiji nacizma nema se sta bitnije niti napisati.Ekonomija moze se regulisati sama(slobodno trziste) ili uz pomoc intervencija drzave(drzavni intervencionizam).Kod nacista je trziste regulisano drzavnom intervencijom.Radove koje su izvodili nisu bili radovi koji bi brzo ni na duze staze punili drzavnu kasu.Imali su,kao i Sovjeti u to vreme,planere ekonomije,a poznato je iz prakse da oni ne mogu isplanirati svu potrebnu proizvodnju kako valja,jer jednostavno ne moze se nikada znati kako ce reagovati potrosnja u odredjenom trenutku.Kod slobodnog trzista,regulacija se vrsi tako sto potrosnja direktno diktira tempo i smernice proizvodjacima.Nacisticka ekonomija bazirala se na ratnoj industriji,a ratna industrija ne vraca tako brzo ulozeni novac.Auto-puteve su npr. radili kao tenkovsku trasu za buduca ratna osvajanja.Teritorije i resursi sa tih teritorija moraju doci u fazu iskoristenja na taj nacin da potrosnja trazi od proizvodnje da trosi te zauzete tudje resurse.Na taj nacin gotovinski tok se pocinje brzo okretati i sva proizvodnja se zahuktava.Rat Nemcima tako nesto nije doneo,cak na kraju i suprotno.Njihov standard je bio dugo vremena bedan nakon Prvog sv.rata,tako da su primanja koja su poceli dobijati za vreme Hitlerove apsolutisticke vladavine,bila kao sunce promrzlom.U sustini,ekonomska politika nije postojala.Oni si zeleli i radilisu uporno i dosledno na tome da zauzmu,,lebensraum"(zivotni prostor),ali sve je to bilo daleko od dobrog i efikasnog nacina da nemacki narod pocne ziveti bolje iskljucivo zahvaljajujuci svom radu i snalazenje na trzistu.Znaci,efikasnu ekonomiju nisu imali.Tvrditi da su za vreme Hitlera ziveli bolje,to je kao da propadnete sa drugog sprata stepenicama u podrum,dobro se ugruvate,skupite snagu za dve-tri stepenice na gore i onda viknuti iz tog podruma,,Ja sam ustao i idem napred!".
 
Zavisi iz kog aspekta posmatraš "prosperitet". Najveći prosperitet su doživeli u namenskoj proizvodnji, jer je tamo bila koncentrisana proizvodnja (zbog rata, naravno). Nisu nešto posebno lepo živeli u tom periodu, ni Rusi, ni Nemci. :)

Inače, lepa knjiga koja dotiče ovu temu:
- Fridrih Hajek - Put u ropstvo
Mnogo,mnogo i neuporedivo bolja je knjiga od Misesa:,,Omnipotent Government: The Rise of the Total State and Total War http://library.mises.org/books/Ludw...The Rise of the Total State and Total War.pdf
 
