Misli

idjubreismece

Zainteresovan član
Poruka
168
Nisam siguran da je ova tema za filozofiju, nek moderator prebaci ako misli da treba.

Koliko tacno izrazavate misli?

desili se nekad da vas neko pogresno razume, pa se osetite neprijatno (neprijatno u smislu nelagodno, a ne higijenski)?

Ili da pocnete pricu o necemu, a onda u sred price izgubite nit i nemate pojma o cemu lupetate?

Jel to ima veze sa obrazovanjem, tipom licnosti, sa oba, ili sa necim trecim?
 
Nisam siguran da je ova tema za filozofiju, nek moderator prebaci ako misli da treba.

Koliko tacno izrazavate misli?

desili se nekad da vas neko pogresno razume, pa se osetite neprijatno (neprijatno u smislu nelagodno, a ne higijenski)?


Ili da pocnete pricu o necemu, a onda u sred price izgubite nit i nemate pojma o cemu lupetate?

Jel to ima veze sa obrazovanjem, tipom licnosti, sa oba, ili sa necim trecim?

Prilicno netacno izrazavam misli (tj. primetila sam po "zalbi" drugih), jer imam to nasledjeno da skracuejm recenice (valjda zato sto su meni razumljive, pa mislim da i drugi razumeju). Medjutim ne osecam se neprijatno vec gledam da razjasnim.

A sa "gubljenjem niti" hvala Bogu nemam problema, i do sada mi se to nije desilo, osim po kuci kad bas nesto radim i pricam a vise se unesem u posao, mada se brzo trgnem i nastavim tamo gde sam stala.


Ne znam sa cim to ima veze osim kako rekoh, nasledjem, mozda i sa nekom osetljivoscu.
 
Funkcija govora čoveka je sekundarno izražavanje misli dok je primarno uobličavanje misli.Logopedija se bavi svim aspektima
nastajanja ove funkcije čoveka i njenim devijacijama. Međutim i filozofija se itekako bavi jezikom,naročito pisanim.
Bavljenje jezikom filozofa u 20 veku je doprinelo razotkrivanju mnogih "misterija" filozofije koje su nastale "divljanjem" otklona
reči od njihovih sekundarnih značenja.
Leksička i strukturna analiza te dekonstrukcija su "primorali" filozofe da traže nove puteve saznanja i izražavanja misli i to je odvelo
filozofiranje u postmodernu kojom se destruktuira dosadašnje filozofsko izražavanje i nalaze alternativni metodi u tranzitiranju,metaforičkom
i asocijativnom izražavanju,građenju novih reči i vokabulara samosvojnom filozofiji ili samo tom delu ili samo filozofu...
Mnogi se ne obaziru na saznanja o strukturi jezika pa i dalje "mlate" klasičnom filozofijom,koja bi se pre mogla ,kako stvari stoje,smestiti u poeziju
ili manje lepu književnu aktivnost,jer je klasična filozofija prilično "disleksična" u odnosu na nauke većini kojih matematika omogućava tačnije izražavanje
i istraživanje...
Divan primer kako jezik može biti taj koji odvodi misli nekim "divljim" putevima kojim misli nisu ni nameravale krenuti je Hegelova Fenomenologija duha,
ali je bilo sličnih pokušaja još veoma mnogo...
Ovim,govornim,problemima se bavi i psihologija,ali i neurologija i čak i neuropsihijatrija...
 
Poslednja izmena:

Back
Top