RAM memorija, razvitak, objasnjenja.

Uvod

Evo jedne zvanične vesti: memorija DDR400 je sada i formalni standard. Sada, kada je komitet Jedec doneo odluku, proizvodjači RAM memorija i matičnih ploča konačno imaju smernice za inte¬gra¬ci¬ju sistema. DDR400, poznata i kao PC3200 RAM memorija, imala je dosta nevolja u ve¬zi sa pi¬tanjima nekompatibilnosti i nedostatka poboljšanja performanse. Bez ikakvog zva¬nič¬nog stan¬dar¬da, svaki od pokušaja da se pronadje savršena saglasnost izmedju RAM memorije i matične ploče, veoma je ličio na igranje pokera vezanih očiju.

Treba priznati da je brz rad sa DDR 400 RAM memorijom još uvek u problemima. Starija tehno¬lo¬gija DDR-1 ponaša se u uslovima memorijskog generatora takta od 400 MHz slično kao bik prema zi¬du od crvenih cigala. Jednom kada se objavi, standard DDR-2 će obezbediti potpuno novu konstrukciju RAM čipova, promene rasporeda na ploči i smanjen nivo napona signala - a to sve znači da će biti moguće brzine ge¬neratora takta do 667 MHz. Ipak, ne očekujte novu tehnologiju pre kraja 2003. godine. Do tada, možete da optimizujete svoja podešavanja BIOS-a, kako biste ipak malo "zauzdali" DDR400 RAM memoriju koju imate, ili da biste rešili pitanja stabilnosti.

Stariji sistemi takodje mogu dosta da dobiju sa pojavom novih modula. Čak iako ne možete da radite sa memorijskim modulima DDR400 do njihove najveće frekvencije memorijske magistrale od 400 MHz, ipak treba da ste u stanju da podesite vremenske parametre kako biste maksimizovali performansu na manjim br¬zi¬nama generatora takta. Brži memorijski moduli su idealni za ovu namenu. U većem broju slu¬ča¬jeva, smanjivanje kašnjenja CAS ili RAS-do-CAS će ubrzati vaš sistem više od podešavanja sa¬me memorijske magistrale. U ovom članku ćemo objasniti koncepte i tehnologije vremenskog po¬dešavanja memorije, a daćemo i neke savete kako da se to uradi. Te informacije se primenjuju i na standarde RAM memorije, kao što su DDR333 i DDR266, što vam dozvoljava da po¬de¬ša¬va¬te gotovo svaki sistem na koji naidjete.

Podešavajući moduli

Slika 1: Brzine generatora takta i vremenski signali mogu da budu br¬ži kod modula koji se prisilno ubrzavaju. Na primer, fir¬ma Kingston proizvodi module PC3500 za frekvencije do 433 MHz.

Možete da počnete ovaj posao sa specijalnim po¬de¬ša¬vajućim modulima koji prevazilaze standard DDR400 i nu¬de posebno visoka podešavanja za brzine generatore tak¬ta i vremenske signale. Ovakve module koje pro¬iz¬vode firme Corsair, Geil, King¬ston, Mushkin i druge, pod nazivima kao što su PC3500 ili PC3700. Mada takvi "standardi" zvanično ne postoje, njihovi nazivi ukazuju da ti moduli mogu da se prislino ubrzavaju.

Medjutim, DDR RAM memorija zaista ne može da se razmahne sa svim svojim mogućnostima, dok se ne ugradi u dvokanalne matične ploče koje sabiraju memorijske propusne opsege dva mo¬du¬la DDR. Takve ploče imaju skupove čipova Nvidia nForce 2 za centralne procesorske jedinice firme AMD, ili Intel 7205 (i, u doglednoj budućnosti, 865 i 875), za Intelove procesore.

Postoji tu i jedna začkoljica - naime, morate uvek da imate dva memorijska modula. BIOS često koči vre¬men¬ske signale RAM memorije kako bi sistem ostao stabilan, a baš tu optimizacija najviše do¬la¬zi do izražaja. U stvari, proizvodjači RAM memorija, kao što su Corsair i Geil, čak su prodavali upa¬rene memorijske module, kao komplete posebno namenjene dvokanalnim sistemima.

Slika 2: Proizvodjači, kao što je Corsair, nude već uparene memorijske module, optimizovane za ugradnju u dvokanalne matične ploče.

Podešavanje RAM memorije

Iskušenje koje je prirodno kada se radi sa bržim modulima RAM memorije je da zabravite ge¬ne¬ra¬tor takta memorijske magistrale ako imate stariji sistem. Na primer, možete da ugradite me¬mo¬ri¬ju DDR400 u matičnu ploču sa skupovima čipova VIA KT333 ili KT400 za centralne pro¬ce¬sor¬ske jedinice firme AMD. Mada ti skupovi čipova zvanično ne podržavaju novi standard RAM me¬morije, vi ipak možete da pronadjete opcije za podešavanje u BIOS menijima koje će podići br¬zinu generatora takta sa nivoa DDR333 na nivo DDR400.

Medjutim, ako je sistem nestabilan sa memorijom taktovanom na 400 MHz, možete odmah da za¬¬boravite na fino podešavanje frekvencije. Memorijski generator takta pomera se paralelno sa ge¬¬neratorom takta čeone magistrale (front side bus) i može da se podešava samo u velikim inkrementima, kao što je na primer sa DDR333 na DDR400. Samo podešavanje se normalno vrši "štimovanjem" od¬no¬sa prema generatoru takta čeone magistrale; prema tome, 3/3 odgovara DDR333 sa čeonom magistralom na 333 MHz, dok se 4/3 odnosi na brzine memorijskog generatora takta DDR400. Da biste gene¬ra¬tor takta RAM memorije podešavali u manjim intervalima, moraćete da povećavate brzinu ge¬ne¬ra¬tora takta čeone magistrale u zabravljenim koracima.

Sa druge strane, prednosti podizanja memorijskog generatora takta u sistemu AMD Athlon XP su male i daleko izmedju. U stvari, podešavanje memorijske magistrale na 400 MHz i čeone ma¬gi¬strale na 333 MHz može čak i da uspori performansu. Umesto toga, mnogo bolje rezultate postići ćete optimizovanjem vremenskih parametara za bržu memoriju u BIOS-u.

Vremenski signali veći od generatora takta magistrale

Podešavanja vremenskog uskladjenja imaju isto tako veliki uticaj na performansu RAM me¬mo¬ri¬je kao i frekvencija magistrale. Na kraju krajeva, magistrala podataka može da kapitalizuje na ve¬likom propusnom opsegu samo ako se podaci učitavaju iz čipova RAM memorije i stavljaju na ras¬polaganje dovoljno brzo. A kada se podacima pristupa u različitim zonama memorije, dolazi do čitavog niza procesa koji usporavaju protok podatraka. Memorijski vremenski signali definišu brzinu kojom se izvršavaju svi pojedinačni koraci koji učestvuju u pristupanju RAM memoriji. Više je nego vredno vašeg truda da se upustite u optimizovanje ovih podešavanja: performansa va¬šeg sistema mogla bi se povećati i do deset procenata. Pored toga, optimizovanje vaših vre¬men¬skih parametara može da ima više prednosti od povećavanja brzine genetarora takta vaše ma¬gistrale. DDR333 RAM memorija visokog kvaliteta sa brzim vremenskim signalima će nad¬ma¬šiti u performansi modul DDR400 sa vremenskim podešavanjima koja su namerno bačena u dru¬gi plan da bi se povećala brzina generatora takta.

Prvi korak kada podešavate svoju memoriju je da deaktivirate automatsku konfiguraciju RAM me¬morije. Kada je ova funkcija aktivirana, glavna ploča čita čip SPD (Serial Presence Detect) na me¬morijskom modulu, da bi dobila informacije o vremenskim signalima i brzini generatora takta i postavila odgovarajuća podešavanja. Medjutim, ta podešavanja, koja proizvodjač RAM me¬mo¬ri¬je smešta u čip EEPROM memorije, veoma su konzervativna, sve u cilju da bi se obezbedio stabilan rad na što je moguće više različitih sistema. Kod ručne konfiguracije, možete da prilagodite po¬de¬ša¬va¬nja za svoj sopstveni sistem - i u većini slučajeva moduli RAM memorije će ostati stabilni čak i ka¬da prevazidju specifikacije proizvodjača.

Ne bi trebalo ni da suviše tumačite svoja podešavanja vremenskih signala ako imate jevtine me¬mo¬¬rijske module. Pojedini proizvodjači su čuveni po tome što "seku krivine" u toku pro¬iz¬vod¬nje i brišu pogrešne vrednosti u SPD čipovima. Nesrećni kupci su onda prisiljeni da se bore sa slabom per¬formansom, ili u protivnom sistemi otkazuju a da niko ne zna tačno zašto se to dešava.

Pored podešavanja CL, važni su i drugi parametri

Najvažnija vremenska uskladjivanja RAM memorije su vreme kašnjenja CAS (CAS latency, CL), kašnjenje RAS do CAS (RAS-to-CAS delay, tRCD) i vreme prethodnog naelektrisanja RAS (RAS precharge time, tRP). Mnogi me¬mo¬rij¬ski moduli imaju specifikacije kao što su, na primer, PC2700-2.0-2-2.0 ili PC3200-3.0-3-3.0. Prvi od ovih na¬izgled nedokučivih brojeva opisuju vrstu memorije, a poslednja tri su napred pomenuta vre¬men¬ska uskladjivanja. Drugi proizvodjači jedino navode CAS kašnjenje kao CL 2.0 ili CL 3.0. Mada je ono važno svojstvo performanse, nenavodjenje ostalih parametara je velika nepogodnost za kupca jer svaki od njih ima sličan uticaj na performansu sistema.

Da biste i sami uvideli koliko je to veliki uticaj, pogledajte rezultate ispitivanja performanse za ko¬dovanje MPEG-4. Uključili smo takodje i kratak pregled najvažnijih vremenskih parametara, krat¬ka objašnjenja i savete o najboljim podešavanjima u odeljku na kraju ovog članka, pod nas¬lo¬vom "Kako da podesite svoju RAM emmoriju u BIOS-u". Ako je jasna informacija o vašoj po¬seb¬noj RAM memoriji primetno odsutna, možete da potražite odgovarajuće podatke na Internetu (pogledajte listu "Proizvodjači RAM memorija", dalje u ovom tekstu).

Da biste bolje razumeli vremenske parametre, trebalo bi da poznajete sve što je u vezi sa pri¬stu¬pa¬njem memoriji. Dijagram "Vremenska uskladjivanja RAM memorije" na slici 4 će vam omo¬gu¬ćiti opšti po¬gled kako sve to radi. Proces čitanja se započinje kada kontroler u skupu čipova matične ploče iza¬bere memorijski modul koji sadrži podatke. Kontroler adresira odgovarajući čip na modulu i po¬datke koji se u njemu nalaze. Ćelije svakog čipa su uredjene u obliku matrice i bi¬ra¬ju se ko¬ris¬te¬ći adrese redova i kolona. Svaki presek predstavlja po jedan memorijski bit.

Ispitivanja performanse

Rezultati ispitivanja performanse (pogledajte sliku 3) su za generator takta RAM memorije (PC2700=DDR333; PC2100= DDR266), vreme kašnjenja CAS (CL), kašnjenje RAS-do-CAS, vreme prethodnog naelektrisanja RAS i aktivno vreme reda.

Slika 3: Rezultati ispitivanja performanse

Ulazak u matricu

Memorijski kontroler prvo šalje upravljačkoj logici memorijskog modula adresu reda ćelije kojoj že¬li da se obrati. Posle izvesnog vremenskog perioda, tRCD (kašnjenje RAS-do-CAS), modul stav¬lja na raspolaganje sadržinu reda u privremenu memoriju. U savremenim čipovima RAM me¬morije, taj proces traje dva do tri ciklusa generatora takta. Možete čak da imate i frakcije cik¬lu¬sa, na primer 2,5 ciklusa generatora takta (CL 2.5), zato što DDR RAM memorija može da ša¬lje upravljačke signale i podatke i na prednjoj i na zadnjoj ivici signala generatora takta, odnosno dva puta po jednom ciklusu generatora takta.

Jednom kada je sadržaj reda poslat u privremenu memoriju, kontroler će poslati signal CAS (column adress strobe, strob adrese kolone) koji prenosi adresu kolone memorijske ćelije. Potrebno je da prodje vreme jednako tCL (kašnjenje CAS) dok sadržaj izabrane ćelije ne bude po¬slat u izlazni registar memorijskog čipa.

U BIOS-u možete da postavite broj ciklusa generatora takta koji je na raspolaganju za vremenska uskladjenja tRCD i tCL. Što su te vrednosti manje, performansa je bolja. Postavljanje CL na 2.0 ili čak 1.5 je moguće jedino na najbržim modulima.

Ako učitavate susedne podatke u okviru istog reda, jedini činilac koji oldredjuje brzinu pristupa je vremensko uskladjenje CL, zato što kontroler već zna adresu reda i ne mora opet da je ispituje. Kad god kontroler treba da adresira različite redove u čipu RAM memorije, proteći će vreme tRAS (row active time, aktivno vreme reda) dok on ne bude mogao da se pomeri sa jednog reda na dru¬gi. Vreme tRAS se povećava za vreme tRP (vreme prethodnog naelektrisanja RAS), koje je potreb¬no da bi se kola naelektrisala na viši naponski nivo. Drugim rečima, čak i brzim memorijskim mo¬dulima potrebno je najmanje sedam ciklusa da bi obavili ceo proces.

Savremeni čipovi DDR RAM memorije su još jednom podeljeni na četiri segmenta (grupe), od ko¬jih svaki predstavlja odvojenu memorijsku zonu. Preplitanje grupa dozvoljava zonama u raz¬li¬či¬tim grupama čipova da budu adresirane istovremeno, što povećava brzinu prenosa podataka. Dok se podaci čitaju iz jedne memorijske grupe, u drugoj grupi može da se adresira druga zona po¬dataka. Možete da odredite u BIOS-u koliko grupa RAM memorije čipa je moguće da se adre¬si¬ra u isto vreme. Najbrže podešavanje je "četiri".


Vrhunska performansa sa 1 ili više GBajta RAM memorije

Drugi značajan kriterijum za performansu je ugradjena količina RAM memorije. Aplikacije za ob¬radu slike i videa izuzetno povećavaju performansu kada postoji više memorije. Učitavanja po¬moću Content Creation Winstone dokazuju da sistemi Windows 2000 i Windows XP stvarno ne mogu da se razmahnu u punoj meri dok nemaju 1 ili više GBajta RAM memorije. Ispitivanja per¬formanse po¬kazuju koliko mnogo performansa sistema zavisi od količine memorije. Zaista, 512 MBajta RAM memorije je puki minimum za brze sisteme Windows XP. Davno su prošla vre¬mena Windows 98 i Windows Me, kada je 512 MBajta bila najveća količina memorije potrebna većini sistema.

Maksimalna količina RAM memorije zavisi samo od matične ploče i njenog skupa čipova. Ako že¬lite više informacija o tome, pogledajte tabelu dalje u tekstu. Medjutim, u sistemima x86 mak¬si¬malna dozvoljena količina memorije je 3,5 GBajta, bez obzira koliko RAM memorije je ugra¬dje¬no. Centralna procesorska jedinica jednostavno ne može da adresira više memorije. Preostali ka¬pacitet je rezervisan za upravljanje kolima PCI. Trebalo bi da ugradite što je moguće manje RAM memorijskih modula. Smanjivanje broja čipova na modulu će takodje poboljšati per¬for¬man¬su i stabilnost. Moduli se obično sastoje od osam ili šesnaest čipova.

Broj memorijskih modula koji koristite imaće direktan uticaj na brzinu vašeg upravljanja. Brzina upravljanja odredjuje broj ciklusa generatora takta koji je potreban memorijskom kontroleru da bi aktivirao module i čipove. Ako ste popunili sve svoje memorijske grupe, obično ćete morati da povećate taj broj sa jednog na dva ciklusa generatora takta kako biste sistem održali stabilnim. To će, nažalost, umanjiti njegovu performansu za iznos do tri procenta.

Proizvodjači RAM memorija

U sledećoj tabeli prikazani su proizvodjači RAM memorija i njihove WEB stranice.

Proizvodjač WEB stranica
Corsair www.corsairmemory.com

Crucial www.crucial.com

Dataram www.dataram.com

Geil www.geil.com.tw

Infineon www.infineon.com

Kingmax www.kingmax.com.tw

Kingston www.kingston.com

Micron www.micron.com

Mushkin www.mushkin.com

Samsung www.samsungsemi.com

Transcend www.transcendusa.com

Twinmos www.twinmos.com

OCZ Technology www.ocztechnology.com


Memorijska vremenska uskladjivanja

Memorijska vremenska uskladjivanja prikazana su na dijagramu prikazanom na slici 4.

Slika 4: Vremenska uskladjenja RAM memorije

Optimizovanje vremenskih parametara će ubrzati procese koji učestvuju u pristupanju RAM memoriji. Memorijski kontroler najpre odredjuje adresu reda memorijske ćelije kojoj namerava da se obrati. Adresa kolone se prosledjuje kada istekne vreme tRCD. Vreme tCL onda prolazi dok se podatak prenosiu izlazni registar. Ceo proces ponovo počinje posle čekanja tRAS plus tRP.

Podrška memorije sa skupovima čipova matične ploče

Skup čipova Vrsta memorije1) Maksimalna memorija
AMD
ALI M1647 DDR2662) 3072 MBajta
Nvidia Nforce DDR2663) 1536 MBajta
Nvidia Nforce 2 DDR4003) 3072 MBajta
SIS 735 DDR266 1024 MBajta
SIS 745 DDR333 1536 MBajta
SIS 746 DDR333 3072 MBajta
SIS 746FX DDR400 3072 MBajta
VIA KT266A DDR266 2048 Mbajtova
VIA KT333 DDR333 4092 MBajta4)
VIA KT400 DDR333 4092 MBajta4)
VIA KT400A DDR4003) 4092 MBajta4)
Intel
ALI M1671 DDR333 3072 MBajta
ALI M1681 DDR400 3072 MBajta
Intel 7205 DDR3333) 4092 MBajta4)
Intel 845E DDR266 2048 Mbajtova
Intel 845PE DDR333 2048 Mbajtova
Intel 865P DDR333 4092 MBajta4)
Intel 865PE DDR4003) 4092 MBajta4)
Intel 875P DDR4003) 4092 MBajta4)
SIS 645 DDR333 3072 MBajta
SIS 648 DDR333 3072 MBajta
SIS 648FX DDR400 3072 MBajta
SIS 655 DDR3333) 4092 MBajta4)
VIA P4X266A DDR266 4092 MBajta4)
VIA P4X333 DDR333 4092 MBajta4)
VIA P4X400 DDR333 4092 MBajta4)
VIA P4T400 DDR400 4092 MBajta4)

1) Podržan najbrži DDR RAM standard; DDR266 = PC2100; DDR333 = PC2700; DDR400 = PC3200
2) Sa C1 DDR333
3) Dvokanalni memorijski interfejs
4) 3576 MBajta raspoloživo

Kako da podesite svoju RAM memoriju u BIOS-u

Meniji BIOS-a matične ploče nude različita podešavanja za optimizaciju vaše memorije. Ta po¬de¬šavanja menjaju funkcije RAM memorije koje, mada osnovne po prirodi, često imaju data vrlo raz¬ličita imena. Ukratko ćemo objasniti opcije. Uobičajene vrednosti su navedene u zagradama; ide¬alno podešavanje je podvučeno.

Uključili smo i primere kako bi se podešavanja mogla zvati u različitim verzijama BIOS-a. Obratite, molim vas, pažnju na to da ne nude svi meniji BIOS-a sva podešavanja.
Automatic Configuration (On/ Off) (DRAM Auto, Timing Selectable, Timing Configuring) Ako želite da ručno konfigurišete vremenska uskladjivanja vaše memorije, biće potrebno da deaktivirate automatsku konfiguraciju RAM memorije.

Bank Interleaving (Off/2/4) (Bank Interleave) DDR RAM memorijski čipovi su napravljeni od četiri grupe. Istovremeno adresiranje sve četiri grupe pomoću preplitanja će maksimizovati vašu performansu.

Burst Length (4/8) Dužina neprekidnog niza podataka odredjuje koliko se blokova podataka ša¬lje u jednom ciklusu prenosa. Idealno, jedan prenos će napuniti jedan red memorije u skrivenoj me¬¬moriji nivoa 2 koja se danas može pronaći u savremenim centralnim procesorskim jedinicama Pentium 4 i Athlon XP. To je jednako 64 bajta, ili osam paketa podataka.


CAS Latency tCL (1.5/2.0/2.5/3.0) (CAS Latency Time, CAS Timing Delay) Broj ciklusa ge¬ne¬ratora takta koji prodju od adresiranja kolone do pristizanja podatka u izlazni registar. Proiz¬vo¬djač memorije navodi najbolje postavljanje kao ocenu CL.

Command Rate CMD (1/2) (Command Rate, MA 1T/2T Select) Broj ciklusa generatora takta po¬treban da bi se adresirao memorijski modul i memorijski čip unutar željene zone podataka. Ako su vaše memorijske grupe popunjene do punog kapaciteta, biće potrebno da povećate ovu vred¬nost na dva, što će za rezultat imati značajno opadanje performanse.

RAS Precharge Time tRP (2/3) (RAS Precharge, Precharge to active) Broj ciklusa generatora tak¬ta potreban da bi se prethodno naelektrisala kola tako da se može odrediti adresa reda.

RAS-to-CAS Delay tRCD (2/3/4/5) (RAS to CAS Delay, Active to CMD) Broj ciklusa generatora tak¬ta koji prodje od kada se utvrdi adresa reda do kada se pošalje adresa kolone. Postavljanje ove vred¬nosti na dva ciklusa generatora takta može da poboljša performansu do četiri procenta.

Row Active Time tRAS (5/6/7) (Active to Precharge Delay, Precharge Wait State, Row Active Delay, Row Precharge Delay) Kašnjenje koje je rezultat kada su dva različita reda u memo¬rij¬skom čipu adresirana jedan za drugim.

Memory Clock (100/133/166/200 MHz) (DRAM Clock) Odredjuje brzinu generatora takta me¬mo¬rijske magistrale. To podešavanje se normalno odredjuje u odnosu na generator takta čeone ma¬gistrale. Tehnologija DDR (double-data rate) udvostručava brzinu podataka datu stvarnom br¬zinom generatora takta magistrale.
 
Originaly posted by Klothius:

U ovom tekstu naučićete da podesite svoju memoriju tako da biste izvukli maximum iz nje.E sad priznajem da ne znam
baš sve što je vezano za memoriju,ali ću se truditi da dopunjavam ovu temu kako budem saznavao više.S obzirom da se najbolje snalazim na Epox pločama,neka
podešavanja se možda neće baš zvati kao što cu ja napisati,ali ću se truditi da uključim i one nazive koji postoje za druge ploče.Prvo ću se baviti nekim osnovnim pojmovima koje bi svako ko želi da izvuče maximum iz svoje memorije trebalo da zna.

(1)RAM-Random access memory-Memorija sa slučajnim pristupom-Ova vrsta memorije zavisi od električnog napona koji se konstantno osvežava.Da nema tog napona,podaci ne bi ostajali u memoriji.Zbog toga kada isključimo računar,podaci iz ram-a nestaju i ne mogu se vratiti.

(2)DDR RAM-Double Data Rate RAM-Ovo znači da ako je vaša memorija DDR400(primer),ona ustvari radi na "samo" 200mhz,ali se taj takt duplira i dobija se "efektni" takt vase memorije(u ovom slučaju je to 400mhz).Ljudi obično ovo znaju,ali kada vide da je neki proizvođač napisao da njihova memorija radi na 400mhz(u većini slučajeva proizvođač ne napiše da je u pitanju efektna brzina,ali neki pak pišu pravu brzinu),oni obično dupliraju taj već duplirani broj i onda dodje do zabune.Neke matične,takodje,ispisuju takt memorije kao efektni takt,pa se ljudi i tu zbune.Znači uputstva u ruke i vidite kako vaša matična prikazuje brzinu RAM-a.

(3)Latencije ili memorijsko kašnjenje(eng. Timings ili Latency)-Kada gledate neku memoriju(u nekom programu ili na sajtu proizvodjača),obično pored njene deklarisane brzine stoje i neki brojevi koji izgledaju otprilike ovako 3-3-3-6.To su latencije koje jako puno utiču na brzinu AMD Athlon64 i AMD Opteron procesora(pošto oni imaju memorijski kontroler integrisan u sam procesor),ali kod Intela je ipak bitnija sirova snaga.Kod DDR memorije maximalne latencije mogu biti 3-4-4-8(kod nekih matičnih kao npr kod Epox-a ovo može da ide i do 3-5-5-10),a minimalne 2-2-2-5(kod nekih matičnih ovo ide i do 1-2-2-5).Što su brojke veće,to su latencije "opuštenije",a što su su brojke manje,to su latencije "zategnutije".Kod DDR2 memorije, maximalne vrednosti kašnjenja su 5-7-7-12,a najmanje, 4-4-4-12.Kašnjenje predstavlja interval zasnovan na ciklusu izmedju takta.Znači ako vam je neki tajming(latencija) podešena na 2,to znači da će se situacija vezana za tu latenciju dešavati svaka 2 ciklusa izmedju takta.

(4)Memory Divider(memorijski delilac)-Ova opcija je VEOMA bitna za overklokere,pošto sa ovom opcijom smanjujete i povećavate brzinu memorije.Kao što svaki overkloker zna,kada se povećava fsb(kod Athlona64 i Opterona to je HT),povećava se i brzina memorije.Za starije AMD-ove procesore i sve Intelove,najbolje performanse se postižu sa 1:1 deliocem ili podešavanjem na tip memorije ukoliko vaša ploča tako prikazuje-npr ukoliko imate DDR400 memoriju,podesite delioc na DDR400 ili 200mhz(videti pod 2).Ukoliko stignete do maximuma vaše memorije,a znate da vaš procesor može više,nemojte se plašiti da postavite nižu vrednost za delioc.To,najverovatnije,hoće uticati na performanse(iako ponovo stignete do maximuma memorije),ali ne značajno.Kod AMD Athlon64 procesora i Opterona,možete slobodno menjati delioc.Najveća zabluda je ta da se i dalje misli da smanjenje delioca smanjuje performanse i kod Athlon64 i Opteron procesora.Ali to nije tako pošto je kod ovih procesora memorija UVEK podeljena deliocem.Znači ako vaš procesor može više,a memorija ne,udrite po memorijskom deliocu.Kod AMD Athlon64 i Opteron procesora je mem. delioc skoro uvek u obliku tipa memorije(npr DDR400,DDR2 800 itd.).

(5)DualChannel mod-Ukoliko vaša matična podržava uparivanje memorija u DualChannel mod,iskoristite to.DualChannel zapravo znači da se udvostručuje memorijska širina(eng. bandwidth) na kojoj RAM memorija radi sa nominalnih 64-bita na 128-bita.Ovo bi,u teoriji,trebalo da udvostruči performanse,ali u praksi se pokazalo da to nije slučaj.Ovo zapravo ne pomaže posebno kod igrica,ali podiže poene u testovima i pomaže kod aplikacija koje zavise od memorijske širine.Da biste uključili DualChannel mod,potrebna su vam dva memorijska modula iste memorijske veličine(npr 2x512mb),po mogućnosti dva apsolutno indentična modula(isti proizvođač,ista kol. memorije i isti model).Zatim ubacite jedan modul u slot jedne boje,a drugi u drugi slot iste te boje boje(npr plava+plava).Kod nekih matičnih ploča treba jedan modul ubaciti u npr crveni slot,a drugi u npr plavi slot.Dakle i ovde važnu ulogu igra uputstvo za vašu matičnu ploču.

(6)Razlika izmedju DDR i DDR2 memorije-Pvobitna razlika između ova dva tipa memorije je njihova brzina.Starije DDR2 memorije su bile iste ili za nijansu brže od DDR memorije.U današnje vreme DDR2 memorije idu do 1066mhz efektivnog takta,dok je DDR ograničen do nekih 500mhz efektivnog takta.Ta brzina postignuta je korišćenjem memorijskih čipova koji,imeđu ostalog,imaju opuštenije latencije(pogledaj pod 3).To je bio jedan od faktora koji su sprečavali AMD da pređu na korišćenje DDR2 memorije,pošto su se njihovi procesori u procesori u potpunosti oslanjali na niže vrednosti kašnjenja.Još jedna razlika je u potrebi za voltažom.DDR memoriji je potrebno otprilike 2.6v da bi normalno radila,dok DDR2 memoriji treba 1.8v.DDR memorija može da primi do oko 3.0v(neke i više),dok DDR2 može maximum nekih 2.4v(neke i više).Još jedna stvar zbog čega ne možete koristiti DDR2 memoriju u DDR slotu je drugačiji broj pinova.DDR ima 184 pina,a DDR2 ima 240,tako da ne možete DDR2 memoriju ubaciti u matične koje podržavaju samo DDR.

Latencije RAM memorije

Neke DDR2 latencije ne postoje na nekim pločama.To isto važi i za starije DDR ploče(nForce2,VIA,SIS itd.). Podešavanja mogu varirati od matične do matične,ali se uglavnom svodi na brojke navedene dole.

Command-Per-Clock odnosno Command Rate(CPC)-Posebno značajna latencija za AMD Athlon64 i Opteron procesore.Vrednosti koje se mogu podesiti su 1T i 2T.1T daje najbolje performance,ali uz veliki uticaj na stabilnost.Tako da ukoliko imate problema sa stabilnošću vašeg sistema,obavezno postavite ovu latenciju na 2T.Takodje ukoliko planirate da stavite više od dva memorijska modula u vaš AMD sistem,imajte na umu da ćete skoro 100% morati da postavite ovu vrednost na 2T pošto se AMD-ov memorijski kontroler ne snalazi baš najbolje sa više od 2 popunjena slota.Ukoliko kupujete novu memoriju i planirate da terate memoriju na 1T,obratite pažnju da ta memorija bude jednostrana. Ukoliko ne zelite da oborite svetski rekord u 3DMARK-u ili SuperPi-u,mozete slobodno da postavite ovo na 2T.To ce vam doneti jos oko 20mhz prostora za overklokovanje sto će pokazati bolje performanse u igrama nego 20mhz manji OC i 1T(proverio i testirao na više sistema).
 
Originaly posted by klothius:

CAS Latency(tCL)-Podešavanja za DDR mogu biti:1;1.5;2;2.5;3.Za DDR2:4;4.5;5;6,7..Ovo podešavanje ima veliki uticaj na stabilnost i memorijsku širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

RAS-to-CAS Delay(tRCD)-Podešavanja za DDR:2;3;4;5.Za DDR2:4;5;6;7.Veliki uticaj na stabilnost i srednji uticaj na memorijsku širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

RAS Precharge(tRP)-Podešavanja za DDR:2;3;4;5;6.Za DDR2:4;5;6;7.Ima veliki efekat na stabilnost i srednji efekat na memorijsku širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

Act-to-Precharge Delay(tRAS ili Min RAS# Active Time)-Podešavanja za DDR:5;6;7;8;9;10;11;12.Za DDR2:8;10;11;12;13;14;15.Sredni uticaj na stabilnost i minimalni uticaj na mem širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

Row Cycle Time(tRC)-Podešavanja za DDR 6-14.Za DDR2:9-17.Ima veliki efekat na stabilnost i mem širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

Row Refresh Cycle Time(tRFC)-Podešavanja za DDR:8-10.Za DDR2:13-19.Veliki uticaj na stabilnost i memorijsku širinu.Ovo je obično podešeno za 2-4 više nego tRC.

Row to Row Delay ili Ras to Ras Delay(tRRD)-Podešavanja za DDR:0-4.Za DDR2:2-7.Ova latencija ima minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

Write Recovery Time(tWR)-Podešavanja za DDR:1;2;3;4.Za DDR2:5;6;7;8.Ovo ima minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

Read to Write Delay(tRTW)-Podešavanja za DDR:1;2;3;4.Za DDR2:3;4;5;6.Ova latencija ima minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.Veće vrednosti donose mogućnost postizanja većeg overkloka.

DQS Skew Control-Podešavanja:AUTO;Increase Skew;Decrease Skrew.Podesiti na Increase da biste dobili na performansama.Podesiti na Decrease da biste dobili na stabilnosti.Donosi minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.

DRAM Drive Strength-Podešavanja za DDR:1-4.Za DDR2:2-6.Najmanju vrednost bi trebali koristiti ukoliko je CPC podešeno na 1T,u suprotnom može doći do nestabilnosti sistema.Ukoliko je CPC 2T,trebalo bi koristiti veće vrednosti.Ova latencija ima veliki uticaj na stabilnost.

Max. Async. Latency-Podešavanja za DDR:5.0-10.0.Za DDR2:6.0-12.0.
Minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.Ukoliko koristite AMD Athlon64 ili Opteron procesor i overklokujete HTT preko 300mhz,upotreba 8 ili 9 mogu pomoći kod stabilnosti.

Read Premable Time-Podešavanja za DDR:4.0-7.0.Za DDR2:5.0-8.0.Minimalni uticaj na stabilnost i memorijsku širinu.Podešavanja 5.5-7 mogu doneti bolju stabilnost ukoliko terate HTT preko 300mhz.

Idle Cycle Limit-Podešavanja:000-256 u duplim povećavanjima.Minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.

Dynamic Counter-Podešavanja:AUTO;Enable;Disable.Podesiti na Enable za bolje performanse,a podesiti na Disable za bolju stabilnost.Minimalni uticaj na stabilnost i memorijsku širinu.

R/W Queue Bypass-Podešavanja:8x;16x.Niže vrednosti malo poboljšavaju stabilnost.Ova latencija ima minimalni uticaj na stabilnost i mem širinu.

Bypass Max-Podešavanja:4x-7x.Podešavanja 5x-7x poboljšavaju performanse,a 0x-4x blago povećavaju overklok.
32 byte Granulation-Podešavanjaisable(8 burst);Enable(4 burst).Enable za bolju mem širinu,a Disable za stabilnost.
S/W i H/W Memory Hole Remapping-Ovu opciju treba uključiti ukoliko imate 4GB ili više RAM memorije.



Overklokovanje
Overklokovanje je,po meni,najlakši način ubrzavanja računara bez ulaganja dodatnih para.Ukoliko ne znate da overklokujete procesor,savetujem vam da pročitate neko uputstvo.Ukoliko znate engleski,možete otići na EOCF ili na DIY street.Da biste postigli veći overklok,potrebne su vam dobre komponente,u ovom slučaju RAM memorija.Gledajte da birate memoriju koja je od poznatog proizvođača,koja ima niske latencije i koja je poznata da se dobro overklokuje.Dobri proizvođači su:OCZ,Corsair,Mushkin,Geil,neki moduli od Kingston-a.
---Za početak treba pronaći maximum koji vaša memorija može da izvuče,a to ćete uraditi tako što ćete podesiti CPU multi za dve ili više vrednosti niže od početne.Memorijski delioc ostavite na onom koji odgovara brzini vaše memorije ili na 1:1.U slučaju da imate Athlon64 ili Opteron procesor,postavite HT multi na 4x ili 3x.Glavne 4 latencije podesite na 3-4-4-8 ukoliko je u pitanju DDR,a ukoliko je u oitanju DDR2,postavite ih na 5-5-5-12.Potom krenite da podižete HTT/FSB.U istom trenutku vi ćete podizati i frekvenciju memorije.Nakon nekoliko mhz,ukoliko se vaš računar normalno uključi,pokrenite memtest86 koji možete naći ovde,stavite image na bootabilni floppy ili CD,bootujte računar sa njega i pokrenite testove #5 i #8.Preporučljivo je da odradite barem 2 puta isti test.Ukoliko sve prođe bez grešaka,krenite dalje sa podizanjem FSB/HTT frekvencije.Kada počnete da dobijate greške u memtest-u,našli ste maximalni OC vaše memorije na voltaži na kojoj ste trenutno ili sa tim latencijama.Prvo probajte da promenite one sporedne latencije da biste dobili na stabilnosti.Ukoliko to ne uspe,podignite malo(0.1v) voltažu RAM mem.Za max voltažu pogledajte pod (6).Ukoliko vaša memorija ima pasivni hladnjak,sigurno ćete moći da podignete voltažu nešto iznad prosečne maximalne(ne preterujte da ne dobijete reš pečenu RAM memoriju ).Kada ste podigli voltažu,probajte da podignete FSB/HTT još malo.Ukoliko i dalje neće da se digne sistem,podignite još malo voltažu.Ukoliko i dalje neće da se digne,našli ste maximalni overklok za vašu memoriju.Sada probajte da uskladite maximalni OC vašeg procesora i vaše memorije koristeći memorijske delioce.Ne zaboravite da ukoliko ne uspete da uskladite CPU i RAM max OC,prednost UVEK ima procesorska brzina.Kada ste sve to odradili,krenite u "fino" podešavanje latencija.Detaljno pročitajte odeljak sa latencijama i krenite da spuštate i povećavate latencije kako bi iscedili i poslednji atom iz vaše memorije,naravno,sve vreme proveravajući uz memtest86.
 
RED.335:
E i jos nesto sam zaboravio: Da li RAM memory koju cu da kupim zavisi od proizvodjaca npr. ja imam nekog proizvodjaca od 256RAM i sad kupim jos 512 od nekog drugog. PLEASE HELP!!!
Proizvodjac u principu nije bitan. Ali treba da imas u vidu to da se ne mogu stavljati memorijski moduli nejednake memorije. Dakle, ako imas 256MB iz jednog modula, mozes dodavati module od 256MB. Ili pak da skines moduo od 256 i stavis od 512 i ubuduce stavljas od 512.
Postoje i neke ploce koje podrzavaju nejednake memorijske module, ali ne znam da li je tvoja takva.
 
Ko ti je to rekao, lupio je i to dobro lupio.
Mozes uparivati svakakve modele, samo uvek, ali uvek probaj da li radi.
Jer cak i kad stavljas dva ista modela nekad se desi da jedan nece da radi.
Jedino za sta je memorija probirljiva je Dual Channel, za sta ti trebaju identicni modeli, a sve ostalo mozes samo trpati, onako djuture.
 
RED.335:
U pravu si. To su i meni rekli. Znaci vise bi mi se isplatilo da kupim od 512, da izvadim od 256 i da za neki meces/godinu kad bude trebalo kupim jos 512. A sta mislis?

Ostavi tih 256 i stavi jos 512 i imaces 768!

Samo ako je jedna memorija na 333mhz a druga na 400mhz i druga ce onda raditi na 333 mhz. Ali posto si skoro kupio racunar vjerovatno je i ta na 400 mhz-a.
 
milinicb:
Proizvodjac u principu nije bitan. Ali treba da imas u vidu to da se ne mogu stavljati memorijski moduli nejednake memorije. Dakle, ako imas 256MB iz jednog modula, mozes dodavati module od 256MB. Ili pak da skines moduo od 256 i stavis od 512 i ubuduce stavljas od 512.
Postoje i neke ploce koje podrzavaju nejednake memorijske module, ali ne znam da li je tvoja takva.

Ne lupetaj, mozes u novije ploce da stavis i jedan modul od 64mb i jedan od 1gb i to mu nece smetati, ali u nekih 0.01% moze se desiti da nece raditi ukoliko su moduli razlicitih proizvodjaca !
 
Evo od mene za sve, malo charolije o memoriji.

Memorijski kontroler prvo šalje upravljačkoj logici memorijskog modula adresu reda ćelije kojoj že­li da se obrati. Posle izvesnog vremenskog perioda, tRCD (kašnjenje RAS-do-CAS), modul stav­lja na raspolaganje sadržinu reda u privremenu memoriju. U savremenim čipovima RAM me­morije, taj proces traje dva do tri ciklusa generatora takta. Možete čak da imate i frakcije cik­lu­sa, na primer 2,5 ciklusa generatora takta (CL 2.5), zato što DDR RAM memorija može da ša­lje upravljačke signale i podatke i na prednjoj i na zadnjoj ivici signala generatora takta, odnosno dva puta po jednom ciklusu generatora takta.

Jednom kada je sadržaj reda poslat u privremenu memoriju, kontroler će poslati signal CAS (column adress strobe, strob adrese kolone) koji prenosi adresu kolone memorijske ćelije. Potrebno je da prodje vreme jednako tCL (kašnjenje CAS) dok sadržaj izabrane ćelije ne bude po­slat u izlazni registar memorijskog čipa.

U BIOS-u možete da postavite broj ciklusa generatora takta koji je na raspolaganju za vremenska uskladjenja tRCD i tCL. Što su te vrednosti manje, performansa je bolja. Postavljanje CL na 2.0 ili čak 1.5 je moguće jedino na najbržim modulima.

Ako učitavate susedne podatke u okviru istog reda, jedini činilac koji oldredjuje brzinu pristupa je vremensko uskladjenje CL, zato što kontroler već zna adresu reda i ne mora opet da je ispituje. Kad god kontroler treba da adresira različite redove u čipu RAM memorije, proteći će vreme tRAS (row active time, aktivno vreme reda) dok on ne bude mogao da se pomeri sa jednog reda na dru­gi. Vreme tRAS se povećava za vreme tRP (vreme prethodnog naelektrisanja RAS), koje je potreb­no da bi se kola naelektrisala na viši naponski nivo. Drugim rečima, čak i brzim memorijskim mo­dulima potrebno je najmanje sedam ciklusa da bi obavili ceo proces.

Savremeni čipovi DDR RAM memorije su još jednom podeljeni na četiri segmenta (grupe), od ko­jih svaki predstavlja odvojenu memorijsku zonu. Preplitanje grupa dozvoljava zonama u raz­li­či­tim grupama čipova da budu adresirane istovremeno, što povećava brzinu prenosa podataka. Dok se podaci čitaju iz jedne memorijske grupe, u drugoj grupi može da se adresira druga zona po­dataka. Možete da odredite u BIOS-u koliko grupa RAM memorije čipa je moguće da se adre­si­ra u isto vreme. Najbrže podešavanje je "četiri".
 

Back
Top