Nije uopste istina da je ekonomija kod nacista dozivela procvat i odvela nemacki narod u progres.To mogu samo da tvrde lose upuceni i oni kojima je nacizam nesto drago i blisko.Nemacka je imala veliki problem posle zavrsetka Prvog svetskog rata sa ekonomjiom,jer je morala placati ratnu odstetu.Vec sam,bio pisao malo i o tome,zato sto nemacka ekonomija posle Drugog sv.rata svakako zasluzuje paznju,zbog svoje progresivnosti sa kojom se malo koja druga ekonomija moze porediti.Tu sam pisao http://forum.krstarica.com/showthread.php/612078-Bankrot-Srbije?p=24862442&viewfull=1#post24862442 o procvatu nemacke ekonomije nakon Drugog sv.rata i malo zadire u situaciju posle Prvog sv.rata,tj.pre dolaska Hitlera na vlast.Hitler se zaduzivao u svajcarskim bankama i to sve do 1943.god.kada je odluceno u USA da mu Svajcarci totalno i niposto vise ne daju nikakave kredite.To se desilo posle Staljingradske bitke kada je svima sasvim postalojasno da ta ideologija ne moze na duze staze doneti prosperitet i da samo moze doneti probleme u nedogled.Ovde ne zelim pisati nista o idelogiji nacizma,ali o ekonomiji nacizma nema se sta bitnije niti napisati.Ekonomija moze se regulisati sama(slobodno trziste) ili uz pomoc intervencija drzave(drzavni intervencionizam).Kod nacista je trziste regulisano drzavnom intervencijom.Radove koje su izvodili nisu bili radovi koji bi brzo ni na duze staze punili drzavnu kasu.Imali su,kao i Sovjeti u to vreme,planere ekonomije,a poznato je iz prakse da oni ne mogu isplanirati svu potrebnu proizvodnju kako valja,jer jednostavno ne moze se nikada znati kako ce reagovati potrosnja u odredjenom trenutku.Kod slobodnog trzista,regulacija se vrsi tako sto potrosnja direktno diktira tempo i smernice proizvodjacima.Nacisticka ekonomija bazirala se na ratnoj industriji,a ratna industrija ne vraca tako brzo ulozeni novac.Auto-puteve su npr. radili kao tenkovsku trasu za buduca ratna osvajanja.Teritorije i resursi sa tih teritorija moraju doci u fazu iskoristenja na taj nacin da potrosnja trazi od proizvodnje da trosi te zauzete tudje resurse.Na taj nacin gotovinski tok se pocinje brzo okretati i sva proizvodnja se zahuktava.Rat Nemcima tako nesto nije doneo,cak na kraju i suprotno.Njihov standard je bio dugo vremena bedan nakon Prvog sv.rata,tako da su primanja koja su poceli dobijati za vreme Hitlerove apsolutisticke vladavine,bila kao sunce promrzlom.U sustini,ekonomska politika nije postojala.Oni si zeleli i radilisu uporno i dosledno na tome da zauzmu,,lebensraum"(zivotni prostor),ali sve je to bilo daleko od dobrog i efikasnog nacina da nemacki narod pocne ziveti bolje iskljucivo zahvaljajujuci svom radu i snalazenje na trzistu.Znaci,efikasnu ekonomiju nisu imali.Tvrditi da su za vreme Hitlera ziveli bolje,to je kao da propadnete sa drugog sprata stepenicama u podrum,dobro se ugruvate,skupite snagu za dve-tri stepenice na gore i onda viknuti iz tog podruma,,Ja sam ustao i idem napred!".

i nikako ne sme da se zaboravi chinjenica da su ooogromne pare za razvoj i procvat nemachke,izmedju dva rata,stigle iz Amerike,od nemachkih industrijalaca,koji su podrzhavali hitlera,i da nije bilo tih para,i da amerika nije zhumirla kad je hitler uprkos Versajskom miru pocheo da pracvi oruzhje,nishta od drugog rata ne bi ni bilo.ovako je neko drugi tu mnogo profitirao.
Jedan od najvecih finansijera nemachke 30. godina proshlog veka je IBM
Tako da tu o ekonomiji kao takvoj ne mozhemo da prichamo...
 
i nikako ne sme da se zaboravi chinjenica da su ooogromne pare za razvoj i procvat nemachke,izmedju dva rata,stigle iz Amerike,od nemachkih industrijalaca,koji su podrzhavali hitlera,i da nije bilo tih para,i da amerika nije zhumirla kad je hitler uprkos Versajskom miru pocheo da pracvi oruzhje,nishta od drugog rata ne bi ni bilo.ovako je neko drugi tu mnogo profitirao.
Jedan od najvecih finansijera nemachke 30. godina proshlog veka je IBM
Tako da tu o ekonomiji kao takvoj ne mozhemo da prichamo...
Davali jesu pare,ali uzalud koncepta nije bilo, sve se svodilo na ulaganje u ratnu industriju, a kao sto sam vec napisao na povracaj tog novca ceka se veoma dugo. Posle podne cu naci u svojim knjigama ime banke iz Svajcarske koja je kreditriala Hitlera sve do poraza u Staljingradskoj bitci.
 
i nikako ne sme da se zaboravi chinjenica da su ooogromne pare za razvoj i procvat nemachke,izmedju dva rata,stigle iz Amerike,od nemachkih industrijalaca,koji su podrzhavali hitlera,i da nije bilo tih para,i da amerika nije zhumirla kad je hitler uprkos Versajskom miru pocheo da pracvi oruzhje,nishta od drugog rata ne bi ni bilo.ovako je neko drugi tu mnogo profitirao.
Jedan od najvecih finansijera nemachke 30. godina proshlog veka je IBM
Tako da tu o ekonomiji kao takvoj ne mozhemo da prichamo...

I to sve sa ciljem da se Evropa uzdrma i oslabi jer posle toga kauboji postaju No. 1 a Evropa nikad vise nece povratiti moc koju je nekada imala u kolonijalnom periodu.Precutkujuci Hitlerovo naoruzavanje i finansirajuci ga Amerikanci postizu svoj cilj.
 
i nikako ne sme da se zaboravi chinjenica da su ooogromne pare za razvoj i procvat nemachke,izmedju dva rata,stigle iz Amerike,od nemachkih industrijalaca,koji su podrzhavali hitlera,i da nije bilo tih para,i da amerika nije zhumirla kad je hitler uprkos Versajskom miru pocheo da pracvi oruzhje,nishta od drugog rata ne bi ni bilo.ovako je neko drugi tu mnogo profitirao.
Jedan od najvecih finansijera nemachke 30. godina proshlog veka je IBM
Tako da tu o ekonomiji kao takvoj ne mozhemo da prichamo...
Nacisti su mnogo ranije od bilo kakvih ratnih dejstava zauzeli strateske pozicije u jacim i vaznijim ind.granama u Juznoj Americi i ponesto u USA,kako bi se tim profitima obezbedjivala ratna masinerija i sam rat kada krene.Rotshild je finansirao najvise,a tu su bili i Rockefellerovi sa svojim bankama na Istoku.Najvise je islo preko ,,Bank of England',a za malo su zaostajali Marx Wartburg,kao i banka,,Kun i Leb banka".Samo srce Hitlerove masinerije je bio I.G.Farben(proizvodio kasnije gas ,,ciklon-B "za gasne komore.Ta firma je ogranak bila Rockefellerovog ,,Standard Oil-a"(danasnji ,,Exxon"),a iza Rockefellera su uvek stajali Rotshildi.

I to sve sa ciljem da se Evropa uzdrma i oslabi jer posle toga kauboji postaju No. 1 a Evropa nikad vise nece povratiti moc koju je nekada imala u kolonijalnom periodu.Precutkujuci Hitlerovo naoruzavanje i finansirajuci ga Amerikanci postizu svoj cilj.
Nisu kauboji izazvali drmanje Evrope i sveta na kraju,nego su se stvorili dobri uslovi za jedan veliki svetski rat ponovo.Rat je inace,najbolji biznis i zato su mnogi zaista zeleli da se on desi,a kod odredjenih masonskih loza postojale su zelje da se isprobaju neke stvari koje bi vodile opstoj globalizaciji putem fizickog istrebljenja citavih naroda,razvoj istrazivanja na polju medicine,razvoj oruzja za masovno unistenje,stvaranja novih ideologija,sistema upravljanja zajednicama it.d.it.d.Hitler nikada nije zeleo da unisti Evropu,cak suprotno.On je odmah nakon dolaska na vlast objavio nacisticku podrsku ideji pan-europskih integracija koje je inace 1923.god.promovisao austrijski grof Rihard Nikolas von Kudenhove-Kalergi i to je i objavio u svojoj knjizi ,,Pan Evropa".Hitler je pricao o Europische wirtschaftgemeinschaft-a to je kasnija Europska unija kakvu je danas okvirno prepoznajemo.Svega tu je bilo,a prave,zdrave ekonomije.Amerika je,kad je vec spominjes,bila tu samo na pocetku u jednoj opasnoj kombinaciji da zajedno sa Hitlerom krene u rat i osvajanja,a zauzvrat Jevreji dobijaju drzavu koja bi se nazvala Palestinom.
 
Kako je moguće to da je nacistička ekonomija doživela onakav prosperitet, pritom negirajući osnovne slobode?
Ekonomija nema veze sa slobodom nego sa disciplinom.
Najmocnije ekonomije sveta su opstajale zahvaljujuci disciplini, a ne zahvaljujuci slobodi.
Od starog Egipta do komunisticke Kine ekonomija je napredovala na temeljima i nacelima robovlasnistva.
To je bio uvod.

Treci rajh je bio drzava u ekonomskom usponu samo zato sto je postojao domacin koji je lupio sakom u sto i naredio: ARBEIT !
Osim naredjenja, domacin je uzeo kredite kojima bi pokrenuo drzavu. Nemci su bili politicki sukobljeni, ekonomski unisteni, bez sloge i nade. Domacin je pronasao dve tacke oko kojih moze ujediniti radnike: disciplina, i ljubav prema svojoj zemlji. Zato je partija bila zakucana sa ta dva eksera: Nacionalna Socijalisticka. Radnicki patriotizam je zvucao bolje od socijaldemokratije.
Obecanje je urodilo plodom i disciplinovani Nemci su poceli da rade. Iz ocaja i nade, jos uvek ne za platu.
Radom stvoreni pocetni kapital drzava nije trosila na limuzine i pevaljke nego na izgradnju.
Gradili su puteve, autobahn i danas ima tada nanetu podlogu. Brodove i luke, i puteve do njih.
Gradili su zgrade, u koje su maltene bez nadoknade naseljavali Nemce izbegle iz Sudetske oblasti, Litvanije, i okolnih zemalja.
Gradili su fabrike u gradovima, tamo gde ima radnika. Napravili su volksvagena, hemijsku i industriju lekova, sa akcentom na vojnu tehniku.
Gradili su farme po selima, i oduzimali su imanja Nemcima koji ne gaje dovoljno stoke ili zita koliki je maksimum za taj komad zemlje.
Gradili su sve cega bi se setili.

