Q. in perpetuum hibernum
Stara legenda
- Poruka
- 87.973
Autor analize dr Moizes Naim piše da su visoki vladini zvaničnici zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća
„Izbijanje globalne ekonomske krize bilo je prava blagodat za transnacionalne kriminalce.
Zahvaljujući slaboj ekonomiji, kriminalne organizacije bogate kešom mogu kupovati posrnule ali potencijalno vredne kompanije po povoljnim cijenama.
Fiskalna štednja primorava vlade da krešu budžete za policiju i pravosuđe.
A posljednjih godina pojavila se nova prijetnja: mafijaška država“, navodi se u analizi objavljenoj u američkom Forin afersu.
Kao „mafijaške države“ u izdanju časopisa za maj/jun označavaju se i Crna Gora i Bugarska, prenosi beogradski "Danas".
Širom svijeta, kako je objašnjeno, „kriminalci su prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa“, a „dešava se i obratno - umjesto da udare na moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije“.
„Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve.
U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća.
U mafijaškim državama poput Bugarske, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazdrešivo isprepletani“, navodi se u analizi.
Cementiranje vlastodržačkih pozicija
U mafijaškim državama, piše Forin afers, „vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast.
„U stvari, vodeće pozicije u nekim od svjetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obavještajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica“, navodi se u časopisu američkog Savjeta za spoljne poslove.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera, pa je teško predvideti njihovo ponašanje što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Države u vlasništvu mafija
U analizi se naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali naglašeno je i da ima puno drugih primera.
U odjeljku pod naslovom „Mafija ima državu“ podsjeća se da je Savjet Evrope prošle godine objavio izveštaj u kojem je navedeno da su premijer Kosova Hašim Tači i njegovi politički saveznici uspostavili „nasilnu kontrolu nad trgovinom heroinom i drugim narkoticima“ i zauzeli važna mjesta u „kosovskim strukturama organizovanog kriminala nalik mafijaškim“.
Uz podsjećanje na podatke koje je 2011. objavio Vikiliks, u tekstu u Forin afersu ističe se da je spoj države i kriminala u Bugarskoj možda i jači nego na Kosovu.
Autor analize je dr Moizes Naim, najpoznatiji po knjizi prevedenoj na 18 jezika „Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju“.
„Izbijanje globalne ekonomske krize bilo je prava blagodat za transnacionalne kriminalce.
Zahvaljujući slaboj ekonomiji, kriminalne organizacije bogate kešom mogu kupovati posrnule ali potencijalno vredne kompanije po povoljnim cijenama.
Fiskalna štednja primorava vlade da krešu budžete za policiju i pravosuđe.
A posljednjih godina pojavila se nova prijetnja: mafijaška država“, navodi se u analizi objavljenoj u američkom Forin afersu.
Kao „mafijaške države“ u izdanju časopisa za maj/jun označavaju se i Crna Gora i Bugarska, prenosi beogradski "Danas".
Širom svijeta, kako je objašnjeno, „kriminalci su prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa“, a „dešava se i obratno - umjesto da udare na moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije“.
„Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve.
U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća.
U mafijaškim državama poput Bugarske, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazdrešivo isprepletani“, navodi se u analizi.
Cementiranje vlastodržačkih pozicija
U mafijaškim državama, piše Forin afers, „vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast.
„U stvari, vodeće pozicije u nekim od svjetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obavještajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica“, navodi se u časopisu američkog Savjeta za spoljne poslove.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera, pa je teško predvideti njihovo ponašanje što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Države u vlasništvu mafija
U analizi se naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali naglašeno je i da ima puno drugih primera.
U odjeljku pod naslovom „Mafija ima državu“ podsjeća se da je Savjet Evrope prošle godine objavio izveštaj u kojem je navedeno da su premijer Kosova Hašim Tači i njegovi politički saveznici uspostavili „nasilnu kontrolu nad trgovinom heroinom i drugim narkoticima“ i zauzeli važna mjesta u „kosovskim strukturama organizovanog kriminala nalik mafijaškim“.
Uz podsjećanje na podatke koje je 2011. objavio Vikiliks, u tekstu u Forin afersu ističe se da je spoj države i kriminala u Bugarskoj možda i jači nego na Kosovu.
Autor analize je dr Moizes Naim, najpoznatiji po knjizi prevedenoj na 18 jezika „Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju“.
