Španski premijer: ni 100 milijardi evra pomoći nas neće izbaviti

111111

Legenda
Banovan
Poruka
60.297
Ni sto milijardi evra pomoći Madridu neće sprečiti produbljavanje ekonomske krize, poručio je danas španski premijer.


Foto: Beta/AP (arhiva)
Španski premijer Mariano Rahoj izjavio je danas da će se loša ekonomska situacija u Španiji dodatno pogoršati ove godine, čak i kada Madridu bude odobrena evropska finansijska pomoć od 100 milijardi evra za spas banaka.

Rahoj je najavio da će bez posla ostati još Španaca, iako je sada svaki četvrti stanovnik nezaposlen, preneo je AP.

"Ovo će biti loša godina", rekao je predsednik španske vlade, dan pošto su ministri evrozone pristali da daju Madridu kredit koji bi namenski trebalo da bude upotrebljen kao svež kapital za španske banke.

"Ovo će biti loša godina: privredni rast će opasti za 1,7 odsto, a stopa nezaposlenosti će se povećati", rekao je Rahoj.

On je istakao da će Španija ponovo steći izgubljeni ekonomski kredibilitet jačanjem svojih banaka, što će rezultirati ponovnim uspostavljanjem kreditne sposobnosti, te će firme i pojedinci koji ne mogu da uzmu zajmove moći da ponovo počnu da pozajmljuju, i ekonomija će doživeti ponovni rast.

Španski premijer nije obrazložio koliko bi taj proces mogao da traje, ali je istakao da bi jačanje ekonomije u njegovoj zemlji moglo da potpomogne ponovno uspostavljanje kredibiliteta u celoj evro zoni, koju već više od dve godine potresa finansijska kriza.

Premijer Rahoj je, istovremeno, naveo da je odluka evrozone da pomogne Španiji "pobeda evra", odnosno da je pobedilo poverenje u zajedničku evropsku valutu, javio je Bi-Bi-Si (BBC).

On je kazao da su potezi koje je španska vlada povlačila prethodnih pet meseci doprineli da se izbegne spasavanje španske države od bankrotstva.

Nedeljama se konzervativna vlada premijera Mariana Rahoja borila protiv nečeg što se činilo neizbežnim - da Španija prihvati pomoć ostalih zemalja članica evrozone da bi svoje banke zaštitila od katastrofalnog talasa bankrota.

Zvanično upućivanje zahteva vlasti u Madridu očekuje se narednih dana.

Kada to bude i formalno učinjeno, Evropska komisija (EK), Evropska centralna banka (ECB) i vlada u Madridu počeće razgovore o uslovima koje Španija treba da ispuni za dobijanje kredita.

Za razliku od Grčke, Portugala i Irske, Brisel najverovatnije neće insistirati na sveobuhvatnim merama štednje i reformi, tj. Španija neće biti na spisku finansijskih kontrolora "trojke" (ECB, EK, MMF).

Finansijska kriza i recesija u Evropi ugrozile su mnoge komapnije investitore širom sveta.

Obezbeđivanje finansijske pomoći španskim bankama najverovatnije će umiriti nervozu zbog španske ekonomije, koja je pet puta veća od grčke, jer tržišta strahuju da Madrid neće biti u stanju da plati svoje obaveze, ocenjuje agencija AP.

Drugi ogroman test za Evropu predstoji već sledeće sedmice kada se u Grčkoj održavaju ponovljeni parlamentarni izbori, na kojima bi mogao da bude utrt put za izlazak zemlje iz evro zone.

Evropski lideri smatraju da je od ključnog značaja za Španiju da obezbedi pomoć za svoje banke pre glasanja u Grčkoj 17. juna.

Rahoj je više puta do sada odbijao da zatraži pomoć, tvrdeći da će to biti "kreditna linija", različita od pomoći Grčkoj, Irskoj i Portugalu, jer je "pružanje užeta za spasavanje" tim zemljama podrazumevalo strogu kontrolu spolja nad njihovim javnim finansijama, što nije slučaj sa Španijom.

Rahoj je za španske nevolje okrivio prethodnu socijalističku vladu Hosea Luisa Rodrigesa Sapatera, ne pominjući ni njega ili njegovu vladu po imenu.

Rahoj je smenio Sapatera u novembru prošle godine, pošto su mu podršku pružili gnevni birači nezadovoljni načinom na koji su socijalisti upravljali ekonomijom.

"Prošle godine je španska javna administracija potrošila 90 milijardi evra više nego što je unela u sistem, to se ne može izdržati, ne možemo tako da živimo", naglasio je Rahoj.

On je takođe branio svoju odluku da danas popodne otputuje u Poljsku kako bi gledao meč španske reprezentacije protiv Italije, u okviru Evropskog prvenstva u fudbalu.

Španski premijer je naveo da će u poljskom gradu Gdanjsku, u kome se igra utakmica, ostati samo dok se meč ne završi, posle čega će se odmah vratiti u Madrid.

http://www.mondo.rs/s247677/Info/Svet/Spanija_tone_i_nakon_ekonomske_pomoci.html

R.I.P. EU :pop:
 
Дуг италије је
1900 милијарди ...


To Be Continued...

Људи стално заборављају:

četvrtak 24.11.2011 | 20:28 Dug Nemačke 7.000.000.000.000 evra?
Izvor: Tanjug

Berlin -- Prema analizi profesora finansija Bernda Rafelhišea, stvarni javni dug Nemačke je oko sedam biliona (hiljada milijardi) evra.To je tri i po puta više nego što se zvanično priznaje.


Rafelhiše, koji je profesor na Univerzitetu u Frajburgu, tvrdi da realni dug njegove zemlje obuhvata osim dva biliona evra, koliko se navodi u vladinim zvaničnim podacima za ovu godinu, još pet biliona evra nepokrivenih troškova za penzije i zdravstvenu zaštitu.
Prema toj računici, nemački dug u odnosu na vrednost bruto domaćeg proizvoda zemlje (BDP) je 185 odsto BDP-a, a ne 85 procenata kako se navodi u dokumentima vlade.

Grčka, koja je već mesecima na ivici bankrota zbog duga od približno 350 milijardi evra, trebalo bi, prema najnovijim projekcijama, iduće godine da ima javni dug koji obuhvata 186 odsto vlastitog BDP-a.

Istovremeno, Italija koju takođe muče veliki finansijski problemi, ima javni dug od 1,9 biliona evra, ili 120 odsto BDP-a, što ukazuje da je Nemačka, ustvari, pravi šampion po visini javnog duga u zoni evra.

Ukoliko se prihvati da je stvarni nemački dug "težak" sedam biliona evra to će, kako navode analitičari, biti "blanko ček sa potpisom nemačkih građana koji će radom i znojem plaćati buduće generacije".

Uprkos tekućim kontraverzama oko visine javnog duga, Nemačka je u protekle dve godine bila pravi motor ekonomske ekspanzije zone evra, ali i ostatka Evrope, jer je ostvarila veoma solidan privredni rast, uz osetan pad nezaposlenosti.

Izvoz je, inače, bio i ostao okosnica nemačkog privrednog rasta, jer je vodeća evropska privreda uz Kinu sada najveći svetski eksporter. Ali, novi recesivni talas, koji će se u svetu oštrije ispoljiti, prema svemu sudeći, već u prvim mesecima iduće godine, preti da ozbiljno podrije i dalju privrednu ekspanziju u najmoćnijoj članici evrozone.

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2011&mm=11&dd=24&nav_id=560539

****************************************

:whistling:
 
Cartoons_Nelson_Manz_017476_.jpg


Haa Haaa
 
Једна ствар ми није јасна,коме државе света дугују толике паре,да ли су то банке,ммф......?

Finansiskim zadrugama, Britanskom , i londonskom klubu. pa zatim svojim stanovnistvima i tako dalje. Grcka, Španija i Irska privatnm bankama. Novac za koji je Grcka zaduzena, na primer, nika i nije uso u Grcku. Nema tu nicega sto jedan dobar rat ne moze da pokrije.
Specijalno Grcki i Italijanski dugovi nisu pravi. Em taj novac nije ni odlazio u te zemelje, em za te dve zemlje to i nije pravi problem. Grcka duguje oko 300 000 eura... a grci kao narod na štednji u svojim bankama ) oni naravno imaju svoje banke, nisu ko mi) ima 1800 milijardi stednje )
Itralija duguje oko 1700 milijardi, a Italijani na štednji imaju oko 19 000 mijardi štednje. A šta je tek u slamaricama, speijalno u Grckoj i u Španiji... teško je i zamisliti.
 
Poslednja izmena:
Једна ствар ми није јасна,коме државе света дугују толике паре,да ли су то банке,ммф......?

to su ti druze dve porodice - Rotsild i Rokfeler

vecina svetskih multinacionalnih korporacija je u njihovim rukama kao i vlade vecina drzava zapada su u njihovom dzepu.
 
Ni sto milijardi evra pomoći Madridu neće sprečiti produbljavanje ekonomske krize, poručio je danas španski premijer.


Foto: Beta/AP (arhiva)
Španski premijer Mariano Rahoj izjavio je danas da će se loša ekonomska situacija u Španiji dodatno pogoršati ove godine, čak i kada Madridu bude odobrena evropska finansijska pomoć od 100 milijardi evra za spas banaka.

Rahoj je najavio da će bez posla ostati još Španaca, iako je sada svaki četvrti stanovnik nezaposlen, preneo je AP.

"Ovo će biti loša godina", rekao je predsednik španske vlade, dan pošto su ministri evrozone pristali da daju Madridu kredit koji bi namenski trebalo da bude upotrebljen kao svež kapital za španske banke.

"Ovo će biti loša godina: privredni rast će opasti za 1,7 odsto, a stopa nezaposlenosti će se povećati", rekao je Rahoj.

