U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima
Prikazujem rezultate 1 do 6 od 6

Tema: U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

  1. #1
    Iskusan 8. sekretar SKOJ-a (avatar)
    Učlanjen
    02.09.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    SARAJEVO
    Poruke
    5.178
    Reputaciona moć
    99

    Arrow U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

    http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html%3A384650-Emir-Kusturica-U-zmijskoj-kozi
    Emir Kusturica: U zmijskoj koži
    Emir KUSTURICA | 17. jun 2012. 20:58 | Komentara: 79
    Retitelj odgovara na optužbe koje stižu iz Trebinja: Učinilo mi se da je bolje kamenu sa raspale karaule da bude na vratima grada našeg jedinog nobelovca i svojom patinom ulepša atmosferu

    Emir Kusturica
    Srodne vesti
    Kusturica: Čuvate simbol okupacije
    Kusturica akademik
    Kusta neće rudnik na Mokroj Gori
    Emir Kusturica na Sajmu knjiga u Solunu
    Promocija knjige Emira Kusturice u Pragu
    Izdvajamo iz teksta
    Kada sam jednom pokušao da kameni most potopljen u trebinjskom jezeru za potrebe tamošnje hidrocentrale, uz pomoć drugova, premjestim na kopno, digao se protiv mene slobodoumni narod Hercegovine
    Ja sam bio uvjeren da u Hercegovini ima kamena napretek. Ovih dana je ustanovljeno da je ta stvar na terenu drukčija! Tamo fali kamena! Mnogi Hercegovci, bez obzira na to da li je kamen pod vodom ili u nedođiji, prema kamenim tvorevinama gaje intimna osjećanja! Zbog toga ovakvima kao ja, dakle koji ne žive na teritoriji Hercegovine, kamen se pričinjava kao fatamorgana. Ima ga, ali i nema! Čak su imena tvorevina promijenjena! Kažeš kula a ono ispada da je kasarna. Nije mala razlika! Onda kažeš karaula a ono zid zarastao u korov. Čovjek bi pomislio da tamo mnogi doživljavaju kamen kao majka dijete. Kao krava odojče! Kao dio svoga tijela. Iako, kada se trezveno razmisli to je nešto drugo.


    Porijeklo zabune je u različitim doživljajima svrhe kamenja. Kada sam jednom pokušao da kameni most potopljen u trebinjskom jezeru za potrebe tamošnje hidrocentrale, uz pomoć drugova, premjestim na kopno, digao se protiv mene slobodoumni narod Hercegovine. Rekli su - ne damo mi naš kamen. Moja ideja je bila da je most bolji kada ljudi prelaze preko njega nego kada je pod vodom. Nije pomoglo što sam i sam iz Hercegovine. Ovaj put se između mene i mojih zemljaka ispriječila logika. Jer, taj most čami pod vodom i nema svrhu. Ne damo, kažu slobodoumni ljudi, neka čami, mi ga vidimo svakih sedam godina, sedam dana kada se čisti brana, nama je i to dosta! Iako nezavršenog posla bio sam dirnut kako ljubav zna da bude beskrajna. Ni majka ocvale ljepote nije posesivna prema lijepoj kćeri kao ovi ljudi prema mostu pod vodom. Nema veze što most nije privatno vlasništvo! Nije bilo druge nego da se odustane od mosta koji je trebalo, poslije premještanja, da spaja Andrićev grad preko Rzava sa Višegradom. Nastavio sam graditeljske pothvate, ali mi je često misao bježala pod vodu, ka mostu koga zaljubljeni ljudi drže potopopljenim. Tješilo me jedino što vjerujem da se i most čudio kao i ja.

    Sa kamenom je kao i sa jezikom, reče mi Matija Bećković. Kada sam ga pitao kako piše svoje pjesme, on mi je odgovorio: „Lijepo! Zamisli da šetaš Hercegovinom ili Crnom Gorom! Po vrletima gdje svako malo nailaziš na napuštene i poluraspadnute kamene kuće ti vratiš kamen tamo gdje je nekada stajao. Tako ja pišem!“

    Tako sam ja napravio drven grad. Drvene kuće koje su uhvaćene u trenutku raspadanja, demontirane i odnesene, ponovo sklopljene, dobile su u Drvengradu još jedan život. Tu sam svašta naučio. Najviše o drvenim kućama po dinarskim zemljama, ima u bilježnicama austrijskih špijuna koji su se spremali za Prvi svjetski rat.

    Oni su mnogo prije pucnja Gavrila Principa tajnim putevima upadali na našu teritoriju i pomno pratili sve što će im za rat biti neophodno. Skice naših staništa, dimenzije drvenih kuća i način na koji se vajati dižu, to je sve zapisano u knjigama.

