- Poruka
- 60.297
Američki časopis "Forin afers" svrstao je Crnu Goru u "mafijaške države" - zajedno sa Bugarskom, Ukrajinom, Gvinejom Bisao i Venecuelom, prenose podgoričke "Vijesti".
U analizi ovog američkog časopisa ocenjuje se da je izbijanje globalne ekonomske krize bilo prava blagodet za transnacionalne kriminalce i da su, zahvaljujući slaboj ekonomiji, kriminalne organizacije bogate kešom kupovale posrnule, ali potencijalno vredne kompanije po povoljnim cenama.
I Bugarska na listi
Kao „mafijaške države“ označavaju se i Bugarska, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, prenose "Vijesti" navode iz američkog časopisa za maj/jun.
"U tim državama nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazdrešivo isprepletani", navodi se u analizi.
Fiskalna štednja, kako navodi "Forin afers", primorava vlade da krešu budžete za policiju i pravosuđe, pa se poslednjih godina pojavila nova pretnja - "mafijaška država.
List prenosi objašnjenje da su širom sveta kriminalci prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa, a dešava se i obratno - da umesto da udare na "moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije".
"Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve. U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća", navodi list.
Tači uspostavio nasilnu kontrolu nad trgovinom narkoticima
U analizi se naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali naglašeno je i da ima puno drugih primera.
U odjeljku pod naslovom „mafija ima državu“ podseća se da je Savet Evrope prošle godine objavio izveštaj u kojem je navedeno da su premijer Kosova Hašim Tači i njegovi politički saveznici uspostavili „nasilnu kontrolu nad trgovinom heroinom i drugim narkoticima“ i zauzeli važna mesta u „kosovskim strukturama organizovanog kriminala nalik mafijaškim“.
Uz podsjećanje na podatke koje je 2011. objavio Vikiliks, u tekstu u "Forin afersu" ističe se da je spoj države i kriminala u Bugarskoj možda i jači nego na Kosovu.
U takvim državama "vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast".
OVDE možete pročitati integralnu verziju teksta na engleskom jeziku.
"U stvari, vodeće pozicije u nekim od svetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obaveštajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica", navodi se u časopisu američkog Saveta za spoljne poslove.
U analizi se, kako se navodi, naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali ima puno drugih primera.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su "zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera", pa je teško predvideti njihovo ponašanje, što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Autor analize objavljene u "Forin ofisu" je dr Moizes Naim, poznat po knjizi prevedenoj na 18 jezika „Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju".
U analizi ovog američkog časopisa ocenjuje se da je izbijanje globalne ekonomske krize bilo prava blagodet za transnacionalne kriminalce i da su, zahvaljujući slaboj ekonomiji, kriminalne organizacije bogate kešom kupovale posrnule, ali potencijalno vredne kompanije po povoljnim cenama.
I Bugarska na listi
Kao „mafijaške države“ označavaju se i Bugarska, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, prenose "Vijesti" navode iz američkog časopisa za maj/jun.
"U tim državama nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazdrešivo isprepletani", navodi se u analizi.
Fiskalna štednja, kako navodi "Forin afers", primorava vlade da krešu budžete za policiju i pravosuđe, pa se poslednjih godina pojavila nova pretnja - "mafijaška država.
List prenosi objašnjenje da su širom sveta kriminalci prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa, a dešava se i obratno - da umesto da udare na "moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije".
"Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve. U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća", navodi list.
Tači uspostavio nasilnu kontrolu nad trgovinom narkoticima
U analizi se naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali naglašeno je i da ima puno drugih primera.
U odjeljku pod naslovom „mafija ima državu“ podseća se da je Savet Evrope prošle godine objavio izveštaj u kojem je navedeno da su premijer Kosova Hašim Tači i njegovi politički saveznici uspostavili „nasilnu kontrolu nad trgovinom heroinom i drugim narkoticima“ i zauzeli važna mesta u „kosovskim strukturama organizovanog kriminala nalik mafijaškim“.
Uz podsjećanje na podatke koje je 2011. objavio Vikiliks, u tekstu u "Forin afersu" ističe se da je spoj države i kriminala u Bugarskoj možda i jači nego na Kosovu.
U takvim državama "vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast".
OVDE možete pročitati integralnu verziju teksta na engleskom jeziku.
"U stvari, vodeće pozicije u nekim od svetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obaveštajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica", navodi se u časopisu američkog Saveta za spoljne poslove.
U analizi se, kako se navodi, naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali ima puno drugih primera.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su "zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera", pa je teško predvideti njihovo ponašanje, što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Autor analize objavljene u "Forin ofisu" je dr Moizes Naim, poznat po knjizi prevedenoj na 18 jezika „Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju".