Srbija ima samo jos 100 miliona evra deviznih rezervi

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Srboljubbb

Zainteresovan član
Banovan
Poruka
258
Pazi sad ovu vest

Стање девизних резерви и кретања на међубанкарском девизном тржишту у марту

Девизне резерве Народне банке Србије су на крају марта износиле 11.073,1 милион евра. Током марта највећи девизни прилив, у износу од 96,0 милиона евра, забележен је по основу издвајања обавезне девизне резерве банака, затим по основу коришћења кредита и донација, у износу од 66,2 милиона евра, и продаје хартија од вредности Републике Србије деноминованих у еврима, у износу од 49,7 милиона евра. Највећи одлив из девизних резерви реализован је по основу интервенција Народне банке Србије на међубанкарском девизном тржишту, у износу од 310 милиона евра, и измиривања обавеза према инокредиторима, у износу од 112,5 милиона евра.

Нето девизне резерве, то јест резерве умањене за девизна средства банака по основу обавезне резерве и за средства повучена од Међународног монетарног фонда, на крају марта износиле су 6.139,0 милионa евра.

Девизне резерве Народне банке Србије обезбеђују покривеност новчане масе M1 од 461 одсто и краткорочног дуга од 1.868 одсто и истовремено покривају више од седам месеци увоза робе и услуга.

Обим реализоване трговине девизама на међубанкарском девизном тржишту у марту износио је 1.017,4 милиона евра и био је за 673,8 милиона евра мањи него у претходном месецу. У првом тромесечју ове године у међубанкарској трговини је реализовано укупно 4.527,8 милиона евра.

Ради обезбеђења несметаног функционисања девизног тржишта, Народна банка Србије је у марту на међубанкарском девизном тржишту продала девизе – евре у износу од 310 милиона евра. У марту је забележена номинална депрецијација динара према евру за 1,1%, а од почетка ове године динар је према евру номинално депрецирао за 6%.

Кабинет гувернера

Znaci NETO devizne rezerve umanjene za depozite banaka su 6.139 milijardi evra

Devizna stednja gradjana iznosi 6 milijardi evra

Ispada da Srbija ima ispod 100 miliona evra deviznih rezervi jer su zestoku lovu potrosili za odbranu kursa dinara u aprilu mesecu?

Mozda je malo vise al sve u svemu jako smo blizu totalnom bankrotu
 
Sta se ovde desava je sledece

Gradjani drze u bankama jos 6 milijardi evra. I upravo sa nasim parama drzava intervenise na deviznom trzistu

Visina deviznih rezervi umanjenih za depozite banaka iznosi 6.1 milijardi evra umanjeno za intervencije za kurs u aprilu sto je jos nekih 350 miliona evra.

Ako bi svi gradjani povukli stednju iz banaka - Srbija bi istog momenta bankrotirala.

Tacnije Srbija danas nema dovoljno para na racunima da se isplate sve stedise.
 
Pa ko je doveo do toga, recite mi imenom i prezimenom, a NIJE opzicija to uradila nego vlast, isti oni koji su i pre tri dana dobili najvise glasova.
ZASTO?

zato sto je nas narod najgluplji u evropi.

i zato ce opet da ispuse za stednju

ja tacno znam sta ce da se dalje desava

ovi ce i dalje da trose devizne rezerve , razume se od stednje naroda, na odbranu kursa, i to ce tako da ide dok recimo se devizne rezerve bez depozita banaka ne smanje na 2-3 milijarde evra a stednja u bankama ce i dalje nominalno da bude 6 milijardi evra

onda ce neko da dojavi svojima da krenu da povlace pare dok jos moze, i onda ovi sto odu prvi ce da izvuku svoje pare, dok ovi sto odu kasnije ce da ispuse

Dafina/Jezda scenario :)
 
zato sto je nas narod najgluplji u evropi.

i zato ce opet da ispuse za stednju

ja tacno znam sta ce da se dalje desava

ovi ce i dalje da trose devizne rezerve , razume se od stednje naroda, na odbranu kursa, i to ce tako da ide dok recimo se devizne rezerve bez depozita banaka ne smanje na 2-3 milijarde evra a stednja u bankama ce i dalje nominalno da bude 6 milijardi evra

onda ce neko da dojavi svojima da krenu da povlace pare dok jos moze, i onda ovi sto odu prvi ce da izvuku svoje pare, dok ovi sto odu kasnije ce da ispuse

Dafina/Jezda scenario :)
Upravo tako i ja tako razmisljam ali sam hteo da pitam cas(narod) ovde sta vi mislite.
A jos juce sam napisao da je nas srpski narod glup narod neka mi niko ne zameri, istina boli ali je istina.
 
