Razvoj projekta
Od maja 2005. u rudarsko-energetskom kompleksu Stanari sprovedene su sledeće aktivnosti:
Postavljeno je kompletno novo rukovodstvo rudnika
Uspostavljena je nova organizacija rada uz stimulativno nagrađivanje radnika
Izvršena je potpuna stabilizacija tehnoloških i eksploatacionih uslova na površinskom kopu Raškovac, uveden monitoring radnih i završnih kosina i spoljašnjeg odlagališta površinskog kopa Raškovac
Sproveden kompletan remont postojećeg kontinualnog BTO (bager-transporteri-odlagač) sistema za otkopavanje otkrivke;
Nabavljena je nova nedostajuća neophodna diskontinualna mehanizacija (bageri, kamioni, buldožeri, grejder...);
Izvršena je kompletna revitalizacija opreme i objekata za preradu uglja;
Izrađena je sva planirana i zakonom propisana tehnička i ekološka dokumentacija;
Izvršena je konsolidacija spoljašnjeg odlagališta i formirano je unutrašnje odlagalište, kao i promena tehnologije odlaganja otkrivke sa spoljašnjeg na unutrašnje odlagalište;
Sproveden je niz mera na zaštiti životne sredine – formiranje taložnika vode u cilju zaštite vodotokova, pošumljavanje spoljašnjeg odlagališta i koridora između rudnika i naselja Stanari, uveden kontinualni monitoring parametara kvaliteta životne sredine;
Uspostavljen je integrisani sistem upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000), sistem upravljanja zaštitom životne sredine (ISO 14001:2004) i sistem zaštite zdravlja i bezbednosti na radu (OHSAS 18001:1999);
Unapređena je rudnička infrastruktura – izgradnja servisnih radionica i garaža, rekonstrukcija železničkih koloseka, asfaltiranje saobraćajnica u industrijskom krugu, izgradnja nove upravne zgrade.
U sanaciju i modernizaciju rudnika od 2005. godine uloženo je preko EUR 25 miliona.
U istom periodu otvoreno je oko 200 novih radnih mesta, tako da je danas u rudniku zaposleno 448 radnika.
U budžet RS je od 2005. godine na konto poreza, naknada i drugih taksi uplaćeno preko EUR 10 miliona. EFT je i zvanično po isplaćenim koncesionim naknadama vodeći koncesionar u RS.
Paraleleno sa sanacijom i stabilizacijom rudnika, vrše se aktivnosti u cilju povećanja njegovog kapaciteta na 2.5 miliona tona uglja godišnje. Ovo su količine neophodne za funkcionisanje planirane termoelektrane, kapaciteta 300 MW.
Projekat TE Stanari
Projekat ove vrste uobičajeno ima četiri faze. Prva fazu predstavljaju merenja i analize, izrada neophodnih studija i dobijanje neophodnih dozvola za izgradnju i korištenje. Kako pokazuju primeri širom regiona, ova faza je ujedno i najteža.
Drugu fazu predstavljaju pregovori sa isporučiocima opreme.
Treću fazu predstavljaju pregovori sa finansijskikm institucijama i zatvaranje finansijske konstrukcije.
Četvrtu fazu predstavlja izgradnja samog objekta.
Projekat rudarsko-energetskog kompleksa Stanari je prošao prvu i drugu fazu, u kojoj su uspešno sprovedene sledeće aktivnosti:
Faza 1 – Merenja, analize i dozvole
Izrada Studije opravdanosti povećanja kapaciteta rudnika Stanari, C&E Consulting und Engineering- Nemačka;
Sprovedeno je geološko doistraživanje centralnog dela površinskog kopa Raškovac i zone otvaranja površinskog kopa Ostružnja;
Izvršena je verifikacija i analiza rezervi uglja Stanarskog basena u skladu sa međunarodnom kategorizacijom rezervi JORC (2004), Dargo Associates – Velika Britanija
Sproveden je tenderski postupak za nabavku novog kontinualnog sistema za otkopavanje otkrivke i sistema pripreme i transporta uglja od rudnika do elektrane. Tender je raspisan u oktobru 2008. godine, ponude su prikupljene 30. januara 2009. godine, a u toku je izbor najboljeg ponuđača.