Kada zapocne bilo kakva izgradnja, potreban je materijal. Trziste je zahtevalo ciglane, cementare, livnice, celicane, obucu i hranu za radnike, medicinske ustanove, stanove u kojima ce da zive, trgovine u kojima ce da trose zaradjeno...
Tocak se zavrteo. Sto su vise radili, vise su posla svi zajedno imali, i rasla je vrednost stvorenog.
Vise nisu mogli da prestanu da rade, jer su im iz ciglane neprestano slali cigle, proizvodjaci hrane su neprestano slali hranu, proizvodjaci celika su slali sine, sasije i lokomotive, a radnici su naucili da sto vise rade vise dobijaju.

Domacinova propaganda je govorila: Ako deset miliona radnika dnevno stavi samo po jednu ciglu, svakoga dana ce podici desetospratnicu. Ciglana je zaradila. Radnici su dobili stanove.
Tim radnicima je neko spremio trideset miliona obroka dnevno. Zaradili su proizvodjaci i preradjivaci hrane, seljaci i farmeri.
Neko je radnicima svakog meseca napravio odecu i obucu, lekove, doveo vodu i struju, izgradio kanalizaciju, puteve, za dve plate ponudio "narodni auto"... svi su zaradili.
Svo stvoreno bogatstvo nisu dali Mladji da odnese u privatnu banku, nego su ga u okvirima Rajha okretali, uvecavajuci vrednost. Iskolovali su Hajzenberga, Bora i Ajnstajna. Izgradili su kanale kojima su isusivali mocvare i navodnjavali susne predele, povecavajuci plodno zemljiste. Nemacka je procvetala.

A onda je odnekud dosla odluka slavoljubivih politicara: rat!
.......................................
 
Poslednja izmena:
Pa kolega....di ste?:manikir:
moji momci se raspisali, mada nisu svi tu ...ipak je leto :lol:

Tu sam, tu sam, pratim temu redovno, iskreno, otvorio sam je jer me interesuje, a sam malo znam, i moram priznati da mi je tu puno pomoglo ovo što je napisano, i zahvaljujem svima na odgovorima :)

Ekonomija nema veze sa slobodom nego sa disciplinom.
Najmocnije ekonomije sveta su opstajale zahvaljujuci disciplini, a ne zahvaljujuci slobodi.
Od starog Egipta do komunisticke Kine ekonomija je napredovala na temeljima i nacelima robovlasnistva.
To je bio uvod.

Treci rajh je bio drzava u ekonomskom usponu samo zato sto je postojao domacin koji je lupio sakom u sto i naredio: ARBEIT !
Osim naredjenja, domacin je uzeo kredite kojima bi pokrenuo drzavu. Nemci su bili politicki sukobljeni, ekonomski unisteni, bez sloge i nade. Domacin je pronasao dve tacke oko kojih moze ujediniti radnike: disciplina, i ljubav prema svojoj zemlji. Zato je partija bila zakucana sa ta dva eksera: Nacionalna Socijalisticka. Radnicki patriotizam je zvucao bolje od socijaldemokratije.
Obecanje je urodilo plodom i disciplinovani Nemci su poceli da rade. Iz ocaja i nade, jos uvek ne za platu.
Radom stvoreni pocetni kapital drzava nije trosila na limuzine i pevaljke nego na izgradnju.
Gradili su puteve, autobahn i danas ima tada nanetu podlogu. Brodove i luke, i puteve do njih.
Gradili su zgrade, u koje su maltene bez nadoknade naseljavali Nemce izbegle iz Sudetske oblasti, Litvanije, i okolnih zemalja.
Gradili su fabrike u gradovima, tamo gde ima radnika. Napravili su volksvagena, hemijsku i industriju lekova, sa akcentom na vojnu tehniku.
Gradili su farme po selima, i oduzimali su imanja Nemcima koji ne gaje dovoljno stoke ili zita koliki je maksimum za taj komad zemlje.
Gradili su sve cega bi se setili.

Kada zapocne bilo kakva izgradnja, potreban je materijal. Trziste je zahtevalo ciglane, cementare, livnice, celicane, obucu i hranu za radnike, medicinske ustanove, stanove u kojima ce da zive, trgovine u kojima ce da trose zaradjeno...
Tocak se zavrteo. Sto su vise radili, vise su posla svi zajedno imali, i rasla je vrednost stvorenog.
Vise nisu mogli da prestanu da rade, jer su im iz ciglane neprestano slali cigle, proizvodjaci hrane su neprestano slali hranu, proizvodjaci celika su slali sine, sasije i lokomotive, a radnici su naucili da sto vise rade vise dobijaju.

Domacinova propaganda je govorila: Ako deset miliona radnika dnevno stavi samo po jednu ciglu, svakoga dana ce podici desetospratnicu. Ciglana je zaradila. Radnici su dobili stanove.
Tim radnicima je neko spremio trideset miliona obroka dnevno. Zaradili su proizvodjaci i preradjivaci hrane, seljaci i farmeri.
Neko je radnicima svakog meseca napravio odecu i obucu, lekove, doveo vodu i struju, izgradio kanalizaciju, puteve, za dve plate ponudio "narodni auto"... svi su zaradili.
Svo stvoreno bogatstvo nisu dali Mladji da odnese u privatnu banku, nego su ga u okvirima Rajha okretali, uvecavajuci vrednost. Iskolovali su Hajzenberga, Bora i Ajnstajna. Izgradili su kanale kojima su isusivali mocvare i navodnjavali susne predele, povecavajuci plodno zemljiste. Nemacka je procvetala.

A onda je odnekud dosla odluka slavoljubivih politicara: rat!

Odličan post, hvala na istom! Situacija koja je opisana me iskreno podseća na socijalističku Jugoslaviju, naravno, sa nekim izmenama, ali je suština ista! S tim, da je početak kraja ove države bio unutrašnje prirode, zbog heterogenosti nacija i njihovih interesa...
 
Slazem se da je uspeh Rajha donekle iskoriscen kao model snaznog industrijskog razvoja SFRJ.
Svako pametan bi prepisao recept uspeha.
Jugoslavija se nije raspala zbog ekonomije niti zbog sukobljenih interesa razlicitih nacija (time nam samo mazu oci), nego zbog necega sto nam je svima bilo zajednicko.
Da ne ponavljam post, evo linka.
Pozdrav.
http://forum.krstarica.com/showthre...jih-boriti?p=25528869&viewfull=1#post25528869

p.s. savremene napredne evropske drzave koriste titov model samoupravnog socijalizma i dogovorne ekonomije, samo se ne usudjuju da ga tako nazovu. Ali ustav Evrope, onaj ekonomski deo, je prepisan titin ustav.
 
Poslednja izmena:
Nisam ovu čitao! Hvala puno. :)
Volim da dajem znanje,a jos vise da ga uzmem!

Ekonomija nema veze sa slobodom nego sa disciplinom.
Najmocnije ekonomije sveta su opstajale zahvaljujuci disciplini, a ne zahvaljujuci slobodi.
Od starog Egipta do komunisticke Kine ekonomija je napredovala na temeljima i nacelima robovlasnistva.
To je bio uvod.

Treci rajh je bio drzava u ekonomskom usponu samo zato sto je postojao domacin koji je lupio sakom u sto i naredio: ARBEIT !
Osim naredjenja, domacin je uzeo kredite kojima bi pokrenuo drzavu. Nemci su bili politicki sukobljeni, ekonomski unisteni, bez sloge i nade. Domacin je pronasao dve tacke oko kojih moze ujediniti radnike: disciplina, i ljubav prema svojoj zemlji. Zato je partija bila zakucana sa ta dva eksera: Nacionalna Socijalisticka. Radnicki patriotizam je zvucao bolje od socijaldemokratije.
Obecanje je urodilo plodom i disciplinovani Nemci su poceli da rade. Iz ocaja i nade, jos uvek ne za platu.
Radom stvoreni pocetni kapital drzava nije trosila na limuzine i pevaljke nego na izgradnju.
Gradili su puteve, autobahn i danas ima tada nanetu podlogu. Brodove i luke, i puteve do njih.
Gradili su zgrade, u koje su maltene bez nadoknade naseljavali Nemce izbegle iz Sudetske oblasti, Litvanije, i okolnih zemalja.
Gradili su fabrike u gradovima, tamo gde ima radnika. Napravili su volksvagena, hemijsku i industriju lekova, sa akcentom na vojnu tehniku.
Gradili su farme po selima, i oduzimali su imanja Nemcima koji ne gaje dovoljno stoke ili zita koliki je maksimum za taj komad zemlje.
Gradili su sve cega bi se setili.

Kada zapocne bilo kakva izgradnja, potreban je materijal. Trziste je zahtevalo ciglane, cementare, livnice, celicane, obucu i hranu za radnike, medicinske ustanove, stanove u kojima ce da zive, trgovine u kojima ce da trose zaradjeno...
Tocak se zavrteo. Sto su vise radili, vise su posla svi zajedno imali, i rasla je vrednost stvorenog.
Vise nisu mogli da prestanu da rade, jer su im iz ciglane neprestano slali cigle, proizvodjaci hrane su neprestano slali hranu, proizvodjaci celika su slali sine, sasije i lokomotive, a radnici su naucili da sto vise rade vise dobijaju.

Domacinova propaganda je govorila: Ako deset miliona radnika dnevno stavi samo po jednu ciglu, svakoga dana ce podici desetospratnicu. Ciglana je zaradila. Radnici su dobili stanove.
Tim radnicima je neko spremio trideset miliona obroka dnevno. Zaradili su proizvodjaci i preradjivaci hrane, seljaci i farmeri.
Neko je radnicima svakog meseca napravio odecu i obucu, lekove, doveo vodu i struju, izgradio kanalizaciju, puteve, za dve plate ponudio "narodni auto"... svi su zaradili.
Svo stvoreno bogatstvo nisu dali Mladji da odnese u privatnu banku, nego su ga u okvirima Rajha okretali, uvecavajuci vrednost. Iskolovali su Hajzenberga, Bora i Ajnstajna. Izgradili su kanale kojima su isusivali mocvare i navodnjavali susne predele, povecavajuci plodno zemljiste. Nemacka je procvetala.

A onda je odnekud dosla odluka slavoljubivih politicara: rat!
.......................................
Gde je povrat ulozenog,ako je drzavni intervencionizam resenje,pa makar i u reziji nacista Nemacke??????

- - - - - - - - - -

Slazem se da je uspeh Rajha donekle iskoriscen kao model snaznog industrijskog razvoja SFRJ.
Svako pametan bi prepisao recept uspeha.
Jugoslavija se nije raspala zbog ekonomije niti zbog sukobljenih interesa razlicitih nacija (time nam samo mazu oci), nego zbog necega sto nam je svima bilo zajednicko.
Da ne ponavljam post, evo linka.
Pozdrav.
http://forum.krstarica.com/showthre...jih-boriti?p=25528869&viewfull=1#post25528869

p.s. savremene napredne evropske drzave koriste titov model samoupravnog socijalizma i dogovorne ekonomije, samo se ne usudjuju da ga tako nazovu. Ali ustav Evrope, onaj ekonomski deo, je prepisan titin ustav.
SFRY se iskljucivo raspala zbog ekonomije.
Nastala je zbog ekonomskih interesa Zapada i raspala se zbog ekonomskih interesa Zapada.
 
SFRY se iskljucivo raspala zbog ekonomije.
Nastala je zbog ekonomskih interesa Zapada i raspala se zbog ekonomskih interesa Zapada.
Jalta_1945.jpg

U sastanku na Jalti, kada se vec nazirao kraj rata ali ne i kraj gubitaka, Englezi, Ameri i Rusi su napravili jednostavan dogovor:
Napasce Rajh, i dokle vojska dodje ta teritorija ce se smatrati ratnim plenom. Zato je Berlin podeljen na pola.
Ruski tenkovi su dosli do Drine, i to je teritorija koja im po dogovoru sa Jalte pripada.
Ali, po zavrsetku rata, Cercil je prekrsio dogovor i Engleska je dala podrsku Titu da napravi Jugoslaviju.
Rusi su u Jugoslaviji imali svoj deo, teritoriju koju ne bi ni oslobadjali da nije bilo dogovora na Jalti.
I saveznici su u Jugoslaviji imali svoj deo. Njega su cuvali kao sahovsku figuru koja se moze zrtvovati.
Jugoslavija je levitirala izmedju dva magneta, istocnog i zapadnog, i samo je bilo pitanje kada ce jedan od njih oslabiti.
Gorbacov je srusio SSSR, i saveznici iz drugog svetskog rata su krenuli u komadanje plena.
SFRJ je bila osudjena na propast zbog politike, teritorije i neispunjenih dogovora.
Ekonomija cele SFRJ je po obimu proizvodnje, prihodima i znacaju bila manja nego ekonomija jednog osrednjeg grada u Teksasu.
Bili smo zivi kada smo imali ekonomiju, jednako smo zivi i sada kada je nemamo.
Ekonomija nije uticala na raspad, na naoruzavanje, nacionalizme, Nemacko priznanje NDH, finansijsku podrsku Sloveniji..., sve te odluke su bile politicke.
 
Jalta_1945.jpg

U sastanku na Jalti, kada se vec nazirao kraj rata ali ne i kraj gubitaka, Englezi, Ameri i Rusi su napravili jednostavan dogovor:
Napasce Rajh, i dokle vojska dodje ta teritorija ce se smatrati ratnim plenom. Zato je Berlin podeljen na pola.
Ruski tenkovi su dosli do Drine, i to je teritorija koja im po dogovoru sa Jalte pripada.
Ali, po zavrsetku rata, Cercil je prekrsio dogovor i Engleska je dala podrsku Titu da napravi Jugoslaviju.
Rusi su u Jugoslaviji imali svoj deo, teritoriju koju ne bi ni oslobadjali da nije bilo dogovora na Jalti.
I saveznici su u Jugoslaviji imali svoj deo. Njega su cuvali kao sahovsku figuru koja se moze zrtvovati.
Jugoslavija je levitirala izmedju dva magneta, istocnog i zapadnog, i samo je bilo pitanje kada ce jedan od njih oslabiti.
Gorbacov je srusio SSSR, i saveznici iz drugog svetskog rata su krenuli u komadanje plena.
SFRJ je bila osudjena na propast zbog politike, teritorije i neispunjenih dogovora.
Ekonomija cele SFRJ je po obimu proizvodnje, prihodima i znacaju bila manja nego ekonomija jednog osrednjeg grada u Teksasu.
Bili smo zivi kada smo imali ekonomiju, jednako smo zivi i sada kada je nemamo.
Ekonomija nije uticala na raspad, na naoruzavanje, nacionalizme, Nemacko priznanje NDH, finansijsku podrsku Sloveniji..., sve te odluke su bile politicke.

Slažem se sa boldovanim, mada iskreno smatram da se SFRJ raspala zbog same činjenice da je svako vukao na svoju stranu.. Pogotovo bogatije republike. Sličnu situaciju imamo i danas u Srbiji, gde bogatija Vojvodina teži samostalnosti od siromašnijeg ostatka, da ne kažem secesionizmu, jer smatra da je krava muzara, a i uvek je bila činjenica da se bogatiji usmeravaju ka još bogatijima, a ne siromašnijima, barem ako se vodimo nekom zdravom logikom.. Pa i u Evropi imamo težnju "EU sa dve brzine".. Još je ovde u pitanju isti narod..

Opet, sa italikom se ne mogu složiti, ipak je u pitanju 23 miliona ljudi, i broj fabrika koji je sigurno viši od broja istih u nekom "osrednjem gradu u Teksasu".
 
S obzirom na nisku cenu zita, kukuruza i suncokreta, Vojvodina ne bi imala novca za stuju gradjanima.
Politicka je stvar sto su i cene zita i cene struje nerealne.

Neko ko ima dovoljno novca, i dugorocne pretenzije ka teritoriji, moze davanjem ili uskracivanjem novca ojacati secesioniste.
Moze im dzaba davati struju i sve sto nemaju, a zito ekstra dobro placati, sve dok se ne otcepe.
A moze i obrnuto. Novcem se moze na taj nacin upravljati, ali to nije ekonomija nego politika.
 
S obzirom na nisku cenu zita, kukuruza i suncokreta, Vojvodina ne bi imala novca za stuju gradjanima.
Politicka je stvar sto su i cene zita i cene struje nerealne.

Neko ko ima dovoljno novca, i dugorocne pretenzije ka teritoriji, moze davanjem ili uskracivanjem novca ojacati secesioniste.
Moze im dzaba davati struju i sve sto nemaju, a zito ekstra dobro placati, sve dok se ne otcepe.
A moze i obrnuto. Novcem se moze na taj nacin upravljati, ali to nije ekonomija nego politika.
Za ovo ne mogu dati drugacije reputaciju nego ovako,a za ono gore o Yugi i Jalti mogu da ti kazem da Yugoslavija u tim granicama(ne racunam davanje i kasnije povracaj delova Dalmacije od Italije) sastavljena je sa tacno odredjenim ciljem mnogo ranije i to naravno iz ekonomskih razloga,tj.sukoba interesa zapadnih sila;naime jos poslednje godine trajanja Prvog svetskog rata.O tome sam pisao vec u poslednjoj replici ovog posta : http://forum.krstarica.com/showthre...icke-krize?p=24549208&viewfull=1#post24549208
 
Okej, prvo napomena - Ovo je tema na kojoj raspravljamo o čisto naučnom delu ovih ideologija, dakle, bez vrednosti ili ikakvih uvreda. Ako istih bude, momentalno će biti prijavljene


A sada ne temu..
Dakle, svi znamo teorijski model kapitalističke i socijalističke ekonomije. Ali zanima me šta mislite o ekonomiji u ovim sistemima . Kako je moguće to da je nacistička ekonomija doživela onakav prosperitet, pritom negirajući osnovne slobode? I da li teorijski takav sistem ima perspektivu da uspe, uzevši u obzir da neka verzija kapitalizma koja je, po mom skromnom znanju, tamo potencirana svejedno zahteva povezanost sa drugim ekonomijama? Uvod o tome kako dotična ekonomija funkcioniše, pros i cons su takođe poželjni.
Pa odgovor si dao u samom pitanju.
Radi se o robovskom i prinudnom radu. Najveci uspeh je dozivela ratna proizvodnja kojom je kordinirao Albert Sper.
 
S obzirom na nisku cenu zita, kukuruza i suncokreta, Vojvodina ne bi imala novca za stuju gradjanima.
Politicka je stvar sto su i cene zita i cene struje nerealne.

Neko ko ima dovoljno novca, i dugorocne pretenzije ka teritoriji, moze davanjem ili uskracivanjem novca ojacati secesioniste.
Moze im dzaba davati struju i sve sto nemaju, a zito ekstra dobro placati, sve dok se ne otcepe.
A moze i obrnuto. Novcem se moze na taj nacin upravljati, ali to nije ekonomija nego politika.

Ovo jeste istina, 90% struje ide iz uže srbije, pogotovo ako uzmemo u obzir da struja iz termoelektrana čini najveći procenat iste... Mada, mogla bi se osamostaliti korišćenjem vetra i eventualno nekih drugih načina, ali za to je potrebno vreme, i to više spada u teoretisanje.. Ja se samo bojim da to nije dovoljno jak razlog za secesionizam....

Pa odgovor si dao u samom pitanju.
Radi se o robovskom i prinudnom radu. Najveci uspeh je dozivela ratna proizvodnja kojom je kordinirao Albert Sper.

Hm, nisam informisan pa ću pitati za svaki slučaj da li možeš da mi objasniš kako je tačno funkcionisao taj prinudni rad? Ako je funkcionisao kao naše radne akcije u doba socijalizma, ne vidim razlog zašto bi se nazivao prinudnim.. Šteta što je kontinuitet potpuno presečen, imala je juga nekih pozitivnih strana..
 
Nacisti su mnogo ranije od bilo kakvih ratnih dejstava zauzeli strateske pozicije u jacim i vaznijim ind.granama u Juznoj Americi i ponesto u USA,kako bi se tim profitima obezbedjivala ratna masinerija i sam rat kada krene.Rotshild je finansirao najvise,a tu su bili i Rockefellerovi sa svojim bankama na Istoku.Najvise je islo preko ,,Bank of England',a za malo su zaostajali Marx Wartburg,kao i banka,,Kun i Leb banka".Samo srce Hitlerove masinerije je bio I.G.Farben(proizvodio kasnije gas ,,ciklon-B "za gasne komore.Ta firma je ogranak bila Rockefellerovog ,,Standard Oil-a"(danasnji ,,Exxon"),a iza Rockefellera su uvek stajali Rotshildi.

Nisu kauboji izazvali drmanje Evrope i sveta na kraju,nego su se stvorili dobri uslovi za jedan veliki svetski rat ponovo.Rat je inace,najbolji biznis i zato su mnogi zaista zeleli da se on desi,a kod odredjenih masonskih loza postojale su zelje da se isprobaju neke stvari koje bi vodile opstoj globalizaciji putem fizickog istrebljenja citavih naroda,razvoj istrazivanja na polju medicine,razvoj oruzja za masovno unistenje,stvaranja novih ideologija,sistema upravljanja zajednicama it.d.it.d.Hitler nikada nije zeleo da unisti Evropu,cak suprotno.On je odmah nakon dolaska na vlast objavio nacisticku podrsku ideji pan-europskih integracija koje je inace 1923.god.promovisao austrijski grof Rihard Nikolas von Kudenhove-Kalergi i to je i objavio u svojoj knjizi ,,Pan Evropa".Hitler je pricao o Europische wirtschaftgemeinschaft-a to je kasnija Europska unija kakvu je danas okvirno prepoznajemo.Svega tu je bilo,a prave,zdrave ekonomije.Amerika je,kad je vec spominjes,bila tu samo na pocetku u jednoj opasnoj kombinaciji da zajedno sa Hitlerom krene u rat i osvajanja,a zauzvrat Jevreji dobijaju drzavu koja bi se nazvala Palestinom.

Da ... slažem se sa gore napisanim samo mi nije jasno to kako su neke masonske lože bile za rat uperen protiv Jevreja.Zar masoni nisu zajedno sa jevrejima u celoj toj priči.
Što se ideje Ujedinjene Evrope tiče ona je nezvanično ponikla mnogo ranije a jasno je definisana za vreme Napoleona,neverovatno je koliko mnogo sličnosti postoji između ideja Napoleonovog doba sa idejom Evropske Unije.
 

Back
Top