Pazi sad ovu vest



Znaci NETO devizne rezerve umanjene za depozite banaka su 6.139 milijardi evra

Devizna stednja gradjana iznosi 6 milijardi evra

Ispada da Srbija ima ispod 100 miliona evra deviznih rezervi jer su zestoku lovu potrosili za odbranu kursa dinara u aprilu mesecu?

Mozda je malo vise al sve u svemu jako smo blizu totalnom bankrotu

Jel iko pročitao ovo gore?

Нето девизне резерве, то јест резерве умањене за девизна средства банака по основу обавезне резерве и за средства повучена од Међународног монетарног фонда, на крају марта износиле су 6.139,0 милионa евра.

Kako si došao do cifre od 100 miliona evra? Ovde se stvarno svašta piše, ali ova računica treba da uđe u odabrane bisere. ;)
 
prazno sve .,,,ovaj text treba pazljivo citati izmedju redova...

ajde sto ovi prde u prasinu ali me cudi odkud profesor madzar da izjavi ovako nesto??



Ekonomija
Zašto je Srbiji potreban MMF

Bez podrške vašingtonske institucije mi, verovatno, ne bismo mogli da obezbedimo pare za otplatu državnog duga
(Novica Kocić)

Budućeg ministra finansija, osim manjka u budžetu, sačekaće i pitanje dalje saradnje sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji je aktuelni aranžman iz predostrožnosti sa Srbijom zamrzao. Što se ekonomskih stručnjaka tiče, dileme nema – saradnja sa MMF-om je bezuslovna. U suprotnom, objašnjavaju, Srbiji preti grčki scenario. „A ne verujem da možemo da se takmičimo u istoj finansijskoj disciplini kao Grci”, kaže Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište.

– MMF je institucija za nedisciplinovane države, kakva Srbija jeste, jer ne umemo da se oslonimo samo na domaću pamet. Za naše investitore i kreditore MMF je dokaz da umemo da se kontrolišemo. Ne verujem da bi nam javni dug bio mnogo veći da MMF-a tokom krize nije bilo. Iz jednostavnog razloga što nama više niko ne bi hteo da pozajmi pare, jer bi sumnjali u naše sposobnosti da možemo dug da vratimo. Ali bi cena otplate duga bila znatno veća – oštar je Stevanović.

Većina domaćih stručnjaka deli njegovo mišljenje, bez obzira na to što ugledni američki ekonomista Džozef Štiglic ističe kako nema poverenja u MMF. On tvrdi da su drastične mere štednje koje MMF propisuje svojim klijentima „pogrešno rešenje”, koje ne funkcioniše na pozitivan način u kriznim uslovima. Štiglic, koji je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, više puta je od početka ove godine oštro kritikovao MMF zbog politike prema Grčkoj i drugim prezaduženim državama evrozone, optuživši tu globalnu međunarodnu finansijsku organizaciju da te zemlje „gura u još dublju krizu”.

Čuveni ekonomista tvrdi da se kriza dugova u zoni evra nikako ne može rešiti „stezanjem kaiša”. Umesto toga valjalo bi, smatra Štiglic, podstaći privrednu ekspanziju, putem stimulisanja državne potrošnje.

Prema formuli koju zastupa Štiglic, države koje se suočavaju sa dužničkom krizom ne treba da slušaju savet MMF-a koji zahteva ograničenje budžetske potrošnje, već sve karte da bace na rast privredne aktivnosti i zaposlenosti.

Domaći stručnjaci, međutim, smatraju da Štiglicov recept ne može da se primeni na Srbiju.

Prema oceni Milojka Arsića, profesora Ekonomskog fakulteta, MMF nam je neophodan i zbog pokrivanja minusa u budžetu, ali i zbog mogućnosti redovnog servisiranja javnog duga. Bez podrške MMF-a Srbija verovatno ne bi mogla da obezbedi sredstva za otplatu državnog duga.

– MMF nam je neophodan zato što se saradnja s njima zasniva na donošenju programa fiskalne konsolidacije koji u prvoj godini podrazumeva naglo zaustavljanje rasta javnog duga, ali i njegovo smanjenje na srednji i duži rok. Te mere nisam čuo od onih koji su protiv saradnje sa MMF-om – kaže Arsić uz ocenu da bi naše javne finansije danas izgledale potpuno drugačije da nije bilo MMF-a, jer je tokom krize bilo vrlo opasnih predloga.

On napominje da je samo 2009. godine minus u budžetu zahvaljujući pritisku MMF-a smanjen na oko 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Da njih nije bilo jaz u kasi bio bi oko osam do devet odsto BDP-a.

– Naš javni dug bi brže rastao, a kako se uvećava dug tako rastu i kamate, tako da bi se postavilo pitanje mogućnosti servisiranja naših obaveza – zaključuje Arsić.

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić nedavno je istakao da Srbija ni ubuduće neće moći bez saradnje sa MMF-om. On ističe da je jedan od prvih zadataka nove vlade obnova pregovora sa MMF-om, u cilju produžetka jesenas postignutog aranžmana iz predostrožnosti sa tom međunarodnom finansijskom institucijom.

Čelnik NBS je neposredno nakon proteklog prolećnog zasedanja MMF-a i Svetske banke, od 18. do 20. aprila u Vašingtonu, izjavio dopisniku Tanjuga iz SAD da bi „svako odsustvo aranžmana sa MMF-om u ovom trenutku značilo pogoršavanje slike o Srbiji, kao zemlji koja dugoročno uspeva da održi prihode i rashode pod kontrolom”. Prestanak saradnje sa MMF-om bi, kako ukazuje guverner NBS, svakako uticao i na rast cene kojom Srbija finansira vlastiti spoljni dug.

Ekonomista Nebojša Savić u izjavi Tanjugu tvrdi da Srbija mora bezuslovno nastaviti saradnju sa MMF-om, a najvažniji razlog jeste to što je naša zemlja već početkom ove godine osetila šta znači izostanak te saradnje, kada je dinar naglo oslabio. „Za Srbiju je jako važno da relevantne međunarodne finansijske institucije, a pre svega MMF, daju svoju ocenu i mišljenje o tome šta se dešava u srpskoj privredi i da to bude pozitivno, kako bi međunarodno finansijsko tržište pozitivno reagovalo, u smislu priliva dodatnog kapitala”, kaže Savić.

Ako već moramo da se zadužujemo, kaže profesor Ljubomir Madžar, jer imamo minus u budžetu, Fond nam daje nešto malo kredibiliteta što nam obezbeđuje zajmove po povoljnijim kamatama. Druga, važnija, stvar jeste to što je MMF uvodio red i disciplinu u našu politiku javnih rashoda. Uspešno su ograničavali naše političke ale da ne potroše i ono što nemamo, i nekoliko puta su nas sprečili da sopstvene uši ne pojedemo – oštar je bio Madžar.
Anica Telesković
objavljeno: 09.05.2012.
 
Jel iko pročitao ovo gore?



Kako si došao do cifre od 100 miliona evra? Ovde se stvarno svašta piše, ali ova računica treba da uđe u odabrane bisere. ;)

Pa napravio je stamparsku gresku u recenici: "Znaci NETO devizne rezerve umanjene za depozite banaka su 6.139 milijardi evra"

Interesantno je kako nisi primetio razliku izmedju "6.139 milijardi evra" i "6.139 miliona evra"....deviznih rezervi.
 
prazno sve .,,,ovaj text treba pazljivo citati izmedju redova...

ajde sto ovi prde u prasinu ali me cudi odkud profesor madzar da izjavi ovako nesto??



Ekonomija
Zašto je Srbiji potreban MMF

Bez podrške vašingtonske institucije mi, verovatno, ne bismo mogli da obezbedimo pare za otplatu državnog duga
(Novica Kocić)

Budućeg ministra finansija, osim manjka u budžetu, sačekaće i pitanje dalje saradnje sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji je aktuelni aranžman iz predostrožnosti sa Srbijom zamrzao. Što se ekonomskih stručnjaka tiče, dileme nema – saradnja sa MMF-om je bezuslovna. U suprotnom, objašnjavaju, Srbiji preti grčki scenario. „A ne verujem da možemo da se takmičimo u istoj finansijskoj disciplini kao Grci”, kaže Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište.

– MMF je institucija za nedisciplinovane države, kakva Srbija jeste, jer ne umemo da se oslonimo samo na domaću pamet. Za naše investitore i kreditore MMF je dokaz da umemo da se kontrolišemo. Ne verujem da bi nam javni dug bio mnogo veći da MMF-a tokom krize nije bilo. Iz jednostavnog razloga što nama više niko ne bi hteo da pozajmi pare, jer bi sumnjali u naše sposobnosti da možemo dug da vratimo. Ali bi cena otplate duga bila znatno veća – oštar je Stevanović.

