Hrastovnik
Poznat
- Poruka
- 9.375
brät m (Vuk), sveslavenska riječ iz praslav. doba, baltoslav. i ie. riječ kao izraz za krvno srodstvo prvog koljena. Potječe od ie. osnove bhrã-,... (PETAR SKOK, ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA, JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAGREB 1971, str. 199)
Korijen rijeci BRAT je indoevropska osnova BHRA. Eto tog korijena u sanskritu: SAMBHRATE.
sëbar, gen. -bra, stsrp. зеЬъг (14. i 15. v.) = slov. seber = sreber i sebar (Belostenec, Habdelić, sa anticipacijom suglasnika iz drugog sloga), stcslav. sebrz = (s umetnutim m pred labijalom) sember (Reljković) »rusticus, kmet, Freibauer, gr. ευτελής, u 14. i 15. v. stanovnici Srbije osim plemića i pripadnika klera (Jireček, Novaković)«, f sebarica (nepravilno) prema prezimenu u Dubrovniku 1348.
Boguša kći Mathaše Sebrica. Nalazi se još u ruskom sjabrb »susjed«. Prema Vuku govori se u Dubrovniku težak. Pridjev na -ov sebrov (Dušanov zakonik); na -ski sêbarskî (Bella) »ignobile, triviale, prost, neugladen« pokazuje isti semantički razvitak kao rusticus > fr. rustre, villanus > fr. vilain, njem. Tölpel od Dörfer. Apstrakti isto tako: sebrost = sebroća (Stulić) = sebarstvo (1520) »vilainie, prostota«.
S tim razvitkom stoji možda u vezi i ime biljke »vermicularia, sedum« : sebrica í = (s nejasnim varijantama) sebrijez = sobrijez = soberika = sobrica — zebrica = sèbrva, -ica (Cavtat) »vrsta cvijeta«. Deminutiv na -ič sebrić (Mikalja, Bella). Na -nják sebrnjak (ogulinski kotar) »drug u oranju kroz cijelo ljeto« jedina je potvrda iz današnjeg narodnog govora. Varijanta s umetnutim m Sêmber m (Vuk) »čovjek iz S'emberije (dio zvorničke nahije)«, s pridjevom sêmberskï. Upór. u brodskom kotaru brijeg Sember. Kako je riječ oznaka staleža, kulturna, posuđuje se. Arbanasi posudiše sember »Teilhaber am Vieh, Halbspänner, Genösse«, Rumunji ùmbra »Gemeinschaft«, na -ie simbrie »plaća, mazda«, na -aş sîmbriaş, pridjev i imenica, »Söldner«, a sã sîmbrălui · »drugovati«, Madžari cimbora »1° (nekada) društvo, zadruga, 2° (danas) Genösse, drug«. Ngr. σέμπρος »colonus«. U lit. i lot. posuđeno iz ruskog jezika. Rus. sjabrb = sjaber, gen. sjabrá kao i posudenica arb. sember, rum. sîmbră, madž. cimbora dokazuju da je e u sebar nastao iz palatalnog nazala e. To saznanje isključuje etimologijske vezanje sa ie. *sue- > se (v.) kao sloboda (v.) < svoboda, što je apstraktum od prijevoja *suo-, v. svoj.
Ne postoji jedinstvena etimologija. Prema Joklu potječe od istočno-germ. *sem-bar »Halbzinsmann«, što Budmani s pravom otklanja. Prema Sobolevskom, Vaillantu i Mladenoviću stoji u vezi s rus. sem'já »obitelj«, got. haims »village«, lot. saime, lit. šeima »obitelj« < ie. *koim-ro. Prema Uhlenbecku i Schulzu u srodstvu je sa germ. Sippe < sibja, sanskr. sabhä »Versammlung der Dorfgemeinde«. Prema Šmitsu bila bi tursko-tatarskog ili mongolskog izvora. Prema J. M. Rozwadowskom identična je s imenom naroda Cimbri itd., a prema Budimiru bila bi pelastička. (PETAR SKOK, ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA, JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAGREB 1971, str. 210
http://www.scribd.com/doc/32934467/Petar-Skok-Etimologijski-Rjecnik-Hrvatskoga-Ili-Srpskoga-Jezika )
-nastavice se-
Korijen rijeci BRAT je indoevropska osnova BHRA. Eto tog korijena u sanskritu: SAMBHRATE.
sëbar, gen. -bra, stsrp. зеЬъг (14. i 15. v.) = slov. seber = sreber i sebar (Belostenec, Habdelić, sa anticipacijom suglasnika iz drugog sloga), stcslav. sebrz = (s umetnutim m pred labijalom) sember (Reljković) »rusticus, kmet, Freibauer, gr. ευτελής, u 14. i 15. v. stanovnici Srbije osim plemića i pripadnika klera (Jireček, Novaković)«, f sebarica (nepravilno) prema prezimenu u Dubrovniku 1348.
Boguša kći Mathaše Sebrica. Nalazi se još u ruskom sjabrb »susjed«. Prema Vuku govori se u Dubrovniku težak. Pridjev na -ov sebrov (Dušanov zakonik); na -ski sêbarskî (Bella) »ignobile, triviale, prost, neugladen« pokazuje isti semantički razvitak kao rusticus > fr. rustre, villanus > fr. vilain, njem. Tölpel od Dörfer. Apstrakti isto tako: sebrost = sebroća (Stulić) = sebarstvo (1520) »vilainie, prostota«.
S tim razvitkom stoji možda u vezi i ime biljke »vermicularia, sedum« : sebrica í = (s nejasnim varijantama) sebrijez = sobrijez = soberika = sobrica — zebrica = sèbrva, -ica (Cavtat) »vrsta cvijeta«. Deminutiv na -ič sebrić (Mikalja, Bella). Na -nják sebrnjak (ogulinski kotar) »drug u oranju kroz cijelo ljeto« jedina je potvrda iz današnjeg narodnog govora. Varijanta s umetnutim m Sêmber m (Vuk) »čovjek iz S'emberije (dio zvorničke nahije)«, s pridjevom sêmberskï. Upór. u brodskom kotaru brijeg Sember. Kako je riječ oznaka staleža, kulturna, posuđuje se. Arbanasi posudiše sember »Teilhaber am Vieh, Halbspänner, Genösse«, Rumunji ùmbra »Gemeinschaft«, na -ie simbrie »plaća, mazda«, na -aş sîmbriaş, pridjev i imenica, »Söldner«, a sã sîmbrălui · »drugovati«, Madžari cimbora »1° (nekada) društvo, zadruga, 2° (danas) Genösse, drug«. Ngr. σέμπρος »colonus«. U lit. i lot. posuđeno iz ruskog jezika. Rus. sjabrb = sjaber, gen. sjabrá kao i posudenica arb. sember, rum. sîmbră, madž. cimbora dokazuju da je e u sebar nastao iz palatalnog nazala e. To saznanje isključuje etimologijske vezanje sa ie. *sue- > se (v.) kao sloboda (v.) < svoboda, što je apstraktum od prijevoja *suo-, v. svoj.
Ne postoji jedinstvena etimologija. Prema Joklu potječe od istočno-germ. *sem-bar »Halbzinsmann«, što Budmani s pravom otklanja. Prema Sobolevskom, Vaillantu i Mladenoviću stoji u vezi s rus. sem'já »obitelj«, got. haims »village«, lot. saime, lit. šeima »obitelj« < ie. *koim-ro. Prema Uhlenbecku i Schulzu u srodstvu je sa germ. Sippe < sibja, sanskr. sabhä »Versammlung der Dorfgemeinde«. Prema Šmitsu bila bi tursko-tatarskog ili mongolskog izvora. Prema J. M. Rozwadowskom identična je s imenom naroda Cimbri itd., a prema Budimiru bila bi pelastička. (PETAR SKOK, ETIMOLOGIJSKI RJEČNIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA, JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAGREB 1971, str. 210
http://www.scribd.com/doc/32934467/Petar-Skok-Etimologijski-Rjecnik-Hrvatskoga-Ili-Srpskoga-Jezika )
-nastavice se-
Poslednja izmena:
