Nesposobni da prodaju krompir

BLAJBI

Zaslužan član
Poruka
103.720
U ivanjičkoj opštini krompir se gaji na oko hiljadu hektara, uglavnom na manjim parcelama u brdsko-planinskom području.

Na obroncima Mučnja, u Močiocima, Sredoje Drašković godišnje proizvede šezdeset tona krompira i tvrdi da je sve teže naći ekonomsku računicu.

"Ispod 15 dinara kilo krompira se uopšte ne može proizvesti, a dali smo ga po 5 do 10 dinara", kaže Drašković. "Znači, za polovinu roda nismo dobili ni ono što smo uložili. Velike količine ljudi, starije osobe koje nisu našle kupca morali su da bace krompir."

Osim cene, proizvođačima krompira u ivanjičkom kraju problem je i plasman robe. Velike količine ni ove godine nisu našle kupca.

"Ne mogu da svi istovremeno iznesu na tržište", objašnjava Miodrag Drašković. "Bila je i bolja cena. Stvar procene. Niko tu ništa ne garantuje kakva će biti cena u jesen, kakva tokom godine ili u proleće."

Ivanjički krompir prepoznatljivog je kvaliteta. Zbog dugogodišnje zabrane izvoza u zemlje Evropske unije prodavan je u ograničenim količinama, i to samo u zemlje regiona.

"Mi samo treba da brinemo da proizvodnju privedemo kraju i da to uradimo na najbolji način, da proizvademo kvalitetan krompir i da sami budemo zadovoljni", smatra Predrag Puanac. "A država je ta koja treba da stane iza nas, da nam obezbedi plasman i tržište."

Vesti Krstarice

******************************************************

Ponavlja se slicna situacija kao sa malinama....

Seljaci su sposobni da proizvedu, ALI NISU SPOSOBNI DA PRODAJU svoj proizvod.

Ocekuju da im to URADI DRZAVA.

JOS NISU SHVATILI DA SU U KAPITALIZMU i da ako ONI SAMI nesto ne urade, ako se ne organizuju i sami IZVEZU KROMPIR - na drzavu NE VREDI DA CEKAJU jer u kapitalizmu drzava ne prodaje ni krompir ni maline.
 
U ivanjičkoj opštini krompir se gaji na oko hiljadu hektara, uglavnom na manjim parcelama u brdsko-planinskom području.

Na obroncima Mučnja, u Močiocima, Sredoje Drašković godišnje proizvede šezdeset tona krompira i tvrdi da je sve teže naći ekonomsku računicu.

"Ispod 15 dinara kilo krompira se uopšte ne može proizvesti, a dali smo ga po 5 do 10 dinara", kaže Drašković. "Znači, za polovinu roda nismo dobili ni ono što smo uložili. Velike količine ljudi, starije osobe koje nisu našle kupca morali su da bace krompir."

Osim cene, proizvođačima krompira u ivanjičkom kraju problem je i plasman robe. Velike količine ni ove godine nisu našle kupca.

"Ne mogu da svi istovremeno iznesu na tržište", objašnjava Miodrag Drašković. "Bila je i bolja cena. Stvar procene. Niko tu ništa ne garantuje kakva će biti cena u jesen, kakva tokom godine ili u proleće."

Ivanjički krompir prepoznatljivog je kvaliteta. Zbog dugogodišnje zabrane izvoza u zemlje Evropske unije prodavan je u ograničenim količinama, i to samo u zemlje regiona.

"Mi samo treba da brinemo da proizvodnju privedemo kraju i da to uradimo na najbolji način, da proizvademo kvalitetan krompir i da sami budemo zadovoljni", smatra Predrag Puanac. "A država je ta koja treba da stane iza nas, da nam obezbedi plasman i tržište."

Vesti Krstarice

******************************************************

Ponavlja se slicna situacija kao sa malinama....

Seljaci su sposobni da proizvedu, ALI NISU SPOSOBNI DA PRODAJU svoj proizvod.

Ocekuju da im to URADI DRZAVA.

JOS NISU SHVATILI DA SU U KAPITALIZMU i da ako ONI SAMI nesto ne urade, ako se ne organizuju i sami IZVEZU KROMPIR - na drzavu NE VREDI DA CEKAJU jer u kapitalizmu drzava ne prodaje ni krompir ni maline.

Dok taj krompir od 5 dinara stigne do Beograda cena mu poraste na 70-80. Tako da to nema ko da kupi po toj ceni.
 
U ivanjičkoj opštini krompir se gaji na oko hiljadu hektara, uglavnom na manjim parcelama u brdsko-planinskom području.

Na obroncima Mučnja, u Močiocima, Sredoje Drašković godišnje proizvede šezdeset tona krompira i tvrdi da je sve teže naći ekonomsku računicu.

"Ispod 15 dinara kilo krompira se uopšte ne može proizvesti, a dali smo ga po 5 do 10 dinara", kaže Drašković. "Znači, za polovinu roda nismo dobili ni ono što smo uložili. Velike količine ljudi, starije osobe koje nisu našle kupca morali su da bace krompir."

Osim cene, proizvođačima krompira u ivanjičkom kraju problem je i plasman robe. Velike količine ni ove godine nisu našle kupca.

"Ne mogu da svi istovremeno iznesu na tržište", objašnjava Miodrag Drašković. "Bila je i bolja cena. Stvar procene. Niko tu ništa ne garantuje kakva će biti cena u jesen, kakva tokom godine ili u proleće."

Ivanjički krompir prepoznatljivog je kvaliteta. Zbog dugogodišnje zabrane izvoza u zemlje Evropske unije prodavan je u ograničenim količinama, i to samo u zemlje regiona.

"Mi samo treba da brinemo da proizvodnju privedemo kraju i da to uradimo na najbolji način, da proizvademo kvalitetan krompir i da sami budemo zadovoljni", smatra Predrag Puanac. "A država je ta koja treba da stane iza nas, da nam obezbedi plasman i tržište."

Vesti Krstarice

******************************************************

Ponavlja se slicna situacija kao sa malinama....

Seljaci su sposobni da proizvedu, ALI NISU SPOSOBNI DA PRODAJU svoj proizvod.

Ocekuju da im to URADI DRZAVA.

JOS NISU SHVATILI DA SU U KAPITALIZMU i da ako ONI SAMI nesto ne urade, ako se ne organizuju i sami IZVEZU KROMPIR - na drzavu NE VREDI DA CEKAJU jer u kapitalizmu drzava ne prodaje ni krompir ni maline.







Пошто видим да си ти стучњак за све,молим те објани ми која је улога државе у капитализму?Нико не тражи да држава лично дође и откупи кромпир од сељака,ваљда држава треба да заштити домаћег сељака,донесе одговарајуће законе и уреди тржиште,наша држава тренутно штити само жуте лопове и никога више.
 
resenje je u kooperaciji medjutim trebace jos mnogo da srpskom seljaku dodje iz dupeta u glavu.

npr prosecan poljoprivrednik lupam sad odgaji 5 ari paradajza, i onda ga prodaje na pijaci...jedan deo uvek ostane na tezgi za bacanje itd.

evropljani npr prave povrce a onda ga prodaju po maksimalnoj ceni preko svog trgovinskog lanca npr uzmimo delez. odakle kupujete smrznuto povrce? iz belgije, francuske itd i to ne za 15-20 din koliko se ovom cici ne isplati krompir nego visestruko vise npr kad kupujete gotov pomfrit kao poluproizvod. taj krompir nabavi se masina isece se za pomfrit upakuje i cena je vec 1.5-2 eura kilo. 450gr kukuruza je oko 70-80 din, a seljak prodaje kilo za nekih 20 itd...

kooperacija ljudi. pametan svet je smislio odavno samo treba da se ko ljudi dogovorite i prekopirate sistem. za hektar jagoda drzava daje subvencije i do 700-800k. znaci samo da ih smrznete i nema propadanja ploda sve se moze prodati preko godine ili jos bolje izvoziti, uneti devize kuci.
 
Ja nisam tema.

Daj nesto kazi o temi.

o temi...
e ovako...
pre 30 godina ode moj cale u Svedsku...poslom...
i ode sa zhenom od kolege u super market,da kupe shta ce da spremaju za ruchak...
i cale snimi dve gomile krompira...jedan sitan ,chvornat,nikakav...krtola!
druga gomila lep praaavi kormpir,milina da ga gledash a kamoli jedesh...
medjutim,kako ko udje u radnju,i kupuje krompir,svi se vataju za onaj mali,ruzhan,nikakav...
gleda moj cale,nije mu jasno,pritom taj nikakav je duplo skuplji nego taj lep,i pita tu zhenu jesu li ovi ljudi normalni!!!???
kazhe ona jesu!taj ruzhan i nikakav krompir proizvodi njihov seljak,koji ce propasti (misli se na seljaka) ako ga niko ne kupuje,
a ovaj lep,proizvodi holandska plantazha!to je sve shto imam da kazhem,a ti kao shto sam rekao jedi govna!
 
"Јаоооо куку, производимо, а не продавамо...", иста прича сваке године.

"Пре десет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре девет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре осам година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре седам година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре шест година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре пет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре четири године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре три године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре две године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пошле године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене..."

Па што садите жито?
 
"Јаоооо куку, производимо, а не продавамо...", иста прича сваке године.

"Пре десет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре девет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре осам година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре седам година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре шест година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре пет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре четири године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре три године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре две године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пошле године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене..."

Па што садите жито?

a gde ce da mlate mladu ako ne u senu od zita :per:
 
o temi...
e ovako...
pre 30 godina ode moj cale u Svedsku...poslom...
i ode sa zhenom od kolege u super market,da kupe shta ce da spremaju za ruchak...
i cale snimi dve gomile krompira...jedan sitan ,chvornat,nikakav...krtola!
druga gomila lep praaavi kormpir,milina da ga gledash a kamoli jedesh...
medjutim,kako ko udje u radnju,i kupuje krompir,svi se vataju za onaj mali,ruzhan,nikakav...
gleda moj cale,nije mu jasno,pritom taj nikakav je duplo skuplji nego taj lep,i pita tu zhenu jesu li ovi ljudi normalni!!!???
kazhe ona jesu!taj ruzhan i nikakav krompir proizvodi njihov seljak,koji ce propasti (misli se na seljaka) ako ga niko ne kupuje,
a ovaj lep,proizvodi holandska plantazha!to je sve shto imam da kazhem,a ti kao shto sam rekao jedi govna!

A ta holandska plantaza propala posto im niko ne kupuje proizvode :D
I ta radnja ih drzi cisto da im popuni mesto...
 
"Јаоооо куку, производимо, а не продавамо...", иста прича сваке године.

"Пре десет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре девет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре осам година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре седам година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре шест година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре пет година нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре четири године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре три године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пре две године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене...
Пошле године нас оштетила држава, дали смо жито испод цене..."

Па што садите жито?


Zito se seje. Ne sadi se.
 

Back
Top