    Prvi svjetski rat je bio najveće iskušenje našeg naroda i njegova najslavnija pobjeda u novijoj istoriji, ali i najveći gubitak. Izgubili smo dva miliona muških glava. Naša slavna vojska se izborila sa Austrijom iza koje nije ostalo mnogo. U tadašnjoj Bosni i Hercegovini, uskotračna pruga, dvije-tri mračne upravne zgrade u Sarajevu i nekolicina karaula koja su nas kao vampirske utvrde podsjećale na okupaciju i najveće ljudske gubitke. Ništa Austrija nije izgradila što je zavrijedilo zaštitu. Ništa kao most na Drini koga je, na kraju, zaštitio Unesko!

    Prateći ideju Matije Bećkovića i način na koji on piše svoju poeziju, ja sam odlučio da izgradim Andrićev grad. Iako se ovaj postupak razlikuje od njegovih pjesama. Ovdje se kamen vraća tamo gdje nikada nije bio. Ipak, mogao je da bude ili je bio u literaturi Ive Andrića! Više razloga je uslovilo ovaj projekat koji će 28. juna doživjeti svoju prvu proslavu! Prva polovina grada je gotova i tada će biti otkriven spomenik Ivi Andriću. Istorijska pojava Milorada Dodika je omogućila čitav projekat, ali i moje uvjerenje da je Andrić jedan od najvećih pisaca svijeta i istina da su njegovi romani jednako važni kao „Rat i mir“, „Maestro i Margarita“, „Budenbrokovi“! Lični razlozi za ovu akciju nisu pokrenuti samo onom porukom koju smo dobili kada je jula 1991. bistu nobelovca macolom srušio Murat Šabanović i zbog toga što, kasnije, nikome nije palo na um da obnovi tu bistu!

    Čega sve ne želim da se odreknem, pitao sam se dok se svijet mijenjao posljednjih dvadeset godina?! Nisam želio ali ni mogao da se odreknem vlastitog djetinjstva. Rođen sam deset koraka od stopa Gavrila Principa i kao petogodišnji dječak najmanje sto puta pucao iz nevidljivog pištolja u zamišljenog cara, navijao sam u košarci za Mladu Bosnu i Davorina Popovića. Kada sam u gimnaziji otkrivao Ivu Andrića njegova umjetnost me očarala, ali je njegova pripadnost oslobodilačkoj organizaciji Mlada Bosna kod mene probudila uzvišena osjećanja!

    Danas, mnogo godina kasnije, ništa se nije promjenilo. Dapače, grad kojeg gradim je ishodište svih mojih umjetničkih djelovanja, ali i ideje odbrane mog djetinjstva!

    Ako je naš nobelovac bio član Mlade Bosne i robijao zbog te pripadnosti, a Gavrilo nije pucao u cara u Beču nego na okupiranoj teritoriji, i ako u mom rodnom gradu danas Principov most zovu Ferdinandov, a stope više nisu tamo gdje su bile, sve se tu promjenilo. Neko hoće da promijeni moju istoriju, poništi moja uvjerenja?! Utoliko je Andrić povezao mnoge stvari iz moga, ali i naših života. Između ostalog i sudbinu Trebinja, gdje su austrijski vojnici potrčali iz karaula koje današnji Trebinjci čuvaju i usred grada potjerali najuglednije građane. Učinili su to kao odmazdu za atentat na Ferdinanda. Pod krovove tog grada ugrađujemo motive koji će biti i sudbinska odbrana našeg naroda! Učinilo mi se da je bolje kamenu sa raspale karaule da bude na vratima grada našeg nobelovca i svojom patinom uljepša atmosferu u kojoj će boraviti velikani muzike, filma, filozofije, ali i obični građani?!

    Ali, tu je izgleda greška. Nisam shvatio da je stanje stvari u našem narodu takvo da se i raspale karaule nazivaju spomenicima kulture!? Iako zvanične institucije tvrde obrnuto. U slučaju ove o kojoj je riječ radi se o jednom zidu pošto su upravo neki od ovih demostranata godinama odvlačili kamen sebi za vlastite poslove!? Sigurno je da ovdje nije bilo ljubavi kao kod onog potopljenog mosta. Ako ljudi vjeruju da je mostu bolje pod vodom, pa makar i nevidljiv on je njihov, onda je pitanje zašto bi isti ljudi vjerovali da pod krov Andrićevog grada treba smjestiti sve one motive koji, nema sumnje, brane budućnost njihove djece?! Na tom skupu koji je obilježio početak izborne kampanje u Republici Srpskoj, gdje je slobodoumni svijet stao u odbranu istorijskih vrijednosti, čitaj zida, okupili su se stanovnici Trebinja kojima smeta odluka načelnika Ćuka da Andrićevom gradu pokloni kamen sa kule. Jedan od njih nas je posjetio na dugogodišnju dostavljačku tradiciju koja je uvijek postojala u našem narodu i stajala naspram junačkih djela. Taj čovjek je rekao: „Braćo Hercegovci, najbolje je da mi obavjestimo austrijsku ambasadu o ovom vandalskom aktu.“