Aktivnosti na analizi i razvoju projekta započete su još 2006. godine, i to:
Priprema Prethodne studije opravdanosti izgradnje Termoelektrane Stanari, Institut za građevinarstvo IG - Banja Luka;
Izrada Studije vodosnabdevanja TE Stanari, Institut Jaroslav Černi – Beograd;
Sproveden je detaljni ekološki monitoring (kvalitet vazduha, zemljišta, vode, buke, vibracija i meteoroloških parametara) u Stanarima, Doboju, Prnjavoru, Banji Kulaši, Derventi i Tesliću u periodu april 2006 - april 2007. godine;
Otkup zemljišta na lokaciji termoelektrane Stanari;
Istražni radovi (geomehanika, geofizika, seizmika, hidrogeologija) na lokaciji Termoelektrane Stanari u periodu jul-septembar 2006. godine i april-avgust 2007. godine;
Izrada Regulacionog plana rudarsko-energetskog kompleksa Stanari u saradnji sa Opštinom Doboj, Urbanistički zavod Republike Srpske – Banja Luka. U proceduri usvajanja Regulacionog plana, sproveden je javni uvid i javna rasprava u Stanarima i Doboju;
Priprema Studije opravdanosti sa Idejnim projektom izgradnje Termolektrane Stanari, Colenco Power Engineering – Švajcarska i Steinmuller Engineering – Nemačka;
Izrada Studije uticaja na životnu sredinu Termoelektrane Stanari, IPSA Institut Sarajevo. U proceduri usvajanja Studije, sproveden je zakonom propisan javni uvid i javna rasprava; paralelno sa izradom pomenute studije, angažovana je konsultantska kuća Mott MacDonald (Engleska) za verifikaciju studije u skladu sa međunarodnim standardima;
Studija sociološkog uticaja projekta Stanari, pripremljena od strane nezavisnih konsultanata predloženih od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD);
Studija tržišta električne energije jugo-istočne Evrope za period od 30 godina, Poyry Energy Consulting – Engleska;
Izrada Studije uklapanja TE Stanari u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine, Elektroenergetski koordinacioni centar – Beograd
Priprema tenderske dokumentacija za izgradnju Termoelektrane Stanari po EPC (Engineering-Procurement-Construction) konceptu, Colenco Power Engineering – Švajcarska i Steinmuller Engineering – Nemačka
Sva merenja i analize su verifikovane dva puta, od strane domaćih i stranih kuća. Razlog za to je odluka da se ceo projekat realizuje u skladu po relevantnim EU standardima, koji su dosta strožiji od zakosnkih normi u BiH. TE Stanari će biti prvi energetski objekat u BiH koji će funkcionisati u skladu sa direktivama EU (2001/80/EC) o zaštiti životne sredine.
Pored izrade pomenute dokumentacije, obezbedjene su i sve neophodne dozvole. Medju ovima, najvažnije su:
Urbanistička saglasnost za izgradnju TE Stanari, maj 2007. godine
Koncesija za istraživanje i eksploataciju pitke i industrijske vode na ležištu Dragalovci, novembar 2007. godine
Koncesija za izgradnju i korišćenje Termoelektrane Stanari, februar 2008. godine. U skladu sa koncesionim ugovorom uplaćena je i jednokratna koncesiona naknada u iznosu od 3,56 miliona KM
Ekološka dozvola za Termoelektranu Stanari, maj 2008. godine
Dozvola za izgradnju Termoelektrane Stanari, avgust 2008. godine
Sporazum sa Elektroprenos BiH o priključenju TE Stanari na prenosnu mrežu BiH, septembar 2008. godine.
U februaru 2008. godine, EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. je sa Vladom Republike Srpske potpisala koncesioni ugovor za izgradnju i korišćenje Termoelektrane Stanari.
Faza 2 - Oprema
Tendersku dokumentaciju za izgradnju Termoelektrane Stanari po EPC konceptu pripremili su Colenco Power Engineering – Švajcarska i Steinmuller Engineering – Nemačka.
EPC ponude za izgradnju TE Stanari podnelo je četiri kompanije, a EFT Group je kao najpovoljnijeg ponudjača izabrao Dongfang Electric Corporation iz Kine. Ugovor izmedju dve kompanije je potpisan 05.05.2010.
Rok za izgradnju TE Stanari je 45 meseci od stupanja na snagu ugovora.
Dongfang Electric Corporation jedan je od vodećih proizvodjača energetske opreme na svetu, i uopšte jedna je od najvećih kompanija u Kini. Poznata je pre svega po proizvodnji velikih hidro, termo i nuklearnih elektrana, vetrogeneratora, kao i sposobnosti realizacije projekata po sistemu „ključ u ruke“ u svojstvu generalnog izvodjača. Dongfang u svojim fabrikama zapošljava 23 000 radnika, a godišnji obim proizvodnje je 30 000 MW
********
nemate potrebe ovo čitati Britanska firma je preko korumpiranih valsti u Srpskoj dovela rudnik u bezizlaznu situaciju , da bi je kupila Britanska firma ( povremeno pokrenu neki postupak da ih drže pod kontrolom ) , vade ugalj ,a već 7 godina pričaju o nekoj termoelektarni od koje neće biti ništa ili makar dobro po Srpsku ,
JEdini izlaz za Srpsku je ovo što sam ja govorio da sami iskorištavamo svoje resurse , da ulažemo svoj novac kojeg ima , da višak zaposlenih premjestimo u firme koje će nešto praviti .