Najlepše metafore i poređenja

"Prozori su se, kao u nekoj staroj prici, dublje uvukli u zidove"

" Bog ima lampu, ali Bog je kanda zaspao
kraj lampe "

" Hteo je da zna gde su to u njegovom zivotu
odskrinuta vrata, odakle ta promaja i miris
dima u grudima i stomaku "

Kairos : Cak i lajkovacke vrane naslucuju
da RBM nije sasvim od ovoga sveta....
 
''...У ову ноћ,
згужвану
као ћебе међу ногама часних сестара
које пате од несанице,
ја сам последње јефтино небо за све сањаре
и полуделе птице...''
 
"Prizor tog bunara koji zapravo nisam video svojim očima, urezao se u moj um kao... razjapljena mračna rupa u zemlji, jednog metara širine, vešto skrivena u travi. Bez ograde ili ikakvog kamenog zidića da je opaše. Tek rupa, onako zinula... Jedino što znam je da je strahovito, neizmerno duboka, puna guste tame, koja kao da je zgrušana od svih tama ovog sveta...

- Baš opasno - rekao sam - Zamisli negde postoji duboki bunar, a niko ne zna gde. Ako upadneš u njega nema ti spasa..."


Haruki Murakami - "Norveška šuma"
 
Poslednja izmena:
Ima svakojakih poredjenja i metafora, ali za mene postoje sano dve ( Sekspir i Gete) jer bi sve ostalo bilo jako prizemno i nikako se ne moze
meriti sa "to be ,or not to be" ili da ne navodim na nemackom jer niko ne zna nemacki, a samo na nemackom i ima smisao:
Dva srca kucaju u mojim grudima (Faust)
Moj je profesor tako preveo jer bi na srpskom bilo cudno da se doslovno prevede da covek ima dve duse koje se bore jedna s drugom,,
a duse nisu borba izmedju andjela i djavola gde uvek pobedjuje andjeo.
Autor u liku Fausta kaze:Zwei Seelen wohnen, ach! in meiner Brust"
To i nije neka teska metafizika, borba izmedju dobra i zla nego cak spada i u neke sitnije ljuCke dileme gde je covek neodlucan.
Ovo je sada moja verzija. Getea mrzim, kao i Sekspira;)
 
Prevedeš kako najbolje umeš jer metaforika jednog jezika nema odgovarajuću zamenu u drugom jeziku.
Kako bi prevela metaforu "žive vode" na nemački?

Iz tvojih dlanova
Piju živu vodu ptice... (Vasko Popa)
Voda zivota, postoji i bajka pod tim nazivom od brace Grim,
Ili cenis da je ziva voda neki srpski izum? Nije nazalost, sve smo kopirali, preuzimali, ali pa opet nije to bas toliko vazno jer je
i nas jezik bas lep:heart:
 
Voda zivota, postoji i bajka pod tim nazivom od brace Grim,
Ili cenis da je ziva voda neki srpski izum? Nije nazalost, sve smo kopirali, preuzimali, ali pa opet nije to bas toliko vazno jer je
i nas jezik bas lep:heart:

Мислим да ћеш тешко наћи народ чија култура није добрим дијелом плод "копирања и преузимања". Па и те бајке браће Грим су најчешће све само не аутентично њемачке (у доба кад су записиване није се ни могло рећи да је нешто "њемачко"), што их не чини ништа мање лијепим. Мени је, рецимо, фасцинантна та прича око "Пепељуге", која је најпознатија баш у верзији браће Грим, а не ради се чак ни о народној умотворини, већ има познатог аутора, Француза Шарла Пероа, а браћа Грим су је преузели као српску народну бајку. Колико живота једне бајке!
 
Мислим да ћеш тешко наћи народ чија култура није добрим дијелом плод "копирања и преузимања". Па и те бајке браће Грим су најчешће све само не аутентично њемачке (у доба кад су записиване није се ни могло рећи да је нешто "њемачко"), што их не чини ништа мање лијепим. Мени је, рецимо, фасцинантна та прича око "Пепељуге", која је најпознатија баш у верзији браће Грим, а не ради се чак ни о народној умотворини, већ има познатог аутора, Француза Шарла Пероа, а браћа Грим су је преузели као српску народну бајку. Колико живота једне бајке!