On je istakao da će Španija ponovo steći izgubljeni ekonomski kredibilitet jačanjem svojih banaka, što će rezultirati ponovnim uspostavljanjem kreditne sposobnosti, te će firme i pojedinci koji ne mogu da uzmu zajmove moći da ponovo počnu da pozajmljuju, i ekonomija će doživeti ponovni rast.

Španski premijer nije obrazložio koliko bi taj proces mogao da traje, ali je istakao da bi jačanje ekonomije u njegovoj zemlji moglo da potpomogne ponovno uspostavljanje kredibiliteta u celoj evro zoni, koju već više od dve godine potresa finansijska kriza.

Premijer Rahoj je, istovremeno, naveo da je odluka evrozone da pomogne Španiji "pobeda evra", odnosno da je pobedilo poverenje u zajedničku evropsku valutu, javio je Bi-Bi-Si (BBC).

On je kazao da su potezi koje je španska vlada povlačila prethodnih pet meseci doprineli da se izbegne spasavanje španske države od bankrotstva.

Nedeljama se konzervativna vlada premijera Mariana Rahoja borila protiv nečeg što se činilo neizbežnim - da Španija prihvati pomoć ostalih zemalja članica evrozone da bi svoje banke zaštitila od katastrofalnog talasa bankrota.

Zvanično upućivanje zahteva vlasti u Madridu očekuje se narednih dana.

Kada to bude i formalno učinjeno, Evropska komisija (EK), Evropska centralna banka (ECB) i vlada u Madridu počeće razgovore o uslovima koje Španija treba da ispuni za dobijanje kredita.

Za razliku od Grčke, Portugala i Irske, Brisel najverovatnije neće insistirati na sveobuhvatnim merama štednje i reformi, tj. Španija neće biti na spisku finansijskih kontrolora "trojke" (ECB, EK, MMF).

Finansijska kriza i recesija u Evropi ugrozile su mnoge komapnije investitore širom sveta.

Obezbeđivanje finansijske pomoći španskim bankama najverovatnije će umiriti nervozu zbog španske ekonomije, koja je pet puta veća od grčke, jer tržišta strahuju da Madrid neće biti u stanju da plati svoje obaveze, ocenjuje agencija AP.

Drugi ogroman test za Evropu predstoji već sledeće sedmice kada se u Grčkoj održavaju ponovljeni parlamentarni izbori, na kojima bi mogao da bude utrt put za izlazak zemlje iz evro zone.

Evropski lideri smatraju da je od ključnog značaja za Španiju da obezbedi pomoć za svoje banke pre glasanja u Grčkoj 17. juna.

Rahoj je više puta do sada odbijao da zatraži pomoć, tvrdeći da će to biti "kreditna linija", različita od pomoći Grčkoj, Irskoj i Portugalu, jer je "pružanje užeta za spasavanje" tim zemljama podrazumevalo strogu kontrolu spolja nad njihovim javnim finansijama, što nije slučaj sa Španijom.

Rahoj je za španske nevolje okrivio prethodnu socijalističku vladu Hosea Luisa Rodrigesa Sapatera, ne pominjući ni njega ili njegovu vladu po imenu.

Rahoj je smenio Sapatera u novembru prošle godine, pošto su mu podršku pružili gnevni birači nezadovoljni načinom na koji su socijalisti upravljali ekonomijom.

"Prošle godine je španska javna administracija potrošila 90 milijardi evra više nego što je unela u sistem, to se ne može izdržati, ne možemo tako da živimo", naglasio je Rahoj.

On je takođe branio svoju odluku da danas popodne otputuje u Poljsku kako bi gledao meč španske reprezentacije protiv Italije, u okviru Evropskog prvenstva u fudbalu.

Španski premijer je naveo da će u poljskom gradu Gdanjsku, u kome se igra utakmica, ostati samo dok se meč ne završi, posle čega će se odmah vratiti u Madrid.

http://www.mondo.rs/s247677/Info/Svet/Spanija_tone_i_nakon_ekonomske_pomoci.html

R.I.P. EU :pop:

Gosp. Rahoj to NIKADA nije rekao.

Slusao sam ga dobro sta je govorio.

Jos jedna novinarska "patka"
 
Ulazimo svakako u EU, ali to će biti 2025. jer sada smo izgubili pet godina ovim predsedničkim izborima.

Možda u MU sa ostalim beskućnicima koji su svoj suverenitet proćerdali, ali se svakako nadam da nećemo ni u kakvu uniju , ni sa kim .

Voleo bih da se oko Srbije sazida veliki zid kao oni u Izraelu.

Da svako može besplatno napolje, ali da niko ne može unutra dok ne plati za srpsko državljanstvo, položi ispit i odsluži vojni rok u trajanju od 18 meseci, koji bi bio vrsta prijemnog ispita za upis u Srbe.

U roku od deset godina Srbija bi bila zemlja u kakvu bi svi želeli da uđu, a malo njih bi tu čast i privilegiju moglo sebi da priušti.
 

Back
Top