Većina domaćih stručnjaka deli njegovo mišljenje, bez obzira na to što ugledni američki ekonomista Džozef Štiglic ističe kako nema poverenja u MMF. On tvrdi da su drastične mere štednje koje MMF propisuje svojim klijentima „pogrešno rešenje”, koje ne funkcioniše na pozitivan način u kriznim uslovima. Štiglic, koji je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, više puta je od početka ove godine oštro kritikovao MMF zbog politike prema Grčkoj i drugim prezaduženim državama evrozone, optuživši tu globalnu međunarodnu finansijsku organizaciju da te zemlje „gura u još dublju krizu”.

Čuveni ekonomista tvrdi da se kriza dugova u zoni evra nikako ne može rešiti „stezanjem kaiša”. Umesto toga valjalo bi, smatra Štiglic, podstaći privrednu ekspanziju, putem stimulisanja državne potrošnje.

Prema formuli koju zastupa Štiglic, države koje se suočavaju sa dužničkom krizom ne treba da slušaju savet MMF-a koji zahteva ograničenje budžetske potrošnje, već sve karte da bace na rast privredne aktivnosti i zaposlenosti.

Domaći stručnjaci, međutim, smatraju da Štiglicov recept ne može da se primeni na Srbiju.

Prema oceni Milojka Arsića, profesora Ekonomskog fakulteta, MMF nam je neophodan i zbog pokrivanja minusa u budžetu, ali i zbog mogućnosti redovnog servisiranja javnog duga. Bez podrške MMF-a Srbija verovatno ne bi mogla da obezbedi sredstva za otplatu državnog duga.

– MMF nam je neophodan zato što se saradnja s njima zasniva na donošenju programa fiskalne konsolidacije koji u prvoj godini podrazumeva naglo zaustavljanje rasta javnog duga, ali i njegovo smanjenje na srednji i duži rok. Te mere nisam čuo od onih koji su protiv saradnje sa MMF-om – kaže Arsić uz ocenu da bi naše javne finansije danas izgledale potpuno drugačije da nije bilo MMF-a, jer je tokom krize bilo vrlo opasnih predloga.

On napominje da je samo 2009. godine minus u budžetu zahvaljujući pritisku MMF-a smanjen na oko 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Da njih nije bilo jaz u kasi bio bi oko osam do devet odsto BDP-a.

– Naš javni dug bi brže rastao, a kako se uvećava dug tako rastu i kamate, tako da bi se postavilo pitanje mogućnosti servisiranja naših obaveza – zaključuje Arsić.

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić nedavno je istakao da Srbija ni ubuduće neće moći bez saradnje sa MMF-om. On ističe da je jedan od prvih zadataka nove vlade obnova pregovora sa MMF-om, u cilju produžetka jesenas postignutog aranžmana iz predostrožnosti sa tom međunarodnom finansijskom institucijom.

Čelnik NBS je neposredno nakon proteklog prolećnog zasedanja MMF-a i Svetske banke, od 18. do 20. aprila u Vašingtonu, izjavio dopisniku Tanjuga iz SAD da bi „svako odsustvo aranžmana sa MMF-om u ovom trenutku značilo pogoršavanje slike o Srbiji, kao zemlji koja dugoročno uspeva da održi prihode i rashode pod kontrolom”. Prestanak saradnje sa MMF-om bi, kako ukazuje guverner NBS, svakako uticao i na rast cene kojom Srbija finansira vlastiti spoljni dug.

Ekonomista Nebojša Savić u izjavi Tanjugu tvrdi da Srbija mora bezuslovno nastaviti saradnju sa MMF-om, a najvažniji razlog jeste to što je naša zemlja već početkom ove godine osetila šta znači izostanak te saradnje, kada je dinar naglo oslabio. „Za Srbiju je jako važno da relevantne međunarodne finansijske institucije, a pre svega MMF, daju svoju ocenu i mišljenje o tome šta se dešava u srpskoj privredi i da to bude pozitivno, kako bi međunarodno finansijsko tržište pozitivno reagovalo, u smislu priliva dodatnog kapitala”, kaže Savić.

Ako već moramo da se zadužujemo, kaže profesor Ljubomir Madžar, jer imamo minus u budžetu, Fond nam daje nešto malo kredibiliteta što nam obezbeđuje zajmove po povoljnijim kamatama. Druga, važnija, stvar jeste to što je MMF uvodio red i disciplinu u našu politiku javnih rashoda. Uspešno su ograničavali naše političke ale da ne potroše i ono što nemamo, i nekoliko puta su nas sprečili da sopstvene uši ne pojedemo – oštar je bio Madžar.
Anica Telesković
objavljeno: 09.05.2012.

svi nasi ekonomisti sem par izuzetaka su rezimski placenici placenici da lazu i mazu narod. Nijedan nece reci istinu.

A istina je ovo sto sam ja saopstio.

Cenim da ce se po izboru nove vlade hitno napraviti novi dil sa MMF-om i Ivica ce na to morati da pristane jer nece imati izbora . Alternativa je stampanje novca

Ovako manje zlo je da PDV ode na recimo 30% , plate i penzije dole a porezi gore :)
 
Onomad je bilo 10 milijardi evra.

to su depoziti banaka tih 4 milijarde i kusur

ostatak je devizna stednja gradjana

drzavnih para vise nema , i oni prakticno prodaju deviznu stednju gradjana da umire kurs

kada bi mi gradjani povukli tu stednju drzava bi automatski bankrotirala jer bi ostala bez novca

naravno oni nece to da dozvole, vec bi , kada bi mi nagrnuli u banke doneli odluku da se zamrzne devizna stednja gradjana i onda nam se isplacuje na kasicicu.

pametni ce izvuci pare dok jos ima vremena a tupavi ce posle kukati i plakati i cupati kose.

ipak su oni sami sebi vazniji nego sto smo im mi vazni.
 
Pre nego što otvoriš neku temu i počneš lupetati gluposti, ako već nisi upućen u materiju, onda barem razmišljaj logički.

Neto devizne rezerve=Ukupne devizne rezerve - obavezne rezerve banaka - sredstva povučena od MMF-a

U stavci Obavezne rezerve banaka uključen je deo od deviznih depozita koji su banke dužne izdvojiti (to znači tu je već uključen deo devizne štednje građana) a to je trenutno otprilike 20 % (ne znam tačan procenat). To znači da ako ti na primer uložiš 10.000 EUR u banku, ona izdvaja narodnoj banci 2.000 EUR kao obaveznu rezervu, a ostatak od 8.000 EUR koristi za obrt, tj dalje odobravanje kredita.

To znači da devizna štednja ne bitiše kao devizna rezerva države (osim dela izdvojenog kao obavezna rezerva), već ona cirkuliše kroz odobrene kredite građanima i privredi. Onih 6 mlrd EUR je stvarno vlasništvo države a ne nikakva povučena sredstva devizne štednje.

Možda ne poznaješ monetarnu terminologiju, pa ti tu čovek nema šta zameriti jer to ne može svako znati.

Ali da si logički razmišljao to bi izgledalo ovako:

-Ja uložim npr 10.000 EUR u banku
-Dobijem npr 5 % kamate godišnje tj 500 EUR
-Ukoliko bi banka morala ceo ovaj iznos deponovati odmah u narodnu banku, nametnula bi ti se dva pitanja:
1)Kakvu računicu ima banka da na sredstva koja joj leže mrtva meni plati ovu kamatu i odakle će to isfinansirati i kakav joj je onda uopšte motiv prikupljanja devizne štednje?
2)Odakle dolaze sredstva kojima se odobravaju krediti privredi i građanima (da li su možda pala sa neba)?

Zato ubuduće, pre nego što izađeš na forume sa apokaliptičnim predviđanjima, ipak prvo malo razmisli logički, osim ako nisi plaćenik koji treba da seje paniku među narodom.

Posebno je drsko otvarati temu na forumima i iznositi mišljenje o nečemu što ne znaš. I ako to činiš to treba raditi u formi pitanja.
 
to su depoziti banaka tih 4 milijarde i kusur

ostatak je devizna stednja gradjana

drzavnih para vise nema , i oni prakticno prodaju deviznu stednju gradjana da umire kurs

kada bi mi gradjani povukli tu stednju drzava bi automatski bankrotirala jer bi ostala bez novca

naravno oni nece to da dozvole, vec bi , kada bi mi nagrnuli u banke doneli odluku da se zamrzne devizna stednja gradjana i onda nam se isplacuje na kasicicu.

pametni ce izvuci pare dok jos ima vremena a tupavi ce posle kukati i plakati i cupati kose.

ipak su oni sami sebi vazniji nego sto smo im mi vazni.

Koji građani štede u deviznim rezervama NBS? Jel tebi jasno šta su to devizne rezerve, šta je štednja, a šta su obavezne rezerve na računu NBS?
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top