Kakav je ovo kapitalizam kod nas?

sin dimitrije

Iskusan
Banovan
Poruka
6.335

SRBIJA prošle godine nije proizvela nijednu dečju igračku, ali ni metlu ni četku. Tako bar kaže zvanična statistika, koja prati proizvodnju nekoliko hiljada velikih domaćih proizvođača. Upućeni kažu da od četiri hiljade različitih industrijskih proizvoda, koliko poznaje evropska praksa, Srbija proizvodi manje od polovine.

- Nomenklatura svetskih proizvoda postoji, ali to ne znači da Srbija treba i može sve da ih proizvodi - objašnjava za "Novosti" Vojislav Stanković, iz Privredne komore Srbije. - Prvo, važno je pitanje konkurencije: za neke proizvode se više isplati da se uvezu, nego da se prave ovde. Druga grupa proizvoda su oni za koje nemamo sirovinsku osnovu, pa bi nabavka sirovina i utrošak energije taj proizvod činili skupljim od uvoznog. Treća grupa su proizvodi koji su neopravdano izostavljeni. Oni bi mogli da se proizvode, ali niko za to nije našao interes.

Kao primer takvog proizvoda Stanković navodi šibice.

- Srbija nema nijednu fabriku šibica - objašnjava Stanković. - Jedna jedina fabrika šibica u staroj Jugoslaviji bila je u Osijeku. Pitanje je da li i danas radi.

SREĆA, PA SMO MALI RAJIĆ smatra da je "naša sreća" što je srpsko tržište malo. Da je veće, propalo bi više domaćih preduzeća, jer bi velike kompanije pre došle na takvo tržište. - Uz sve to, domaćim proizvođačima je, zbog uvođenja standarda, trošak proizvodnje svakog pojedinačnog proizvoda poskupeo 48 odsto - zaključuje Rajić.

U Uniji poslodavaca Srbije smatraju da većinu proizvoda koje zvanična statistika ne poznaje upravo proizvode male firme, dok velike, koje "ulaze" u statistiku, na lageru imaju šestomesečni plasman.

- Činjenica je da su, u pojedinim delatnostima, naše firme propale zbog konkurencije velikih multinacionalnih kompanija - objašnjava za "Novosti" Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. - Primer su biocidni proizvodi u poljoprivredi. Taj sektor se za poslednje dve godine smanjio 70 odsto. Ostalo je svega nekoliko velikih i nekolicina manjih proizvođača, dok su sve ostalo preuzele strane kompanije. Razlog je jednostavan - te firme u svojim zemljama imaju veće podsticaje. Tako, na primer, vinar u Belgiji ima od 10 do 12 puta veće subvencije, pa njegovo vino u Srbiji može da se prodaje po 200 dinara za litar, dok naše ne može ispod 300.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.239.html:378192-Igracke-nema-ko-da-pravi

nesto ovde ne stima, neko laze. zatvaraju se firme, firmice, str-ovi i zanatske radnje, a uvoz pici li pici!? ja sam iznenadjen. pa kod nas ni krompir ni luk u supermarketu nije srpski. bar za luk nema sta da se radi, posejes, poberes. ko je blesav da uvozi beli luk iz kine??? bre!
nesto nije kako treba
 
snc12938vc9.jpg


ja castim
 

SRBIJA prošle godine nije proizvela nijednu dečju igračku, ali ni metlu ni četku. Tako bar kaže zvanična statistika, koja prati proizvodnju nekoliko hiljada velikih domaćih proizvođača. Upućeni kažu da od četiri hiljade različitih industrijskih proizvoda, koliko poznaje evropska praksa, Srbija proizvodi manje od polovine.

- Nomenklatura svetskih proizvoda postoji, ali to ne znači da Srbija treba i može sve da ih proizvodi - objašnjava za "Novosti" Vojislav Stanković, iz Privredne komore Srbije. - Prvo, važno je pitanje konkurencije: za neke proizvode se više isplati da se uvezu, nego da se prave ovde. Druga grupa proizvoda su oni za koje nemamo sirovinsku osnovu, pa bi nabavka sirovina i utrošak energije taj proizvod činili skupljim od uvoznog. Treća grupa su proizvodi koji su neopravdano izostavljeni. Oni bi mogli da se proizvode, ali niko za to nije našao interes.

Kao primer takvog proizvoda Stanković navodi šibice.

- Srbija nema nijednu fabriku šibica - objašnjava Stanković. - Jedna jedina fabrika šibica u staroj Jugoslaviji bila je u Osijeku. Pitanje je da li i danas radi.

SREĆA, PA SMO MALI RAJIĆ smatra da je "naša sreća" što je srpsko tržište malo. Da je veće, propalo bi više domaćih preduzeća, jer bi velike kompanije pre došle na takvo tržište. - Uz sve to, domaćim proizvođačima je, zbog uvođenja standarda, trošak proizvodnje svakog pojedinačnog proizvoda poskupeo 48 odsto - zaključuje Rajić.

U Uniji poslodavaca Srbije smatraju da većinu proizvoda koje zvanična statistika ne poznaje upravo proizvode male firme, dok velike, koje "ulaze" u statistiku, na lageru imaju šestomesečni plasman.

- Činjenica je da su, u pojedinim delatnostima, naše firme propale zbog konkurencije velikih multinacionalnih kompanija - objašnjava za "Novosti" Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. - Primer su biocidni proizvodi u poljoprivredi. Taj sektor se za poslednje dve godine smanjio 70 odsto. Ostalo je svega nekoliko velikih i nekolicina manjih proizvođača, dok su sve ostalo preuzele strane kompanije. Razlog je jednostavan - te firme u svojim zemljama imaju veće podsticaje. Tako, na primer, vinar u Belgiji ima od 10 do 12 puta veće subvencije, pa njegovo vino u Srbiji može da se prodaje po 200 dinara za litar, dok naše ne može ispod 300.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.239.html:378192-Igracke-nema-ko-da-pravi

nesto ovde ne stima, neko laze. zatvaraju se firme, firmice, str-ovi i zanatske radnje, a uvoz pici li pici!? ja sam iznenadjen. pa kod nas ni krompir ni luk u supermarketu nije srpski. bar za luk nema sta da se radi, posejes, poberes. ko je blesav da uvozi beli luk iz kine??? bre!
nesto nije kako treba

Srbija je u LIBERALNOM KAPITALIZMU (citaj RAZBOJNICKOM) u kome se nalaze uglavnom sve male, siromasne zemlje koje se koprcaju u tranziciji.

Ni jedan kapitalizam nije dobar: postoje stari kapitalizmi i mocne drzave, atomske velesile gde ogromna masa ljudi jos JEDE SA PODA! (Indija), ili Mexiko ili Brazil (Brazil je uveo neku vrstu socijalizma pod Lulom i do nekle se izvukao oz ekstremne bede)...

Problem u Srbiji je u SISTEMU: u DEMOKRATSKOM OKVIRU kriza u Srbiji se NE MOZE resiti, pa ma ko bio na njenom celu.

Morao bi se menjati OKVIR, a NE LJUDI da bi se nesto popravilo.


Ali, to ogromna vecina ne razume.
 
Milovanović:Čeka nas oštra tržišna utakmica
Tanjug – pre 55 minuta

BEOGRAD – Potpuna liberalizacija prometa roba i usluga doneće tržišnu utakmicu u kojoj neće moći da igraju svi poljoprivredni proizvođači iz Srbije, izjavio je danas pomoćnik ministra poljoprivrede i trgovine Miloš Milovanović.

On je na promociji 19. broja naučnog časopisa „Izazovi evropskih integracija" istakao da će najveći izazov u evropskim i svetskim integracijskim tokovima biti konkurentnost srpskih proizvođača.

Milovanović je kazao da će u tržišnoj utakmici moći da učestvuje jedna grupa konkuretnih proizvođača, koji se mogu dodatno unaprediti ukoliko nisu već konkuretni u potrebnom obimu, dok ostaje "zavidan broj poljoprivrednih gazdinstava kojima je potrebna alternativa".
Kako je precizirao, ta alternativa leži u organskoj poljoprivredi, proizvodnji proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom i bavljenju seoskim turizmom, odnosno "nekim vidovima ekonomskih aktivnosti u ruralnim oblastima koje nisu nužno vezane za poljoprivrednu proizvodnju".


"Liberalizacija prometom roba i usluga nameće imperativ u povećanju konkuretnosti, sniženju cene koštanja, povećanju kvaliteta i usklađivanju procesa proizvodnje, prerade i plasmana sa uslovima koji vladaju na međunarodnim tržištima", naglasio je Milovanović.On je ukazao da "poljoprivredna politika mora da nađe odgovore na više pitanja u smislu izbora mera koje stoje pred korisnicima", napominjući da se to odnosi na diversifikaciju u većoj meri nego do sada.

Milovanović je podsetio da je tržište Evropske unije (EU) "naš najpouzdaniji i najveći partner koji konzumira 50 odsto našeg ukupnog izvoza hrane", dok na tržište CEFTA otpada 41 odsto izvoza.On je rekao i da poljoprivreda, kao primarni sektor, čini više od 10 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji, a ceo agrobiznis, uz prateće delatnosti, čak trećinu BDP-a.


lose vesti stizu jedna drugu. sad ce i seljake da urnisu. cudo kako nema nista lepo i korisno za nas u toj liberalizaciji i eu?
 

SRBIJA prošle godine nije proizvela nijednu dečju igračku, ali ni metlu ni četku. Tako bar kaže zvanična statistika, koja prati proizvodnju nekoliko hiljada velikih domaćih proizvođača. Upućeni kažu da od četiri hiljade različitih industrijskih proizvoda, koliko poznaje evropska praksa, Srbija proizvodi manje od polovine.

- Nomenklatura svetskih proizvoda postoji, ali to ne znači da Srbija treba i može sve da ih proizvodi - objašnjava za "Novosti" Vojislav Stanković, iz Privredne komore Srbije. - Prvo, važno je pitanje konkurencije: za neke proizvode se više isplati da se uvezu, nego da se prave ovde. Druga grupa proizvoda su oni za koje nemamo sirovinsku osnovu, pa bi nabavka sirovina i utrošak energije taj proizvod činili skupljim od uvoznog. Treća grupa su proizvodi koji su neopravdano izostavljeni. Oni bi mogli da se proizvode, ali niko za to nije našao interes.

Kao primer takvog proizvoda Stanković navodi šibice.

- Srbija nema nijednu fabriku šibica - objašnjava Stanković. - Jedna jedina fabrika šibica u staroj Jugoslaviji bila je u Osijeku. Pitanje je da li i danas radi.

SREĆA, PA SMO MALI RAJIĆ smatra da je "naša sreća" što je srpsko tržište malo. Da je veće, propalo bi više domaćih preduzeća, jer bi velike kompanije pre došle na takvo tržište. - Uz sve to, domaćim proizvođačima je, zbog uvođenja standarda, trošak proizvodnje svakog pojedinačnog proizvoda poskupeo 48 odsto - zaključuje Rajić.

U Uniji poslodavaca Srbije smatraju da većinu proizvoda koje zvanična statistika ne poznaje upravo proizvode male firme, dok velike, koje "ulaze" u statistiku, na lageru imaju šestomesečni plasman.

- Činjenica je da su, u pojedinim delatnostima, naše firme propale zbog konkurencije velikih multinacionalnih kompanija - objašnjava za "Novosti" Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. - Primer su biocidni proizvodi u poljoprivredi. Taj sektor se za poslednje dve godine smanjio 70 odsto. Ostalo je svega nekoliko velikih i nekolicina manjih proizvođača, dok su sve ostalo preuzele strane kompanije. Razlog je jednostavan - te firme u svojim zemljama imaju veće podsticaje. Tako, na primer, vinar u Belgiji ima od 10 do 12 puta veće subvencije, pa njegovo vino u Srbiji može da se prodaje po 200 dinara za litar, dok naše ne može ispod 300.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.239.html:378192-Igracke-nema-ko-da-pravi

nesto ovde ne stima, neko laze. zatvaraju se firme, firmice, str-ovi i zanatske radnje, a uvoz pici li pici!? ja sam iznenadjen. pa kod nas ni krompir ni luk u supermarketu nije srpski. bar za luk nema sta da se radi, posejes, poberes. ko je blesav da uvozi beli luk iz kine??? bre!
nesto nije kako treba
Kakv crni kapitalizam, ovo je liberalni feudalizam sa kapitalnim primesama
 
Kod nas je u toku akumulacija prvobitnog kapitala. Dakle, kapitalizam kod nas je krajnje liberlnog tipa, cak gori od americkog s pocetka 20 veka. ne vodi se racuna ni o cemu.

da ali pocetno stanje nije divlji zapad, pocetno stanje je sbilo savremena uredjena evropska drzava srbija, clani federacije sfrj koja ja clan un i oebsa
ne moze to tako. ne ide to tako. nece to tako da se zavrsi
 
da ali pocetno stanje nije divlji zapad, pocetno stanje je sbilo savremena uredjena evropska drzava srbija, clani federacije sfrj koja ja clan un i oebsa
ne moze to tako. ne ide to tako. nece to tako da se zavrsi

Спољно-унутрашњи фактор је разбио ту СФРЈ и Србију бацио уназад неколико деценија. Плус, све што се десило протеклих 12 година.
 
Спољно-унутрашњи фактор је разбио ту СФРЈ и Србију бацио уназад неколико деценија. Плус, све што се десило протеклих 12 година.

Spoljni faktor je bio INICAIJALNA KAPISLA.

Ostatak od 90% je uradio srpski nacionalizam olicen u snaznom desnom skretanju i odricanju od SOCIJALNE PRAVDE - glorifikujuci kapitalizam i pljujuci po socijalizmu.
 
da ali pocetno stanje nije divlji zapad, pocetno stanje je sbilo savremena uredjena evropska drzava srbija, clani federacije sfrj koja ja clan un i oebsa
ne moze to tako. ne ide to tako. nece to tako da se zavrsi

Sve to stoji, no treba imati u vidu da celu tu stvar diktira elita.. A ova elita kod nas ( koja jeste kod nas, no nije nasa ), je kriminogena , prostacka, lopovska razbojnicka, hrvatska , sipatarska, jugoslovenska, a pre svega zlonamerna.... pa sad ti vidi. kakva elita, takav i kapitalizam.
 
Ovo je "usmereno kriminalisticki kapitalizam" kakav vlasti pokusavaju da legalizuju. Ono sto Kapone nije uspeo da uradi oni ovde pokusavaju da realizuju. Nije to samo kod nas, to se svuda desava samo sto u razvijenijim zemljama to bolje prikrivaju.
 

Back
Top