Da, isto je i sa Crvenkapom prvi put se javlja u Madjarskoj i Austriji kao Piroshka ( piros je na madjraskom crveno). Nisu se braca Grim ni trudili da to prikazu kao
nemacko kulturno nasledje.
 
A sta je ziva voda?

U etnografskim zbornicima stoje prikupljeni podaci kao dokazi da su naši preci Sunce, Mesec, vodu, drveće, posmatrali kao bogove. U srednjem veku su sveštenici mučili muku da iskorene mnoge običaje koji su uključivali metanisanja pored vode, nošenje vode do obožavanog stabla, tzv. zapisa, prolivanje vode uz magijske rituale i tome slično. Simbolika vode je slična simbolici snage i zdravlja, čistote i naravno simbolici života jer je logićno da bez nje istoga nema. Pored dragocene pitke vode, postojala je i živa voda koja je lečila i podizala iz mrtvih. U bajkama (recimo, "Zlatoruni ovan") glavnom junaku odrube glavu, a careva kći donese živu vodu i njome spoji glavu sa telom, pa junak oživi.

Drugo značenje "žive vode" se odnosi na duhovne potrebe čoveka, pa episkop Joanikije Budimljanski kaže : "Ko sa izvora žive vode svetosavlja pije, nikada neće ožedneti".
U vlaškom jeziku postoji izraz živa voda koje se i na srpskom isto prevodi, a odnosi se na izvor ili česmu koja ne presušuje. To je voda koja se kreće, ne miruje, stalno teče.
 
Ima svakojakih poredjenja i metafora, ali za mene postoje sano dve ( Sekspir i Gete) jer bi sve ostalo bilo jako prizemno i nikako se ne moze
meriti sa "to be ,or not to be" ili da ne navodim na nemackom jer niko ne zna nemacki, a samo na nemackom i ima smisao:
Dva srca kucaju u mojim grudima (Faust)
Moj je profesor tako preveo jer bi na srpskom bilo cudno da se doslovno prevede da covek ima dve duse koje se bore jedna s drugom,,
a duse nisu borba izmedju andjela i djavola gde uvek pobedjuje andjeo.
Autor u liku Fausta kaze:Zwei Seelen wohnen, ach! in meiner Brust"
To i nije neka teska metafizika, borba izmedju dobra i zla nego cak spada i u neke sitnije ljuCke dileme gde je covek neodlucan.
Ovo je sada moja verzija. Getea mrzim, kao i Sekspira;)
Ja ih ne mrzim,ali mi oduvek smetala arogancija "premudrih" jer sam teško svoju aroganciju suzbijam...
A da su zaista bili premudri-ne bi ni reč napisali,a ni ja ovo...Metaforički-cors...:mrgreen:
 
Икос 3.
Примивши Бога у утробу, Дјева похита Јелисавети. А чедо ове, осетивши одмах њихов загрљај, обрадова се, и узигравањем, као песмама клицаше Богородици:
Радуј се, лозо неувелог изданка;
радуј се , тековино бесмртнога плода!
Радуј се, јер преобраћаш земљоделца у човекољупца;
радуј се, јер си родила Садитеља живота нашега!
Радуј се, њиво која произведе обиље милосрђа;
радуј се, трпезо, која носи мноштво милости!
Радуј се, јер чиниш да цвета рај сладости;
радуј се, јер спремаш пристаниште душа!
Радуј се, пријатни тамјане молитве;
радуј се, целом свету умилостивљење!
Радуј се, Божја наклоности према смртнима;
радуј се, смелости смртних према Богу!
Радуј се, Невесто Неневесна!

(Из АКАТИСТА ПРЕСВЕТОЈ ВЛАДИЧИЦИ НАШОЈ БОГОРОДИЦИ – у храмовима се чита једном недељно у поподневним часовима.)





--------------------------------------------------------------------------------------
„Имају тако много деце. Бог им дао још више!“
 

Back
Top