Гусари - страх и трепет Јужних мора

Лекизан

Buduća legenda
Moderator
Poruka
26.310
Гусари

jednaodzastava.png





На овој теми треба да говоримо о Гусарима,наравно са историјског аспекта,а не са холивудско романтичарским приступом,о њиховом животу,појави и силаску са историјске сцене,највећим Гусарима и њиховим животима,њиховим галијама,тактикама приликом напада на бродове,поретку у тој организацији,њиховим заставама и осталим обележијима,местима окупљања и оружју.

За почетак да расчистимо нешто ако може.

Да ли су Гусари и Пирати синоним за исте људе,на ове о којима је тема,или пак међу њима постоје разлике,тј нису једно те исто.

Читао сам нешто у прилог обе теорије па ме интересује шта ви мислите?





 
Gusari

Gusari
(engleski corsairs ili privateers), za razliku od pirata koji su imali u cilju vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi države. Gusarenjem su se koristile mnoge države i kraljevine kroz stoleća.

Najpoznatije i najraširenije gusarenje bilo je organizirano od Kraljevine Engleske pod vladavinom kraljice Elizabete I. u 16. stoleću. Najpoznatiji gusari u službi Engleske su bili Francis Drake (1540.-1596.) i Henry Morgan (1635.-1688.).

Gusari su mogli biti pirati ili civilni vlasnici naoružanih brodova. Za svoje napade su dobijali takozvana Kraljevska iliti Gusarska pisma (eng. Letter of Marque) koja su im dozvoljavala napade na trgovačke i ratne brodove one zemlje koja je trenutno u ratu sa zemljom koja im je izdala Gusarsko pismo.

Pismo je onima koji su ga posedovali garantovalo da u slučaju zarobljavanja neće biti obešeni kao pirati nego da će se prema njima odnositi kao prema ratnim zarobljenicima koji će biti pušteni uz otkup ili razmenu. Pismom bi se oni koji su ga dobili takođe obavezali da će deo plena koji steknu bez naknade predati zemlji koja im pruža zaštitu. Tokom mnogih ratova evropskih nacija koje su posedovale kolonije na Karibima mnogi pirati su iskorištavali priliku da uzmu Pismo, postanu gusari, te se tako spase sudbine vešanja i zakonito steknu plen.

Na gusare se gledalo kao na neku vrstu pirata gentlmena jer su delovali na slične načine kao i pirati. Baš zbog toga mnogi nisu voleli gusare iako su se oni borili za njihove države.
Britanski admiral Horatio Nelson je 1801. u jednom pismu britanskom Admiralitetu izjavio: "Zar da poštujem ove naše gusare iako sam duboko uveren da oni, uz nekoliko časnih izuzetaka, nanose sramotu svojoj zemlji? Mislim da bi posle ovog rata njihovo postojanje trebalo onemogućiti pod svaku cenu, jer oni su u svim delovima sveta počinili tako strašna razbojništva da je istinski sramotna zemlja koja ih podnosi".

Tokom borbi gusari su na svojim brodovima isticali zastave zemalja koje im pružaju zaštitu a od 1694., po naredbi Britanskog Admiraliteta, engleski gusari su uz nju isticali i potpuno crvenu zastavu. Završetkom ratova gusari bi ostajali bez posla pa su često prelazili u pirate i napadali sve brodove, pa i one svojih bivših zaštitnika. Tokom mirnih vremena gusari su ponekad bili slani u lov na pirate.

Tokom 17. i 18. stoleća gusari su mnogo puta dokazali svoje pomorske i borbene sposobnosti. Francuski gusar Rene Duguay-Trouin je 1711. osvojio Rio de Janeiro. Tokom francuske revolucije francuski gusari su zarobili ili potopili 5500 britanskih trgovačkih brodova dok su britanski gusari zarobili ili potopili 1000 francuskih trgovačkih brodova.

Manje je poznato da je i Giuseppe Garibaldi 1837/38. gusario u službi pokrajine Rio Grande koja se proglasila "republikom" i pobunila protiv središnjih brazilskih vlasti. Gusarenje je kao zakonit oblik ratovanja ukinuto Pariškom deklaracijom 16. travnja 1856. Od tada, napad na moru sme izvršiti samo ratni brod.

Gusari Jadranskog i Sredozemnog mora

Pojedina srpska plemena bavila su se gusarstvom u srednjem veku, i pojedina područja su bila poznata po gusarstvu: područje Neretve (Neretvanski gusari), Omiš (Omiški gusari), Sinj (Sinjski uskoci).

Ulcinj je bio grad Turskih gusara. Oni su imali baze širom severne Afrike. Najveća baza im je bio Alžir a najveći od svih turskih gusara bio je Hayreddin Barbarossa (1478.-1546.).

Gusari u Američkoj istoriji

Tokom američkog rata za nezavisnost američki pobunjenici su se koristili gusarenjem protiv Britanaca. Poznato je i da je George Washington bio vlasnik jednog gusarskog broda. Tokom rata Amerikanci su gusareći zarobili ili uništili 600/700 britanskih brodova.

Za američke gusare je jedini problem bio što Britanci američke pobunjenike nisu smatrali ratujućom stranom nego odmetnicima i u slučaju zarobljavanja bili bi obešeni poput pirata. U tom ratu najviše se kao gusar proslavio John Paul Jones, Škot koji se borio na strani Amerikanaca i gusario protiv Britanaca.

Tokom američko-britanskog rata 1812.-1814. na američkoj strani se istakao gusar Jean Lafitte kada je pripomogao obrani New Orleansa od daleko nadmoćnijih britanskih snaga. Tokom američkog građanskog rata obe strane, Unija (Sever) i Konfederacija (Jug) su koristili gusare protiv suprotne strane.
 
Pirati

Pirati (grč. πειρατής, pirat) su pljačkaši koji vrše razbojnistva na moru, ponekad i na obali. Piratstvo (eng. piracy) je nastalo još u antičkim vremenima ali najviše se raširilo tokom 17. stoleća na Karibima ili ti Novom svetu. Danas pirati najviše deluju na Tihom i Indijskom oceanu i veliki su problem za međunarodnu trgovinu.

Antički i srednjevekovni pirati

Antičko doba je obilovalo piratima koji su svojim brzim galijama terorisali sve obale Sredozemnog mora. Još od vremena drevnih Egipćana oni su pljačkali trgovačke brodove. Grci, Egipćani, Kartažani i Rimljani nisu bili u stanju osigurati prisutnost jakih flota na moru i piratske zajednice su postojale na mnogim ostrvima. Jednom prilikom je i Julije Cezar zarobljen od pirata i zadržan radi otkupa. Tek kada je rimski general Pompej Veliki 67. godine pre Hrista sa stotinama brodova poveo veliko anti-piratsko čišćenje, Sredozemlje je bilo sigurnije za trgovinu.

Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva kao pirati najviše su se isticali Vikinzi, pomorski narod sa severa Evrope. Oni su svojim brzim brodovima tipa drakar doplovili do Britanije, Rusije, Italije, Afrike i Amerike, pljačkajući sve na svom putu nekoliko stoleća. Ali kasnije su se s vremenom okrenuli trgovini.

U drugoj polovini srednjeg veka morima severne Evrope počinju da plove pirati svih nacija i pljačkati trgovačke brodove i gradove. Neretko su to činili s ovlaštenjem pojedinih vladara i time se rađa gusarstvo (eng. privateering), pljačkanje na moru ovlašteno zakonom i smatrano delom regularnog ratovanja. 1392. godine nemački pirati osvajaju grad Bergen što dovodi do toga da trgovci i zemlje ojačavaju svoje brodove i stvaraju trgovačke i političke saveze poput Hanze što će na kraju dovesti do gušenja severnoevropskog piratstva.



Pirati Sredozemlja u 15. i 16. stoleću

Korsari

Korsarima (eng. corsairs) su u početku nazivali sve pirate i gusare koji su delovali na Sredozemlju tokom 15. i 16. stoleća, podednako hrišćane i muslimane ali taj naziv kasnije počinje označavati samo francuske gusare. Za muslimanske korsare iz severne Afrike se počinje koristiti naziv Berberski pirati.

Berberski pirati/korsari su bili stanovnici severnoafričkih muslimanskih područja (Berberska obala) koji su pod zaštitom Otomanskog carstva pljačkali hriščanske brodove na Sredozemlju. Vodeći verski rat smatrali su se gusarima, ali za Evropske države oni su bili obični pirati. Koristili su brze galije i svojim brojnim posadama lako savladavali protivničke brodove. Zarobljenike su prodavali u roblje ili ih ucenjivali radi otkupa.

Na vrhuncu moći su bili tokom 16. stoleća, a početkom 17. njihova snaga počinje opadati da bi do 1650. gotovo potpuno nestali. Njihov najpoznatiji vođa je bio Hajreddin Barbarossa koji je imenovan admiralom u ratnoj mornarici Otomanskog carstva. Najveća utočišta su im bili Tripoli, Alžir i Tunis. Zanimljivo je da je među njima ponekad bilo i bivših hriščanskih gusara koji su završetkom ratova i ostavši bez posla, prelazili u redove severnoafričkih korsara i napadali brodove svojih bivših zaštitnika.

Piratstvo na Karibima - "Bukanersko doba"

Nakon Kolumbovog otkrića Amerike 1492. najveće pomorske sile toga vremena Španija i Portugal krenule su stvarati kolonije u Srednjoj i Južnoj Americi (ili ti Zapadnoj Indiji, kako ju je Kolumbo nazvao). Najviše kolonija je osnovala Španija dok se Portugal više orjentisao na trgovinu s Indijom i dalekim Istokom. Ipak, Portugal je osnovao nekoliko važnih i bogatih kolonija u Južnoj Americi te u dogovoru sa Španijom prisvojio istočni deo Južne Amerike dok je Španija prisvojila zapadni.

Porobivši srednjoameričke domorodačke narode Inka, Maja i Asteka, Španci su stekli kontrolu nad brojnim rudnicima plemenitih metala koje su počeli dovoziti u Španiju. Zbog velikog rasta španskog bogatstva i druge evropske države poćinju osnivati kolonije u Karibima radi iskorištavanja prirodnih bogatstava Novog sveta.

Krajem 16. i početkom 17. stoleća širom Kariba nastaju kolonije Engleske, Francuske i Holandije a krajem 17. stoleća i Danske. Ipak u poređenju sa španskim kolonijama sve druge su bile malobrojne i slabo razvijene.

Suparništvo između kolonija i želja za trgovačkom premoći dovodili su do čestih ratova. Veliko klasično doba piratstva trajalo je od 1560. do 1720. godine. Tokom prvih decenija 17. stoleća grupa odmetnika i izbeglica gotovo svih evropskih nacija (većinom Francuza) naselila se na ostrvu Hispanioli.

Nazivali su se bukaneri (eng. "buccaneers") i prvobitno su bili lovci na divlje životinje. No željni brze zarade otiskivali su se na more i napadali španske brodove s blagom okrenuvši se otvorenom piratstvu. Tako su bukaniri, iako zadržavši staro ime, postali pirati, a najuspešniji su bili u razdoblju od 1640. do 1680.

Dva najpoznatija bukanerska sedišta su bila ostrvo Tortuga nakon 1640. i grad Port Rojal na ostrvu Jamajka nakon 1655. Bukanersko doba je trajalo do 1680. kada su im francuske i engleske vlasti počele uskraćivati potporu. Poslednjom velikom akcijom bukanera smatra se pljačka Cartagene u Kolumbiji 1689. kada je 6500 bukanera i francuskih vojnika osvojilo bogati španski grad.
 
Tortuga

hispaniolainaseveruostr.jpg


Tortuga (španski Kornjača)
je ostrvo smešteno uz severnu obalu ostrva Hispaniola. Tokom 17. stoleća bilo je čuveno kao piratsko utočište. Danas pripada Republici Haiti.

1625. engleski i francuski kolonisti odbegli iz verskih ratova zahvaćene Evrope naselili su se na Tortugi i bavili se poljoprivredom. 1629. Španci su napali Tortugu pobivši gotovo sve stanovnike da bi ga odmah zatim napustili. Preživeli stanovnici željni osvete udružili su se sa bukanerima sa Hispaniole i započeli sa napadima na španske brodove.

1633. Francuzi su pokušali na Tortugi da organizuju trgovinu crnim robljem dovedenim iz Afrike ali ona nije zaživela i 1635. se potpuno ugasila. Iste godine Španlci su ponovo osvojili Tortugu da bi je opet napustili jer je ostrvo bilo premaleno da bi za njih imalo stratešku važnost. Engleski i francuski pirati su tada ponovno naselili ostrvo a uskoro su im se pridružili i holanđani. Španci su zbog toga 1638. ponovo napali Tortugu ali ovoga puta su bili poraženi.

Od 1640. pirati i bukaneri sa Tortuge su se počeli međusobno nazivati Bratstvo Obale (engleski Brethren of the Coast). Zbog neprestanih piratskih napada na njihove brodove Španci su 1654. ponovo napali Tortugu i osvojili je ali pirati i bukaneri su se vratili već sledeće godine i nastavili sa pljačkanjem širom Novog sveta.

1660. iz Francuske je na Tortugu stigao guverner koji je preuzeo vlast na ostrvu i počeo uvoditi red. Deset godina kasnije vreme bukanera je počelo prolaziti a Tortuga se pod francuskom vlašću počinje okretati zakonu. Pirati s Tortuge prelaze u francusku službu postavši gusari ili, u većem broju slučajeva, napuštaju ostrvo i premeštaju se u Port Rojal ili na Bahame. Do 1685. vreme bukanera je završilo. Samo piratstvo je na Tortugi zakonom zabranjeno 1713.

Port Rojal

portrojal.jpg


Port Rojal pored danasnje predstolnice Jamajke Kingstona.


Port Rojal (engleski Kraljevska luka)
je bio centar trgovačke aktivnosti na ostrvu Jamajka sve do potresa 1692. koji je uzrokovao da dve trećine grada potone u Karipsko more. Bio je popularno mesto za pirate koji su tamo trošili svoja bogatstva stečena na moru.

Nakon što su Englezi 1655. preoteli Špancima ostrvo Jamajku nisu imali dovoljno vojnih snaga da obrane ostrvo u slučaju španskog ili francuskog napada. Zbog toga je 1659. guverner Jamajke pozvao bukanere sa Tortuge da se nasele na ostrvu i brane ga u slučaju potrebe. Rezultat je bio nastanak grada na južnoj obali Jamajke, Port Rojala. Bukaneri i pirati su osnovali Port Rojal iz više razloga. Nalazio se u blizini puteva španskih trgovačkih brodova pa je bio savršena baza za brze napade. Luka je bila prostrana i dovoljno velika za smeštaj velikog broja brodova ,te njihovo popravljanje i snabdevanja. Port Rojal je bio početna tačka za mnoge piratske i gusarske napade na španske brodove i naselja u Novom svetu. Iz Port Rojala, engleski gusar Henry Morgan je napao Panamu, Portobello i Maracaibo. John Davis, Roche Brasiliano, Edward Mansfield i ostali čuveni pirati su se naselili u Port Rojalu.


1660. Port Rojal je bio poznat kao "Sodoma Novog sveta" gde većinu stanovništva čine "pirati, koljači i prostitutke". Zahvaljujući bogatstvu koje su pirati otimali Špancima Port Rojal je izrastao u jedan od najvećih gradova Novog sveta i bio je ekonomski najvažnija engleska kolonija. Svega nekoliko godina nakon nastanka Port Rojala, tadašnji glavni grad Jamajke, Spanish Town mu je morao prepustiti svoju funkciju.


Na vrhuncu popularnosti grad je imao po jednu krčmu na svakih deset kuća. Tokom dvadesetogodišnjeg razdoblja koje je završilo 1692. u Port Rojalu je živelo 6500 ljudi. U gradu su se počeli naseljavati kovači, plemići, trgovci i zanatlije koji su živeli u dve stotine izgrađenih zgrada. 1687. Port Rojal je posetilo 213 brodova a gradsko bogatstvo se povećavalo iz dana u dan.

Nakon što je Henry Morgan 1674. postao zamenik guvernera Jamajke, Port Rojal se nekoliko godina kasnije počeo menjati. Pirati više nisu bili potrebni za obranu grada i ostrva. Trgovina robljem dobijala je sve veću važnost. Ugledni građani Port Rojala su izjavili da je dobar glas grada narušen. 1687. Jamajka je donela anti-piratske zakone. Umesto da bude sigurno mesto za pirate, Port Rojal je postao mesto njihovih smaknuća. Mnogi su pirati završili na vešalima u Port Rojalu i bukaneri se premeštaju na Bahamska ostrva započevši sa napadima i na engleske brodove.

1692. razarajući potres je pogodio Port Rojal. S obzirom da je većim delom bio smešten na peščanom grebenu dve trećine grada je završilo na dnu mora. U kataklizmi je poginulo oko dve hiljade stanovnika. Nakon toga Spanish Town je ponovno postao glavni grad Jamajke. Rađeni su pokušaji da se Port Rojal obnovi jer je trećina grada još uvek bila čitava i to je delimično urađeno. Port Rojal je postao glavna engleska luka u tom delu Kariba ali 1704. grad je uništio razarajući požar. Nekoliko uragana tokom prve polovine 18. stoleća dokrajčilo je Port Rojal a preostali stanovnici su se naselili u obližnjem gradu Kingstonu.
 
Zlatno doba piratstva

Iako su evropske sile krajem 17. stoleća upostavile veću kontrolu nad Karibima pirati su i dalje delovali. Upravo tada su pirati sa Kariba počeli širiti svoju delatnost na zapadnu obalu Afrike i Indijski ocean. Završetak rata za špansko nasleđe 1714. ostavio je gusare bez posla i većina njih se pridružuje već ionako brojnim piratima.

Pirati počinju kao svoj simbol koristiti crnu ili crvenu zastavu sa zastrašujučim simbolom koji podseća na smrt, najčešće lobanju sa ukrštenim kostima ili u nekim slučajevima čitavog kostura. Ta zastava je uopšteno bila poznata kao Jolly Roger. Kako su u ovom razdoblju delovali neki od najpoznatijih pirata ono se naziva Zlatno doba piratstva. Većina njih je postala legendama još za života. Pljačkali su trgovačke brodove koji su plovili na ruti između Amerike, Afrike, Kariba i Evrope. To Zlatno razdoblje potrajalo je od 1690. do otprilike 1730. iako su pirati, mada u neuporedivo manjem broju, delovali i nakon toga.

Karibi - New Providence

Jedna od najboljih prirodnih luka na Karibima početkom 18. stoleća postala je utočište pirata i krijumčara. Kada ga je piratski kapetan Henry Jennings 1715. odabrao za svoje utočište pirati počinju masovno dolaziti i ostrvo se počinje razvijati.
Pirati sa New Providencea su svoj plen prodavali u malobrojnim i slabo razvijenim engleskim kolonijama na južnoj i jugoistočnoj obali Severne Amerike. Onde su bili dočekivani s dobrodošlicom i zato je New Providence kao piratsko utočište opstao najduže na Karibima. Neki od najčuvenijh karipskih pirata su živeli na New Providenceu; Crnobradi, Benjamin Hornigold, John Rackham, Samuel Bellamy i drugi.

Početkom dvadesetih godina 18. stoleća Britanske vlasti postavljaju guvernera Woodesa Rogersa u gradiću Nassau na New Providenceu. Rogers, bivši gusar, obećao je pomilovanje svim piratima koji odustanu od pljačkanja i stave se u službu britanskog kralja. Većina je tako i postupila, deo onih koji nisu prihvatili amnestiju premestili su delovanje na obalu susedne Južne i Severne Karoline, zapadnu obalu Afrike i Indijski ocean a većina onih koji su ostali na Bahamima su uhvaćeni i obešeni.

Zapadna obala Afrike

I zapadna obala Afrike je početkom 18. stoleća bila privlačno piratsko lovište. Trgovina robljem je bila na vrhuncu i odande su redovno plovili brodovi koji su robljem snabdevali kolonije Severne i Južne Amerike.

Natovareni ne samo robljem nego i slonovačom i zlatom, robovlasnički brodovi, pa čak i luke gde su pristajali, su često bili napadani od pirata. Najpoznatiji pirati koji su pljačkali uz zapadnu obalu Afrike su bili
Howell Davis, Bartholomew Roberts i Olivier Levasseur.

Indijski ocean

Krajem 17. stoleća pirati iz Evrope i obe Amerike dolaze na Indijski okean koji je takođe bio privlačan kao veliko i bogato lovište. Oko rta Dobre nade i Indijskim okeanom redovno su plovili engleski, holandski i portugalski trgovački brodovi kao i arapski i indijski, svi natovareni mogućim plenom.
Holandska Istočnoindijska kompanija osnovana 1602. bila je jedna od prvih evropskih trgovačkih udruženja koja su trgovala sa Indijom, Kinom i Japanom. Razne Istočnoindijske kompanije, nakon što su postigle monopol u trgovini s Istokom, počele su upućivati prema Evropi brodove sa bogatim tovarima svile, začina, duvana, maslina, plemenitih metala i dragulja.

Najpoznatiji među piratima koji su pljačkali na Indijskom okeanu bili su Henry Avery, Thomas Tew, William Kidd... Najpoznatije piratsko utočište na Indijskom oceanu bilo je ostrvo Madagaskar uz jugoistočnu obalu Afrike.

Među piratima koji su delovali na Indijskom okeanu je bilo i samih Indijaca (Kanhoji Angre), iako manje poznatih ali mnogo uspešnijih od njihovih evropskih i američkih kolega. Upravo oni su kolonijalnim vlastima zadali najviše muka. Kada su se Englezi početkom 18. stoleća utvrdili u Bombaju, počeli su ih napadati indijski pirati.

Od mnogih Indijaca smatrani borcima protiv stranih osvajača (što su delomično i bili), indijski su pirati vladali Indijskim ockeanom pola stoleća nateravši gotovo sve brodove evropskih sila da plaćaju prolaz do svojih kolonija. Tek su ujedinjene flote Britanske ratne mornarice, Britanske Istočnoindijske kompanije i indijskih vladara zavisnih o britanskoj kruni u oštroj akciji 1756. uništile indijske pirate.

Madagaskar

Madagaskar su još 1614. kao bazu koristili francuski gusari koji su delovali na Crvenom moru. Oko 1650. ratne mornarice su napustile ostrvo i ono je postalo odmorište piratskih posada. Sela na obali su se razvijala upravo zahvaljujući trgovanju s piratima.

Pirati sa Madagaskara su, osim na Indijskom okeanu, delovali i na Crvenom moru. Ali kao i na Karibima pod uticajem širenja zakona 1720-ih pirati ili bivaju većim delom zarobljavani i obešeni a manjim delom prelaze u gusare ili pristupaju indijskim piratima koji su se uspeli duže održati.
 
Poslednji pirati

Sredozemlje, Karibi i Meksički zaliv

Početkom 19. stoleća pojačava se gotovo ugašena aktivnost Berberskih pirata uz obalu severne Afrike. Završetkom Napoleonskih ratova 1815. ponovo je mnoštvo britanskih i francuskih gusara ostalo bez posla i oni su se okrenuli piratstvu na svim morima; ponajviše na Karibima. Napadali su sve brodove bez obzira kojoj su državi pripadali.

Najveće piratsko i krijumčarsko utočište u Meksičkom zalivu je 1812. bio zaliv Barataria nedaleko od New Orleansa a od 1815. do 1820. ostrvo Galveston u Meksiku. Problem piratstva se bio toliko razmahao da je Kongres SAD-a izdvojio 500.000 dolara za opremanje ekspedicije koja bi istrebila pirate na Karibima.
Prema podacima pomorskih vlasti SAD-a u razdoblju između 1824. i 1830. dva zloglasna piratska uporišta su bili Srednja Amerika i Kuba. Velika Britanija, SAD i Španija su ujedinile snage i to je do 1835. još jednom uništilo piratstvo na Karibima. Berberski pirati su konačno uništeni akcijama Američke ratne mornarice 1824.

Indijski okean i jugoistočna Azija

1819. snage Britanske ratne mornarice i Britanske Istočnoindijske kompanije su uništile arapske pirate na Crvenom moru. Lord James Brooke je 1840. u Malaji uništavao Dajake, domoroce koji su se bavili piratstvom. 1849. Britanska ratna mornarica istrebila je pirate na Borneu.

Početkom 19. stoleća svom silinom se razmahalo kinesko piratstvo. Kineski pirati su jedinstveni u svetskoj istoriji jer su postigli takvu moć i bogatstvo da su uticali na uspone i padove dinastija kineskih vladara. 1807. kineskim vodama je plovilo barem 600 piratskih džunki sa 150.000 kineskih pirata pod zapovedništvom Ching Yiha, jednog od najuspešnijih pirata svih vremena.

Bilo je i mnogo drugih kineskih pirata koji su posedovali velike flote i pljačkali sve brodove, ali ponajviše strane. Kineske vlasti nisu uspevale uništiti pirate i obično su ih se rešavali nudeći im oprostaj i visoke položaje u ratnoj mornarici kineskog cara, što bi ovi najčešće i prihvatili. Zbog svega toga, kineske su vlasti ponekad potajno podržavale kineske pirate koji su ugrožavali britansku trgovinu opijumom i nisu ih previše nastojali uništiti. Ali do 1860-ih Britanska ratna mornarica, ojačana parobrodima i modernijim oružjem, uspela je uništiti kinesko piratstvo. Povremena piratska delatnost još se može primetiti pedesetih godina devetnaestog stoleća oko rta Dobre Nade.
Savremeni pirati
Piratstvo nikada nije potpuno nestalo kada su Karibi očišćeni 1830. a daleki Istok 1860. Nedostatak političkog i vojnog sistema bilo gde u svetu odmah rezultira razbojništvom, pa i onim na moru.

Od 1980. novi talas piratstva se proširio vodama Indonezijskog arhipelaga. Ostali piratski incidenti su zabeženi na Karibima (gde su svi povezani sa trgovinom drogom), uz obale Afrike ,te u rekama i lukama Brazila. Od 2002. Međunarodni pomorski zavod je zabežio 258 piratskih napada u Malajskom prolazu i okolnim vodama, uključujući i više od 200 pomoraca koji su zadržani kao taoci, te 8 ubijenih.

Savremeni pirati nisu više naoružani sabljama nego automatskim oružjem, ne ističu crne zastave sa kosturima ali koriste mobilne telefone, glisere, radare... Mnogi od njih su obični ribari koji se time bave zbog siromaštva ali većina su organizirane bande kojima je to jedino zanimanje. Vrlo su opasni i jednako okrutni kao i njihovi prethodnici od pre 300 godina.
 
Poslednja izmena:
Piratski kodeks

kodx.jpg


Neki piratski kapetani "Zlatnog doba" su na svojim brodovima primenjivali neka pravila kako bi održali disciplinu među svojim divljim posadama. Ta su pravila nazivali Piratski kodeks (eng. Pirate Code).

Ovo je kodeks Bartolomeja Robertsa.


1. Svaki čovek sudeluje u rešavanju trenutnih problema; svaki čovek ima jednaka prava na sveže namirnice i žestoka pića; sve dok radi opšteg dobra ne bude nužno smanjiti porcije.

2. Svaki čovek, nakon prozivanja, prelazi na zaplenjeni brod jer pored udela u plenu, ima pravo i na deo odeće. Ali ako zataji samo jedan novčić više ili komadić robe, biće iskrcan na pustom ostrvu. Ako iko opljačka brodskog druga, biće mu odrezani nos i uši, te će biti iskrcan na kopno.

3. Nijednom članu posade nisu dozvoljene igre za novac dok je na brodu.

4. Sve svjetiljke i sveće na brodu trebaju biti ugašene do osam sati naveče. Ukoliko neki članovi posade žele piti nakon tog vremena, moraju to činiti na palubi pod otvorenim nebom.

5. Svaki član posade dužan je čistiti i održavati svoje oružje tako da bude neprestano spremno za upotrebu.

6. Nijedan član posade ne sme dovoditi suprugu ili neku žensku osobu na brod. Ako neko prekrši to pravilo, biće kažnjen smrću.

7. Svako nedopušteno napuštanje broda ili položaja u borbi kažnjava se smrću ili iskrcavanjem na pustom ostrvu.

8. Svaki obračun na brodu je zabranjen. Sve svađe i razmirice se moraju rešavati na kopnu, bilo mačem ili pištoljem.

9. Nijedan čovek ne smije napustiti posadu dok svaki član ne stekne imovinu u vrednosti od hiljadu funti. Ako neko bude u borbi osakaćen, dobiće 100 srebrnjaka iz brodske blagajne, a za ostale ozlede proporcionalno.

10. Kapetan i pomoćnik kormilara dobijaju dva dela plena, kormilar, vođa palube i topovničari jedan i po deo, oficiri jedan deo i četvrtinu dok svaki mornar dobija jedan deo.
11. Muzičari imaju pravo na odmor subotom, a i drugim danima ako im posada dopusti.

Piratski kodeks se razlikovao od broda do broda ali većinom se odnosio na raspodelu plena i na odnose kapetana, oficira i posade. Neubičajeno kod Kodeksa Bartholomewa Robertsa je što je dodat deo o finansiskoj pomoći ozleđenim članovima posade, dok su osakaćeni i otpušteni pripadnici ratnih mornarica bili osuđeni na prosjačenje na kopnu. Za svoje vreme, piratski Kodeksi su bili socijalno revolucionarni.
 
Poslednja izmena:
Mitovi i zablude o piratima
Kroz veliki broj filmova steklo se uverenje da su pirati zakopavali svoja blaga ali to je pre bio izuzetak nego pravilo. Pirati su želeli stečeni plen potrošiti na piće i žene,a ne zakopavati ga.Samo je jedan poznati pirat (koliko je poznato), kapetan William Kidd zaista zakopao blago i ono je pronađeno.

Takođe se kroz filmove proširilo uverenje da su pirati svoje žrtve prisiljavali da hodaju po dasci sa čijeg bi ruba pali u more, no u čitavoj istoriji piratstva je zabežen samo jedan takav slučaj. Pirati su se radije služili različitim oblicima mučenja.
Kroz filmove se steklo uverenje da su pirati koristili velike galije sa mnogo topova. Glavni razlog tome je što filmski reditelji žele velike palube za scene borbi. No istraživanja su pokazala da su pirati radije koristili male, brze brodove sa jednim ili najviše dva jarbola i mnogo jedara. Takvi brodovi, osim što su bili brži od velikih brodova ratnih mornarica koji su ih progonili, imali su plići gaz pa su mogli svojim progoniteljima pobeći u plićake i kanale gde ih ovi nisu mogli goniti. Pirati poput Crnobradog i Bartholomewa Robertsa su bili među najuspešnijim piratima pa su imali velike brodove, gotovo poput ratnih, ali prosečan pirat je želeo mnogo manji brod.
Pirati nisu napadali samo brodove nego i gradove na obali. Najveća od takvih pljački se dogodila kada je Henry Morgan 1671. napao i spalio grad Panamu.

Manje poznate stvari


Među piratima ne samo da je bilo ljudi svih nacija nego i svih rasa. Neki su pirati tokom 18. stoleća, ako bi zarobili brod sa crnim robljem, robove oslobodili ili ih primili u posadu. Od 160 članova posade Bartholomewa Robertsa koji su zarobljeni 1722., 70 su bili crnci. No iako su neki piratski kapetani oslobađali crne robove, drugi se nisu ponašali ništa bolje od robovlasnika. Zarobili bi brod sa crnim robljem ali bi njegov ljudski teret prodali u svoju korist. Francuski pomorac Jean Lafitte je bio napoznatiji od takvih pirata.
Među piratima se prvi put u istoriji nije gledalo na rasne razlike ali i na polne. Anne Bonny i Mary Read su bile najborbeniji članovi posade piratskog kapetana Johna Rackhama.

 
Poslednja izmena:
Da predstavimo neke od najvecih gusara.
francisdrake.jpg


Френсис Дрејк


Вицеадмирал сир Френсис Дрејк (енгл. Francis Drake) (c. 154028. јануар 1596.) је био енглески редов, навигатор, поморски јунак, политичар и грађевински инжењер у елизабетанском добу. Он је био први Енглез који је опловио Земљу од 1577. до 1580. и постао витез одлуком краљице Елизабете I. Он је био заменик командира енглеске флоте. Гусарским нападима на шпанске бродове допринео је енглеском освајању колонија, посебно у Северној Америци, имао значајну улогу у победи британске ратне морнарице 1588. године над шпанском „Непобедивом армадом“ у бици на Ламаншу. 1586. пренео кромпир у Европу из Северне Америке.

francisdrakegoldenhind.jpg


Njegov brod Golden Hind

Golden Hind
http://en.wikipedia.org/wiki/Golden_Hind

On je i ostvario najveci plen u istoriji gusarstva kada je opljackao spanski brod Kakafuego blizu obala Perua.Smatra se da su cetiri dana pretovarali plen sa jednog na drugi brod.
A most consequential action

Near Lima, Drake captured a Spanish ship laden with 25,000 pesos of Peruvian gold, amounting in value to 37,000 ducats of Spanish money (about £7m by modern standards). Drake also discovered news of another ship, Nuestra Señora de la Concepción, which was sailing west towards Manila. It would come to be called the Cacafuego. Drake gave chase and eventually captured the treasure ship, which proved their most profitable capture. Aboard Nuestra Señora de la Concepción, Drake found 80 lb (36 kg) of gold, a golden crucifix, jewels, 13 chests full of royals of plate and 26 tons of silver.

http://en.wikipedia.org/wiki/Francis_Drake

armsofsirfrancisdrake.jpg


Grb Frencisa Drejka
 
Poslednja izmena:
Henry Morgan

henrymorgan.jpg


Proslavio se osvajanjem Paname - "Kraljice Tihog okeana", i jedan je od najpoznatijih gusara svih vremena.

Vrhunac uspeha, Panama

15. prosinca 1670. ponovno je oteo Španjolcima Santa Catalinu a 27. prosinca zauzeo je tvrđavu Chagres pobivši 300 vojnika garnizona. Nakon toga je napustio brodove i čamcima krenuo uzvodno rijekom Chagres. Sa 1400 ljudi krenuo je jednim od najmočvarnijih područja u Srednje Amerike. Njegov ambiciozni plan je bio; pješaćenjem priječi kontinent i koristeći učinak iznenađenja napasti Španjolce koji ih ondje nisu očekivali (kao i Francis Drake 90 godina ranije). Kada su se njegovi ljudi konačno pojavili pred Panamom bili su iscrpljeni i umorni.

18. sijećnja 1671. Morgan je otkrio da Panamá ima 1500 pješaka i konjanika. Podjelio je svoje snage i poslao jednu kolonu kroz šumu da izbije pred gradske zidine i ondje se ukopa. Vidjevši Engleze, španjolski vojnici su izašli iz grada namjeravajući ih pregaziti no bukanirski strijelci su pušćanom vatrom obarali Španjolce. Istodobno je druga gusarska kolona udarila Španjolcima s boka i potpuno ih uništila. Nakon skupljanja plijena koji je premašivao stotinu tisuća funti spalili su grad i pobili sve preostale stanovnike koji nisu na vrijeme pobjegli počinivši najveće zvjerstvo koje su engleski gusari ikada počinili. No to nikada nije dokazano, neki kažu da su španjolski vojnici u bijegu sami zapalili grad, znajući da ne mogu pobjediti a ne želeći Morganu ništa ostaviti.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Henry_Morgan

Henry Morgan
http://www.cavazzi.com/morgan/

Henry Morgan, 1635 - 1688 .
A Welsh buccaneer and son of Monmouthshire
.
http://www.data-wales.co.uk/morgan.htm.

Arheolozi su mozda pronasli i njegov brod.

Discovery of ship

On 4 August 2011 archaeologists from Texas State University reported having found what may be one of Morgan's ships off the coast of Panama.[13] The dive was conducted off the Lajas Reef; some sources are stating it was at the mouth of Panama's Chagres River, where a 52-by-22-foot (16 by 7 m) section from the starboard side of a wooden ship's hull was found.[14][14] The find may be Morgan's flagship, Satisfaction.

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zastitom Engleske, isticao na svom brodu.
zastavakojujehenrymorga.png
 
Poslednja izmena:
Bartolomej Roberts
bartholomewroberts.png


(1682-1722) Velški pirat koji je pljačkao obale Amerike i Zapadne Afrike. Bio je najuspešniji tokom Zlatnog doba gusara zato što je zarobio mnogo trgovackih brodova cak i od najpoznatijih kapetana kao što su Crnobradi i Kid. Pretpostavlja se da je zarobio 470 brodova i danas je poznat kao Crni Bart kako ga nisu zvali za života.

"U poštenoj službi život je mršav, nadnice su niske i mnogo se dirinči; u ovoj – bogatstvo i obilje, zadovoljstvo i dokolica, sloboda i moć; pa ko se onda ne bi opredelio za našu stranu, kada je sav rizik, u najgorem slučaju, pogled ili dva sa vešala. Ne, "veseo i kratak život" biće moj moto." (piratski kapetan Bartolomej Roberts)

Bartholomew Roberts

http://sh.wikipedia.org/wiki/Bartholomew_Roberts



robertsovaprvazastavapr.png

Robertsova prva zastava prikazuje njega kako se pozdravlja sa Smrcu.


flagroberts2.jpg

Jos jedna njegova zastava,gde on stoji na dve mrtvacke glave koje predstavljaju Barbados i Martinik.
 
Poslednja izmena:
Kapetan Crnobradi
edwardteachcrnobradi2.jpg


Edward Teach (ili Thatch) poznatiji po nadimku Crnobradi (1680. - 22.12. 1718.) je bio čuveni britanski pirat koji je širio užas na Karipskom moru u kratkom razdoblju od 1716. do 1718. Njegova djela su proslavila njegovo ime na obje strane Atlantika.

Njegov najveći i najpoznatiji brod Osveta Kraljice Anne je pronađen uz obale savezne američke države Sjeverne Karoline nakon što je potonuo 1718. Crnobradi je imao 14 žena a posljednjoj je bilo 16 godina.

Rođen je u Bristolu u Engleskoj. Smatra se da je živio u dobro stojećoj obitelji i da je završio škole. Služio je kao gusar u ratu kraljice Anne koji je trajao od 1702. do 1713. Isplovljavao je iz Kingstona na Jamajci da bi zarobljavao francuske brodove za Britaniju. Kada je rat završio Teach se pridružio piratskom kapetanu Benjaminu Hornigoldu i služio kao časnik na njegovom brodu. 1716. Hornigold je zarobio francusku fregatuLa Concorde, naoružanu sa 20 topova, koja je prevozila crno roblje. Hornigold je tada postavio Teacha za njenog kapetana te u slupu otplovio za New Providence gdje je od guvernera Woodesa Rogersa prihvatio amnestiju. Teach je fregatu prekrstio u Osveta Kraljice Anne, broj topova je povećao na 40 i zapoćeo samostalnu karijeru. Svoj vlastiti izgled je učinio zastrašujućim vežući dugu crnu kosu i bradu u pletenice i umećući u njih komade hašiša koje bi prije bitke zapalio pa su mornari sa napadnutih brodova videći ga kako se pojavljuje iz oblaka dima mislili da ih napada sam Sotona. Tada je i stekao nadimak Blackbeard (engleski Crnobradi).

Prvo je napao veliki trgovački brod Great Allen, sa ostrva St. Vincent. Nakon bitke Teach je opljačkao i spalio brod. Nekoliko dana kasnije Osveta Kraljice Anne je napadnuta od snažnog britanskog ratnog broda sa Barbadosa, Scarborougha naoružanog sa 30 topova. Nakon nekoliko sati borbe Scarborough se poražen morao vratiti na Barbados. Time je Teach stekao slavu nepobedivog pirata. Tokom bitke Teach je zarobio šalupu Adventure koja je kasnije postala važan brod u njegovoj floti.

Njegov brod je bio Queen Anne's Revenge ( Osveta kraljice Ane ) i spada u najvece brodove koje su ikad pirati posedovali,uz Golden Hind,koristio je i salupu Adventure ( Avantura ).

queenannesrevenge4.jpg


queenannesrevenge1.jpg

queenannesrevenge3.gif


Queen Anne's Revenge
http://en.wikipedia.org/wiki/Queen_Anne's_Revenge

In late 1996, Intersal, the private contractor working for the state of North Carolina in marine recovery, discovered the remains of a vessel likely to be the Queen Anne's Revenge.

Down Below on the Queen Anne's Revenge.
http://www.qaronline.org/education/ecureport.htm

Poznat je po napadu na grad Carlston koga je drzao u blokadi tri dana.

Pirates - Blackbeard
http://www.nationalgeographic.com/pirates/bbeard.html

captureofthepirateblack.jpg


Ilustacija zarobljavanja i smaknuca Crnobradog na ostrvu Okrakoke,Severna Karolina 1718.

flagedwardteachblackbea.jpg

Njegova zastava.
 
Poslednja izmena:
Ne želim da kvarim niz, samo da pohvalim temu. Evo mog malog doprinosa da preporučim dvije knjige opšte istorije piratstva:
9780156034623.jpg

http://4.***************/_KZxVxmfWsYo/S1Nj19nb52I/AAAAAAAAGwo/9jF_kpc8pS4/s400/blackflag.jpg

inače, istorija srpskog piratstva je vrlo bogata, nažalost, o njoj niko nije vodio račun niti je ozbiljno istraživao, i kao posljedicu imamo izvjesnog miloševića iz kotora koji falsifikuje izmišljajući "hrvatske" pirate u južnoj dalmaciji i boki.
 
inače, istorija srpskog piratstva je vrlo bogata, nažalost, o njoj niko nije vodio račun niti je ozbiljno istraživao, i kao posljedicu imamo izvjesnog miloševića iz kotora koji falsifikuje izmišljajući "hrvatske" pirate u južnoj dalmaciji i boki.

Planirao sam i njih da obradimo ali prvo ove poznatije o kojima se vise zna.
 
William Kidd
williamkidd.jpg


William Kidd (1645. – 23. maj 1701.) je bio škotski pomorac koji je obešen zbog piratstva nakon povratka kući sa Indijskog okeana.Neki savremeni istoričari smatraju da je njegova piratska zloglasnost nezaslužena, jer je delovao kao legalni gusar.Njegovoj slavi je mnogo doprinelo to što je tokom suđenja ispitivan pred Engleskim parlamentom. Njegovo delovanje na otvorenom moru, bilo piratsko ili ne, je bilo mnogo manje štetno od drugih pirata i gusara njegovog vremena.

Za njega je jedino istorijski potvrdjeno da je zakopavao svoje blago,i odatle se rodila legenda o ostrvu sa zakopanim blagom.

William Kidd
http://en.wikipedia.org/wiki/William_Kidd

Imao je bazu na Madagaskaru jedno vreme odakle je terorisao ceo Indijski okean.

Captain William Kidd(c. 1645 - 1701)
http://www.usskidd.com/willkidd.html
Kao gusar i najamnik britanske krune se proslavio sa svojom posadom u ratu protiv francuskih brodova,pa je pozvan da suzbija piratsku delatnost u Indijskom okeanu sa svojim brodom Adventure Galley (Avantura galija).Sakupio je svoju bivsu posadu na dokovima Nju Jorka i otisnuo se na more.Kako nije mogao da nadje nijedan piratki brod odlucio je da napadne prvi brod na koji naidje,a to je bila galija Istocnoindijske trgovacke kompanije inace pod zastitom Britanaca,i tako je Vilijam Kid od gusara postao kapetan Kid pirat.

Adventure Galley (Avantura galija)
captainkiddsshipadventu.jpg
captainkiddsshipadventu.jpg
captainkiddsshipadventu.jpg


Captain Kidd's Adventure Galley
http://www.modelshipmaster.com/products/pirate/captain_kidd.htm

William Kidd
http://www.encyclopedia.com/topic/William_Kidd.aspx.

Na dnu okeana našli brod gusara Williama Kidda
http://www.24sata.hr/cudne-vijesti/na-dnu-oceana-nasli-brod-gusara-williama-kidda-41255

Posle sudjenja za piratstvo obesen je u Londonskoj luci gde se skupilo mnogo sveta u zelji da ce reci na kraju gde je zakopao blago.Ali nije nista rekao i bio je pijan.Njegovo telo je pune cetiri godine krasilo Londonske dokove kao opomena svima koji bi da krenu njegovim putem.
captainkiddhangingincha.jpg
 
Izvinjavam se opet na upadu,:) ali moram da preporučim knjigu o Frensisu Drejku, po meni, najfascinantnijom pojavom u istoriji piratstva. radi se o čovjeku koji je ukrao blago Špancima, izbjegao potjeru, a onda oplovio svijet po prvi put (Lekizan je već ovo pomenuo). Magelan jeste bio prvi, ali je poginuo u na putu, Drejk je preživio. Oko ovog putovanja su kasnije smišljane razne fantastične priče i teroije zavjere. Knjiga može da se skine na engleskom, nažalost, na srpskom ne postoji ni jedna prevedena knjiga o piratima.:(

1134050787_d740b0b02f.jpg
 
Izvinjavam se opet na upadu,:) ali moram da preporučim knjigu o Frensisu Drejku, po meni, najfascinantnijom pojavom u istoriji piratstva. radi se o čovjeku koji je ukrao blago Špancima, izbjegao potjeru, a onda oplovio svijet po prvi put (Lekizan je već ovo pomenuo). Magelan jeste bio prvi, ali je poginuo u na putu, Drejk je preživio. Oko ovog putovanja su kasnije smišljane razne fantastične priče i teroije zavjere. Knjiga može da se skine na engleskom, nažalost, na srpskom ne postoji ni jedna prevedena knjiga o piratima.:(

Nema sta da se izvinjavas samo napred,sto vise stvari se postuje,tema ce biti kvalitetnija.

Da,izuzetno malo stvari ima na srbskom,i veci broj ovih linkova gore sto sam dao su na engleskom.

Sto se tice Drejka jeste on oplovio svet,bio prvi Britanac koji je plovio po Pacifiku.
Krenuo je na Pacifik sa pet brodova koje je dobio od engleske krune da bi pljackao spanske kolonije i brodove tamo.Smatrao je da ce tako imati efekat iznenadjenja,a i spanske luke tamo nisu bile tako dobro branjene kao one na Atlantiku.

Kada je dosao na Pacifik ostao mu je samo jedan brod njegov Golden Hind,sa 22 topa i 170 clanova posade bio je pravi grad na vodi.
Posle vise napada i prepada na spanske luke naleteo je na glavnu premiju ponos spanske flote na Pacifiku i najveci brod Kakafuego(Vatreni prdez) koji je nosio zlato i srebro iz Perua u spansku luku Panama siti.

Kakafuego je bar tri puta veci brod od Golden Hinda sa mnogo vise topova i ljudi,i obicno bi napad na takav brod bilo samoubistvo,ali to Drejka nije obeshrabrilo.Posluzio se trikom.

Naredio je da vecina ljudstva ode u potpaljublje da izgleda da ima malu posadu,zatim je naredio da bace spremnike sa vinom u vodu pozadi broda,cime je usporio brod,razvio je puna jedra i oprezno zaplovio ka Kakafuegu.Nije zurio s obzirom da je ugledao spanski brod u sred dana 1 marta 1579,pa je cekao vece.

Spancima se brod ucinio kao trgovacka galija i to pretovarena,jer plovi punim jedrima ali se krece veoma sporo.Spanci ne sumljaju nista prilaze,pitaju sta hoce a Drejk trazi predaju,i otvara vatru iz svojih topova,Spanci su potpuno iznenadjeni.Djulad sa te blizine prave haos na palubi,lome glavni jarbol,a vec u sledecem trenutku gusari se prebacuju na spanski brod,otpor je slab i kratkotrajan.
Drejk je kapetana spanskog broda lepo ugostio u svojoj kabini posle toga,cetiri dana su prebacivali zlato i srebro na Golden Hind.

Capture by Sir Francis Drake



Capture Of Cacafuego, engraving by Friedrich Hulsius, 1626

At the helm of his ship the Golden Hind, Sir Francis Drake had slipped into the Pacific Ocean via the strait of Magellan in 1578 without the knowledge of the Spanish authorities in South America. Privateers and pirates were common during the 16th century throughout the Spanish Main but were unheard of in the Pacific. Accordingly, the South American settlements were not prepared for the attack of "el Draque" (Spanish pronunciation of Sir Francis' last name), as Drake was to be known to his Spanish victims. During this trip, Drake pillaged El Callao (Peru's main port) and was able to gather information regarding the treasure ship Cagafuego, which was sailing towards Panama laden with silver and jewels.

Golden Hind caught up with Cagafuego on March 1, 1579, in the vicinity of Esmeraldas, Ecuador. Since it was the middle of the day and Drake did not want to arouse suspicions by reducing sails, he trailed some wine caskets behind the Golden Hind to slow her progress and allow enough time for night to fall. In the early evening, after disguising the Golden Hind as a merchantman, Drake finally came alongside his target and, when the Spanish captain San Juan de Antón refused to surrender, opened fire. The Golden Hind's first broadside took off the Cagafuego's mizzenmast. When the English sailors opened fire with muskets and crossbows, the Golden Hind came alongside with a boarding party. Since they were not expecting English ships to be in the Pacific, Cagafuego's crew was taken completely by surprise and surrendered quickly and without much resistance. Once in control of the galleon, Drake brought both ships to a secluded stretch of coastline and over the course of the next six days unloaded the treasure.
Drake was naturally pleased at his good luck in capturing the galleon and he showed it by dining with Cagafuego's officers and gentleman passengers. He offloaded his captives a short time later, and gave each one gifts appropriate to their rank, as well as a letter of safe conduct. Laden with the treasure from Cagafuego, Golden Hind sailed towards Plymouth, which he reached on September 26, 1580.

http://en.wikipedia.org/wiki/Spanish_ship_Nuestra_Señora_de_la_Concepción_(1570)

Kazu da je isplatio kraljici toliko novca koliko je iznosio godisnji budzet za tu godinu,uz to je zadrzao vecu kolicinu za sebe ne zna se tacno koliko.Vratio je investitorima ulozeno na svaku funtu doslo je 47 funti.Pretpostavlja se da bi tovar vredeo oko 12 miliona funti danas.Za taj poduhvat dobio je titulu Sera.

Disposition of its Treasure

There are few reliable accounts of the value of Cagafuego's holds. It is widely accepted that the ship was carrying a considerable amount of valuable items that were not reflected in her manifest. In addition, Queen Elizabeth forbade Drake of ever detailing the amount plundered, probably because she kept a large portion in excess of her share as an investor. In addition to this amount, there was a considerable amount of jewels and metals that were being transported "off the books".

A contemporary report describes, however, the contents of the Cacafuego included 13 chests of royals of plate, 80 lb gold, and 26 tons uncoined silver. The Spanish captain of the Cacafuego estimated the unregistered treasure at 400,000 pesos, which would be worth £12 million today.
Although we may never know the exact amount captured by Drake, we do know the following: Drake has stated that his backers received £47 for each pound invested, which is a 4,700% return even with the portion appropriated by the Queen.
 
Poslednja izmena:
Anne Bonny - poreklom iz Irske, poznata žena gusarka, koja je harala Karibima. Ne zna se puno o njenom životu ali se pretpostavlja da je rodjena 08. marta 1702.

Pošto joj se porodica doselila u severnu Ameriku, majka joj je umrla a otac se poslako obogatio zahvaljujući trgovini. KAda je imala trinaest godina, slučajno je ubola služavku nožem.

Bila je crvenokosa lepotica, smatrala se dobrom prilikom za udaju. Ipak, udala se za siromašnog mornara, koji se povremeno bavio piratstvim.Posle 1714, šreselili su se na Bahame. Ostrvo na koje su došli bilo je stecište engleskih pirata. Ubrzo je postala ljubavnica kapetana broda ,,OSveta", kapetana Rakhama, i sa njim je imala dete na Kubi, koje su napustili po nekim teorijama. U svakom slučaju Eni se razvwla od muža i na moru udala za Rakhama. Tako je počeo njihov piratski život.

Zajedno sa gusarkom Meri Rid, oformili su gusarsku posadu. Doduše, Eni nije nikada komandovala brodom, ali je uz ostale muškarce aktivno učestvovala u borbi, i uubrzo dospela u ,,Najtraženije pirate", kako je objavio jedan tadašnji bostonski list.

Oktobra 1720, ,,Ostvetu " je napao ,,Kraljev brod", većina gusara je spavala ili bila previše piijana da bi se borila. Veliki deo posade se predao. Rakham je uhvaćen i osuđen na vešala. Uhvaćene su i Eni i Meri, koje su odmah otkrile svoje stomak moleći za milost jer su trudne ( a učestvovale su u borbi za odbranu ,,OSvete" :) ). Ostavljene su u životu dok se ne porode. Meri je preminula u zatvoru, po nekim teorijama od groznice, a po nekim na porodjaju. Eni je svom suprugu pred njegovo pogubljenje rekla da joj je žao što ga tu vidi, ali da se borio kao muškarac ne bi visio kao pas.

Ne zna se tačno šta se desilo sa Eni, nema dokaza da je puštena na slobodu. Neki tvrde da je njen otac, , prolongirao njeno oslobadjanje; neki da se vratila gusarstvu pod novim indetitetom, a neki da se vratila svom prvom suprugu. Poznata je i teorija ju je otac oslobodio zatvora, pa se, pošto se porodila, udala za bogataša kojem je rodila desetoro dece, i da je u devedesetoj godini preminula kao uvažena žena.


http://en.wikipedia.org/wiki/Anne_Bonny
 
Poslednja izmena:
http://en.wikipedia.org/wiki/Mary_Read


Meri Rid - gusarka, koju je rodila udovica jednog mornara. Još kao mala, počela ej da se oblači kao muškarac, pošto joj je preminuo stariji brat. Tako je uspevala da nadje posao, a kasnije da se zaposli u britanskoj mornarici. Pošto se zaljubila u jednog vojnika, ostavila je na kratko uniformu, i udala se za nejga. Medjutim ubrzo je ostala udovica.

Meri se ponovo preobukla u muškarca i vratila vojsci, ali trenutno je bilo stanej mira i nije bilo posla za nju pa joj je bilo dosadno. Jedne prilike, brod kojim je putovala zauzeli su pirati i nagovorili je da im se pridruži. Ubrzo je srela i Eni Boni, čijoj posadi se blagovremeno pridružila.

Vremenom postale su prijateljice i Meri joj je razotkrila svoju tajnu - da ona nije muškarac ( po nekim teorijama jer joj se Eni nabacivala) i počele su da provode dosta vremena zajedno. Za tajnu je morao ubrzo da sazna i kapetan Rakham, jer je bio ljubomoran na svoju ljubavnicu Eni i njenog ,,prijatelja".

BAš kao i Eni i Meri se borila uz ostale muškarce. Kada je njihov brod zarobljen Eni i Meri su izbegle vešanje zahvaljujući trudnoći. Odlučeno je da se ostave u životu do porodjaja. Smatra se da je otac Merinog deteta jedan gusarski umetnik.

Meri nije tako dobro prošla kao Eni posle zarobljeništva. Preminula je u zatvoru aprila 1721, a pošto se ne zna ništa o njenoj bebi, smatra se da je preminula od groznice i da se nikada nije ni porodila.
 
Medju Vikinzima je bilo i gusara, ali nešto slabo može da se nadje o tome.

Да, они су дуго терорисали источну обалу Британије.Мада бих пре рекао да су били пирати јер су многи од тога и живели.Напади су били прави пиратски,искрцају се негде поред неког места ноћу или у сумрак нападну га,опљачкају и спале,и затим се са пленом врате у Скандинавију.
То је трајало све докле и сами нису почели да насељавају Британско острво.

Да се надовежем на причу о Ен Бони и Мери Рид,важним члановима посаде пиратског капетана Џека Ракама(Калико Џека).

До њиховог заробљавања кружиле су само приче о женама пиратима,али није било доказа,тек када су оне заробљене одагнана је свака сумља.

annebonnymeryridracham.jpg

Mary Read,Anne Bonny and John "Calico Jack" Rackham

The History and Legends of Anne Bonney and Mary Read

http://www.bonney-readkrewe.com/legend.html
bonneyanne16971720.jpg
pirateannebonny.jpg


A Biography of Anne Bonny

http://www.piratesinfo.com/cpi_A_Biography_of_Anne_Bonny_524.asp


maryread.jpg

Mary Read Biography
http://www.famous-pirates.com/famous-pirates/mary-read/


Life in a Man's World: Mary Read
http://www.piratesinfo.com/cpi_Life_in_a_Man%27s_World:_Mary_Read_531.asp
.


Песма посвећена Мери Рид.
SECRET SPHERE - UNDER THE FLAG OF MARY READ - tekst


(Secret Sphere)

Aurienne (Mary):
I was born to face the wild winds
My face is angelic, my heart's made of stone
On wings of freedom through oceans
I'll fly 'till I'll die

PRE CHORUS

The Sphere:
So they love as love in twain, two natures in one
Two is the number there in this love was slaine

CHORUS

Aurienne (Mary):
Look at the horizon and feel the wind
Freedom's the fire that burns in my soul
Hear the see touch my dream it is what
I would die for, I would die for

Aurienne (Mary):
I raised my head, I close your eyes into the wind
Under Racham's flag I cross my dreams
With my secret love I fight, I kill like a warrior
Until the end, before my farewell

PRE CHORUS

CHORUS

Aurienne (Mary):
Until the end before my farewell,
Under the flag of Mary Read.
Inside a man, outside woman

PRE CHORUS

CHORUS

Aurienne (Mary):
Look the horizon far, fell the wind of nevermore
Freedom is the fire in my soul
Freedom is what burns in the dark
My dreams it is what
I would die for, I would die for.
 
Иначе било је још жена пирата.

The most famous woman pirates were:


  • Anne Bonny (1719-1720) Female Pirate of the Caribbean
  • Mary Read - Famous English Female Pirate of the Caribbean

  • Lady Killigrew (1530-1570)
  • Grace O’Malley - Famous Irish woman pirate who commanded three galleys and 200 men
  • Mrs. Peter Lambert of Aldeburgh, Suffolk

  • Jacquotte Delahaye - Female Pirate of the Caribbean
  • Anne Dieu-le-veut - Female Pirate of the Caribbean
  • Charlotte de Berry - Woman pirate
  • Mrs Ching - Chinese wife of a pirate who turned to Piracy after his death
  • Mary Crickett (or Crichett) was a female pirate who was hung


Famous Women Pirates
http://www.elizabethan-era.org.uk/famous-women-pirates.htm
 
Још једна књига о Гусарима.
booksf.jpg

A General History of the Pyrates - Daniel Defoe Manuel Schonhorn
http://books.google.rs/books?id=aMn...TUxZfVIx138_A&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false

Immensely readable history by the author of Robinson Crusoe incorporates the author's celebrated flair for journalistic detail, and represents the major source of information about piracy in the early 18th century. Defoe recounts the daring and bloody deeds of such outlaws as Edward Teach (alias Blackbeard), Captain Kidd, Mary Read, Anne.
 

Back
Top