    Kada 2014. godine kroz Trijumfalnu kapiju u Parizu budu marširale pobjedničke vojske iz Prvog svjetskog rata, biće otvoren Andrićev grad kao jedinstvena kulturna utvrda. Tada će u Parizu marširati i srpska počasna četa, uz njih će biti sjene naših boraca koji su zajedno sa saveznicima 1914. tukli najveću silu svijeta, a u hladovini političke scene Hercegovine, i tada će, kao i danas, tamošnji političari braniti vampirske građevine austrijskih kasarni i ako im zatreba nazvaće ih „kulturnim spomenicima“!

    Volio bih da me vrijeme demantuje, ali šanse za obrt su mršave. Obećanje načelnika opštine Trebinje da će on lično i njegova opština tim kamenom pomoći izgradnju Andrićevog grada već je doživjela krah. Pod pritiskom i političkih rivala i straha da ne izgubi izbornu trku sa suparnicima on je popustio. Šta god sada pričao on zna šta je meni obećao. A ja mu to neću ponavljati. Nadam se da se neće ponašati kao većina opštinskih političara koji svoje odluke uglavnom donose pod pritiskom male ili velike nužde!




    P. S.

    Ako se ova situacija bude dramatizovala, komplikovala, ja pristajem da pregovaram o naknadi za kamen sa austrijskim generalštabom direktno, nikako sa čuvarima raspale monarhije.
    NEMA LUKA DOK GA NE POSADI TVOJA RUKA



  2. #2
    Veoma poznat
    Učlanjen
    22.03.2011.
    Pol
    ženski
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    14.671
    Tekstova u blogu
    23
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

    Imperija uzvraca udarac!

  3. #3
    Iskusan JESAUL (avatar)
    Učlanjen
    23.09.2009.
    Pol
    muški
    Lokacija
    REPUBLIKA SRPSKA
    Poruke
    5.071
    Reputaciona moć
    111

    Podrazumevano Re: U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

    Bravo Kusta,sve u glavu,kako to samo ti znas!!!
    FBiH-daj pare!!!

  4. #4
    Buduća legenda Lepi Bora (avatar)
    Učlanjen
    20.12.2010.
    Pol
    muški
    Poruke
    37.501
    Reputaciona moć
    3772

    Podrazumevano Re: U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

    hahahahahahh ..

    Kusta ce citao moj post i odlucio da to direktno ispregovara sa Generalstabom austrije....

    Kusta neimaru i zaduzbinaru - samo ti zavrsi Andric grad , da imamo gde sesti , sta videti , velikane svetske misli poslusati ... nek se Visegrad oplemeni velelepnim centrom kulture i turizma - zasluzio je ...

    a trebinjci nek prodaju povrce dubrovcanima ... ..
    Poslednji put ažurirao/la Lepi Bora : 18.06.2012. u 11:10
    Eсли драки невозможно избежать, бей первым...

    Prosto mi je neprijatno kako nam dobro ide !

  5. #5
    Elita jomini® (avatar)
    Učlanjen
    07.05.2010.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Prokleta zemlja
    Poruke
    16.793
    Reputaciona moć
    619

    Podrazumevano Re: U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

    The ends justify the means

  6. #6
    Moderator Platin (avatar)
    Učlanjen
    16.08.2007.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    35.365
    Reputaciona moć
    2333

    Podrazumevano Re: U zmijskoj koži - Kusturica uzvraća Trebinjcima

    Tema za ovo vec postoji, i bila je zakljucana zbog preteranog prepucavanja.

Slične teme

  1. EMIR ILI NEMANJA KUSTURICA
    Autor rec po rec svadja u forumu Istorija
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 09.01.2007., 11:47
  2. Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 31.12.2006., 22:21
  3. Emir Kusturica postao Nemanja
    Autor Lola 111 u forumu Politika
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 19.08.2005., 12:13
  4. Kusturica o nevladinim organizacijama
    Autor Glas Sauronov u forumu Politika
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 02.02.2005., 08:16

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •