ПЛАМЕН СЛОБОДЕ

„Plamen slobode“ na današnji dan ujedinio je Hrvate u iseljeništvu i Domovini. Na inicijativu Hrvatskog svjetskog kongresa u više od stotinu gradova diljem svijeta, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Hrvati su iskazali solidarnost s hrvatskim uznicima u Den Haagu. Dan uoči početka žalbenog vijeća u slučaju generala Gotovine i Markača tijekom nedjeljnih misnih slavlja i tijekom drugih okupljanja upaljene su svijeće s natpisom „Plamen slobode“ u znak neslaganja s prvostupanjskom presudom generalima Gotovini i Markaču te kvalificiranja vojno-redarstvene akcije „Oluja“ zločinačkim pothvatom.

U molitvi okupljeni Hrvati diljem svijeta pokazali su da zajedno dišu i da se nadaju kako će nakon postupka žalbenog vijeća u Den Haagu pravda biti vraćena u ravnotežu, a hrvatski generali svojoj Domovini, čiju su slobodu i suverenitet časno branili. Hrvatski svjetski kongres zahvaljuje svima koji su sudjelovali u globalnoj akciji „Plamen slobode“. Podsjetimo, uz paljenje svijeća u u župnoj crkvi sv. Mihovila u Pakoštanima održana je središnja molitva u globalnoj akciji Plamen slobode koju je organizirala braniteljska udruga Zavjet . Župnik Mario Sikirić rekao je da građani trebaju zajedno moliti ''kako bi dvojica naših generala imali snage za sve što trpe za svoju domovinu i sve nas''. Predsjednik zadarske podružnice Zavjeta, Boris Mužanović, kaže da im je bila želja da se Hrvati diljem svijeta ujedine u molitvi za generale Antu Gotovinu i Mladena Markača uz poruku da Hrvatska nije nastala na zločinu i da su naši generali samo branili svoju domovinu od agresora.

http://www.tinolovka-news.com/vijes...-svijet-potpora-generalima-gotovini-i-markacu

Kliknite za proširenje...

Do sada niko nije osuđen za krivična dela ratnog zločina počinjenih nad Srbima za vreme i nakon Oluje, ističu 22 nevladine organizacije iz Hrvatske.

"Povodom današnje žalbene rasprave pred Međunarodnim krivičnom sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ) u predmetu Ante Gotovine i Mladena Markača, želimo još jednom upozoriti hrvatsku javnost na teško nasleđe neprocesuiranih zločina počinjenih za vreme i neposredno nakon Oluje", ističe se u saopštenju.

Podseća se na istraživanja koja je proveo Hrvatski helsinški odbor po kojima je u avgustu i septembru 1995. godine, za vreme i nakon završetka vojnih dejstava u bivšoj Republici Srpskoj Krajini, ubijeno skoro 700 civila (410 u Dalmaciji i Lici i 270 na Baniji i Kordunu), a spaljeno više od 22.000 kuća.

Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njenih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba. Njihov povratak bio je otežan zbog neuspostavljanja mera bezbednosti i pravne države na toj teritoriji, zakasnelog procesuiranja ratnih zločina, neefikasnih programa povratka i presporih državnih ekonomskih mera podsticanja obnove.

Sve to rezultiralo je trajnim iseljavanjem srpskog stanovništva sa petine hrvatske teritorije u meri koja ima efekte etničkog čišćenja, ističu NVO. Potpisnici saopštenja, među kojima su vodeće organizacije za zaštitu ljudskih prava, podsećaju na neke poznate, a neprocesuirane zločine i još jednom apeluju na nepodnošljivo situaciju u kojoj porodice pobijenih koje su tužile Hrvatsku, tražeći naknadu štete, žive i dalje pod pretnjom prisilne naplate sudskih troškova.

Za vreme Oluje 6. avgusta 1995. u mestu Golubić kraj Knina ubijeno je najmanje 10 civila. Ti zločini nisu procesuirani, kao ni ubistva najmanje petoro civila u Mokrom Polju kod Knina, koja su započela 6. avgusta i nastavila se nakon završetka vojnih dejstava.

Između 7. i 8. avgusta 1995. godine, u napadima na izbegličku kolonu između Gline i Dvora, poginulo je nekoliko desetina civila s područja opština Glina, Topusko, Vrginmost i Vojnić - ni ti zločini nisu procesuirani. Isto je i sa zločinima u mestu Komić kod Korenice u Lici gde je 12. avgusta 1995. ubijeno je devetoro civila. U selu Grubori kod Knina 25. avgusta ubijeno je šest civila. Nakon sistematskog prikrivanja zločina o čemu se svedočilo i u Hagu, županijsko tužilaštvo u Zagrebu podiglo je 15. decembra 2010. godine optužnicu protiv tri pripadnika policijskih snaga zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Suđenje je počelo, a jedan od optuženih je još u proleće nađen obešen u šumi kod Knina, pa se nagađa da li se ubio ili su ga ubili da ne priča o zločinu.

U selu Gošići kod Kistanja ubijeno je sedam civila. Zadarsko tužilaštvo podiglo je optužnicu 1996. ali zbog nedostatka čvrstih dokaza postupak je vraćen u stadijum istrage protiv nepoznatih počinilaca. Za vreme Oluje pa do kraja 1995. godine u selu Kijani kod Gračaca registrovano je 14 ubijenih civila, među kojima devet žena. Zločini nisu procesuirani.

U selu Varivode kod Knina 28. septembra ubijeno je devetoro civila. Za zločin je osumnjičeno šest pripadnika hrvatskih policijskih snaga, ali nakon postupka pred županijskim sudom u Zadru i ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku, optuženi su oslobođeni krivnje, čime je istraga vraćena na početak, protiv nepoznatih počinilaca. Ni osam godina nakon završenog postupka pred šibenskim sudom nema novih informacija i progona ubica, ističu NVO u pismu.
http://www.tanjug.rs/novosti/43131/za-ratne-zlocine-nad-srbima-u-oluji-niko-osudjen.htm

Kliknite za proširenje...

VW1302S:

Но то није разлог да се не љетује у братском Сплиту а просербио?

Kliknite za proširenje...

al bundy:

Pa i nije , prljavo je more oko Splita zbog luke ,a na Bačvicama se i dalje skupljaju narkomani i klošari .

Kliknite za proširenje...