Ishrana po krvnim grupama

sta kretenizam? jesi probala/o?
ja od kad sam bila mala ne podnosim hleb i mleko a tad nikakve teorije o krvnim grupama nisu ni postojale....i stalno ubedjivanje sa kevom koja mi gura hleb uz masnu jagnjetinu uz "bolece te stomak!!!"...a ja ne mogu da joj objasnim da mene boli stomak od hleba a ne od masnog mesa! od mirisa pekare mi se uvek povracalo i testa ne mogu da vidim ni na slici....ali zato skembici, mozak, iznutrice, mesiste.....sve ja to jela u 2 ujutro onako hladno iz frizidera.....i stvarno sam mislila da sam perverznjak.....a ni problemi sa kilazom ni slicno ( a kolicina mesista i jake hrane - ubistvena)...
mleko, fuj!
i sta....ja sam O krvna grupa i gle cuda....po tome sam mesozder a ne treba da jedem belo brasno i mleko...i kako sam ja to mogla da znam od malih nogu??? (prave se svinjarije tipa kavurme a mene ne mogu da isteraju iz kuhinje....daju mi ko svakom dobrom detetu keks i mleko a ja povracam)
hm??
a bre...probajte pa pljujte....

PS. a posle sam isla na neko ispitivanje elektromagnetno, nemam pojma da objasnim, i gle cuda - alergija na psenicu, laktozu ne tolerisem.....a meso mogu da jedem koliko hocu bez stete po organizam (nesto kavurmu nisu spominjali...)
 
pa dobro jel´vas majka dojila il´ste odma opičili po pohovanom mozgu. Atkinsova dijeta je ako se ne varam vezana samo za konzumaciju mesa i dovodi do mršavljenja,ali dovodi do drugih problema. Mislim po meni je najtačnije da po dužini probavnog trakta ljudi spadaju u svaštojede.
 
anakin:
sta kretenizam? jesi probala/o?
ja od kad sam bila mala ne podnosim hleb i mleko a tad nikakve teorije o krvnim grupama nisu ni postojale....i stalno ubedjivanje sa kevom koja mi gura hleb uz masnu jagnjetinu uz "bolece te stomak!!!"...a ja ne mogu da joj objasnim da mene boli stomak od hleba a ne od masnog mesa! od mirisa pekare mi se uvek povracalo i testa ne mogu da vidim ni na slici....ali zato skembici, mozak, iznutrice, mesiste.....sve ja to jela u 2 ujutro onako hladno iz frizidera.....i stvarno sam mislila da sam perverznjak.....a ni problemi sa kilazom ni slicno ( a kolicina mesista i jake hrane - ubistvena)...
mleko, fuj!
i sta....ja sam O krvna grupa i gle cuda....po tome sam mesozder a ne treba da jedem belo brasno i mleko...i kako sam ja to mogla da znam od malih nogu??? (prave se svinjarije tipa kavurme a mene ne mogu da isteraju iz kuhinje....daju mi ko svakom dobrom detetu keks i mleko a ja povracam)
hm??
a bre...probajte pa pljujte....

PS. a posle sam isla na neko ispitivanje elektromagnetno, nemam pojma da objasnim, i gle cuda - alergija na psenicu, laktozu ne tolerisem.....a meso mogu da jedem koliko hocu bez stete po organizam (nesto kavurmu nisu spominjali...)

Lepa je ta vasa prehrambena pricica ali kakve veze ima alergijska reakcija na odredjenu grupu jestivih proizvoda sa "cudotvornom" ishranom po krvnim grupama i konkretno vasom krvnom grupom?
Gde je tu zakonitost o kojoj pricate sve vreme?

Pozdrav.
 
A jesi li pročitala knjigu? E kad je pročitate, onda se javite. Čist primer:
- Obožavam ceđenu pomoranđžu, ali od nje imam kiselinu kao i od gustih sokova. U knjizi pročitam da mi je na listi "loših" namirnica, a da je grejpfrut dobar. Počnem da pijem ceđeni grejp i osećam se super. Čak ga pijem ujutro na prazan želudac i ništa. Kao i next kajsija i ananas, jedini sokovi od kojih nemam kiselinu.
Primera ima milion. Postoje dobre, neutralnee i loše namirnice za svaku krvnu grupu. Dobre možete jesti koliko god želite i ne mogu vam smetati. neutralne jedete u umerenim količinama, a loše izbegavate koliko je to moguće. I ovaj sistem je naučno dokazan
 
KRVNA GRUPA 0:

Pre nekih 40 hiljada godina, naši preci su stigli na vrh lanca ishrane, tj. jeli su skoro isključivo meso, što je bilo posledica "grabljivog" načina života kromanjonskog pračoveka. Naš organizam, u kojem se nalazio stvaralac šećera najprostije strukture koji je karakterističan za krvnu grupu 0, prilagodio se uzimanju hrane u obliku mesa. Stoga i ljudi koji danas žive, a pripadaju krvnoj grupi 0, treba da jedu relativno mnogo mesa da bi očuvali zdravlje. Ako se drže takvog jelovnika, oni će u odgovarajućoj meri snabdeti svoj organizam liposolubilnim (u mastima rastvorljivim) vitaminima, vitaminom C i gvožđem. Međutim, oni će morati da povećaju unos vitamina iz grupe B, a za eliminisanje nepoželjnih posledica potrošnje mesa (kao što su na primer oboljenja zglobova) preporučuje im se i uzimanje diuretskih i antiinflamatornih biljaka (peršun, juka). Kurkuma, ren, slatki koren takođe doprinose održavanju zdravlja. Sastojci preparata namenjenog ovoj krvnoj grupi obezbeđuju suplemenciju svih vitamina i minerala, a putem lekovitog bilja u svom sastavu pruža efikasnu zdravstvenu zaštitu.



KRVNA GRUPA A:

Pošto su se naši preci sa krvnom grupom 0 jako razmnožili, a broj životinja za lov je sve više opadao, naši preci su pre otprilike 15-20 hiljada godina morali da se pobrinu za druge izvore hrane. Zbog toga se razvila ishrana bazirana za poljoprivredi, koja je jedan deo naših predaka "okrenula" prvenstveno ka biljnoj ishrani. U njima se razvila krvna grupa A, koja nosi genetski kod pretežnog biljojeda.

Današnji nosioci krvne grupe A pravilno postupaju, ako radi zaštite svoga zdravlja troše prvenstveno hranu biljnog porekla. Na taj način oni svoj organizam dobro snabdevaju vitaminima i mineralnim materijama, ali radi održavanja imunog sistema i zbog njihove sklonosti prema kardiovaskularnim oboljenjima imaju potrebu za nadoknađivanjem gvožđa, vitamina B12, vitamina C, folne kiseline, pantotenske kiseline, bioflavonoida (kvercetina), vitamina E, odnosno treba da unose u organizam zeleni čaj, đumbir, glog, peršun.



KRVNA GRUPA B:

Nekoliko hiljada godina kasnije, tokom velikih seoba naroda, nomadskim načinom života nastala je krvna grupa B, i to zbog prilagođavanja klimatskim uslovima. Pripadnici ove grupe su svaštojedi, tj. hrane se raznovrsno i mogu da konzumiraju više mesa nego ljudi sa krvnom grupom A. Sastojci preparata namenjenih ovoj krvnoj grupi obezbeđuju suplemenciju svih vitamina i minerala, a lekovito bilje (na pr. slatki koren, peršun, brokoli, zova, gljiva Reiš, gljiva Šitake) podržava moždane funkcije, varenje i imuni sistem krvne grupe B.



KRVNA GRUPA AB:

Ova krvna grupa postoji samo jedan i po milenijum, a nastala je mešanjem grupa A i B. Toj grupi godi mešovita ishrana koja odgovara grupama A i B. Na taj način ljudi iz te grupe mogu da dobro naoružaju svoj organizam vitaminima i mineralnim materijama. Međutim, zbog niskog nivoa njihove stomačne kiseline, ne smeta ako uzimaju nešto više vitamina C, kao i oni sa krvnom grupom A. Ljudi sa krvnom grupom AB za održavanje imunog sistema i zbog povećane opasnosti od kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenje, treba da vode računa pre svega o suplementaciji antioksidanata i da oplemene svoj jelovnik raznovrsnim biljem (na pr. lišće zelenog čaja, beli luk, brokoli, celer, đumbir).
OVO JE SAMO DELIĆ
 
Hrana u genima


U poplavi teorija o dijetama ili zdravim načinima ishrane, koje su već godinama naučno-medicinsko-medijski hitovi, a naročito na Zapadu, u poslednjih nekoliko godina izdvaja se jedna koja, slagali se s njenim postulatima ili ne, po nekoj zdravoj logici čini zanimljivom makar za pokušaj - a zasnovana je na odgovarajućoj ishrani prema određenoj krvnoj grupi


Rika Zarai je pre dve decenije napravila bum svojim autobiografskim spisima i receptima kojima je pobedila rak. Negde u isto vreme, bračni par naučnika-istraživača objavio je jednu od do tada najpopularnijih knjiga o načinu ishrane sa čuvenom zelenom jabukom obavijenom santimetrom, na naslovnoj strani, čija je poruka bila - jesti zdravo i postići optimalnu težinu. To je bila jedna od najrevolucionarnijih teorija, lansirana iz SAD, koja je preko noći obišla svet. Skrivena suština bila je na popularizaciji vegetarijanstva i pravilnom kombinovanju hrane, uz objašnjenje da čovekov digestivni sistem nije sazdan kao životinjski - da bi jeo meso, ali i da bi, poput drugih sisara, i čovek trebalo da se odrekne mleka posle prestanka majčinog dojenja.




Usledilo je od tada mnogo varijanti, mnogo novih malih otkrića vezanih za nutricionističke vrednosti hrane od kojih su mnogi, potpomognuti jakim marketinškim kampanjama prehrambenih giganata, usvajani olako i brzo kao opšta pravila. U moru takvih informacija postalo je sve teže razabrati pravu. Onda se pojavio Dr.Piter D'Adamo, sa prvom u nizu knjiga, "Jesti ispravno za vašu krvnu grupu" (objavljena 1996. u SAD, prevedena i kod nas). Njegova teorija, tačnije istraživanja koja je započeo još njegov otac, Džejms, pre pola veka, a on ih nastavio i konačno publikovao, izazvala je veliko interesovanje svih krugova - od lekara do domaćica, ali i mnoge kritike onih čije je teorije, nenamerno i ne ciljano pobijao. Od samog početka objavljivanja svojih istraživanja, Piter D'Adamo je naglašavao da njegov cilj nisu medicinski recepti i finalne istine, već set informacija koji bi mogao da bude od pomoći i zdravim osobama, ali i bolesnicima, o načinu ishrane, poboljšanju zdravstvenih tegoba, i smanjenju rizika - unetih hranom - od raznih oboljenja. Više od ijedne druge teorije, ova je univerzalno individualna, jer se, koliko je to moguće, obraća pojedincu na osnovnu onoga što ga, velikim delom, čini onim što jeste - njegove krvne grupe.




Sve je počelo kada je Džejms Adamo bio zaintrigiran činjenicom da se njegovi pacijenti, slati u banje na oporavak i specijalne tretmane - kuda su odlazili u grupama po istoj vrsti zdravstvenih problema i bili izloženi potpuno istovetnoj vrsti i količini hrane i dodatnih režima - vraćaju sa različitim rezultatima, ne samo u stepenu oporavka, već i u kilaži, i opštem psiho-fizičkom stanju. Tako je rođena ideja o istraživanju krvnih grupa i mogućem uticaju hrane i vežbi na organizam u zavisnosti od O, A, B ili AB tipa. Skoro pedeset godina, i na hiljade uzoraka kasnije, objavljeni su rezultati. Usledile su zamerke od toga da nisu uzete u obzir sve one razlike koje se uglavnom svode pod etničke (od podneblja u kome hrana uspeva, do drugih bioloških karakteristika ljudi u određenim regijama). D'Adamo je dodatno proširio svoja istraživanja, razlikujući tri osnovna tipa individua: Afrički, Azijski i Kavkaski (tu, prema američkoj kategorizaciji spadaju svi belci), i objašnjavajući neke posebne karakteristike manjih etniciteta, poput američkih Indijanaca, na primer. Spisak namirnica - od mesa i povrća do biljnih čajeva i začina - koje je godinama testirao na krvnim grupama prilično je pozamašan, i zasnovan je na obilju koje se nudi zapadnim potrošačima, ali samim tim podrazumeva i prilično internacionalan meni.


Tip O
Nauka o krvi evoluira od početka ljudske istorije, i predstavlja nauku o svakoj individui, jer svako od nas nosi genetski otisak predaka lociran u ćelijama organizma. Krvna grupa, po kojoj se razlikujemo mnogo manje nego po svim ostalim podelama do kojih smo stigli, predstavlja kontrolni ventil našeg imunog i probavnog sistema, biološkog sudiju "koji pospešuje sposobnost organizma da preživi i da napreduje. Svaka od četiri krvne grupe evoluirala je odgovarajući na fiziološki razvoj ljudske vrste i promenljive klimatske uslove na Planeti tokom vekova. Takve, istorijski gledano, duge adaptacije nisu samo jačale ljudski organizam u odnosu na nove bakteriološke, viralne i ostale izazove, već su omogućavale i probavnom sistemu da se prilagodi novoj, sve obilnijoj ali i nepoznatoj vrsti hrane.




Grupa O je najstarija i prva poznata krvna grupa , koja doseže unazad do Kromanjonaca, ili "lovaca" kako ih D'Adamo naziva. U to vreme, oko 40.000 pre Nove Ere, ljudska rasa je postala najmoćnija i najopasnija vrsta na zemlji, sposobna da pravi oružje i oruđa, da lovi druge životinje. Proteini - dakle meso - postali su izvor njihove snage i razvoja. Time se i objašnjava izuzetno visok sadržaj stomačne kiseline koje poseduje osobe krvne grupe O i danas, što i omogućava da korisno utroše većinu hranljivih sastojaka iz mesa i efikasno asimiliraju proteinima nakrcanu (i drugu) hranu. Umnožavajući se, čovek je počeo sve više da oskudeva u lovištima, i ako ne od pre a ono od tada potiče i nepisana istina da je ljudska rasa sebi najveći neprijatelj - počelo je i međusobno ubijanje zbog "povrede" onoga što se smatralo lovačkim vlasništvom. Oko 30.000 pre Nove Ere, lovci su počeli da se kreću i osvajaju nove prostore u potrazi za mesom. Najpre se pomerajući južnije, ka Afričkoj Sahari, da bi kasnije, s otopljavanjem leda na severu, počeli da napuštaju Afriku i polako zadiru u Evropu i Aziju, da bi već negde 10.000 godina pre Nove Ere, stigli praktično svuda, sem na Antarktik. Tako je planeta "zasejana" krvnom grupom O, koja je i danas najrasprostranjenija širom sveta. U kretanju ka severu, čovek je nailazio na nove izvore hrane (voće, ribu, biljke), boja kože je postajala belja, što je predstavljalo bolju zaštitu od mrazeva a i bolje metaboliralo neophodan vitamin D na prostorima gde su dani kraći a noći duže. Vremenom je opet došlo do oskudice u lovištima, što je dovelo do ratova, a ratovi do daljih migracija.


Tip A
Krvna grupa A se, koliko antropologija i istorija registruju, prvo pojavila negde u Aziji ili na Bliskom Istoku, između 25.000 i 15.000. godine pre Nove Ere, na vrhuncu Neolitskog perioda, kada su poljoprivreda i pripitomljavanje životinja postali dominantni način života i preživljavanja. Prvi put u istoriji sposoban da obezbedi na duže staze svoju egzistenciju, čovek je počeo i da stvara trajna naseobine. Radikalne promene u okruženju, načinu života i ishrane, vremenom su rezultirale i novim mutacijama digestivnog i imunog sistema - Neolitski čovek je bolje podnosio i apsorbirao kultivisane žitarice i poljoprivredne proizvode. Tako je rođena krvna grupa A. Novi uslovi života doveli su do saznanja i potrebe da su ljudi zavisni jedni od drugih - da mlinar ne može bez farmera, i obrnuto, da moraju skupa da planiraju prehranu za narednu godinu (sejanje, obrada zemljišta), i tako redom, Psihološki, te osobine pripadaju tipu A, koji je u to vreme izuzetno napredovao. Genetske mutacije koje su iz tipa O stvorile tip A, dogodilo su se toliko brzo, da se njihov tempo danas poredi (i četvorostruko je brži) sa mutacijom Drosdophilie, uobičajene voćne mušice (koja u mutacijama drži rekord).
Razlogom ove nagle mutacije smatra se jednostavno - preživljavanje.




Tip krvne grupe A pojavio se kao mnogo izdržljiviji na infekcije u gušće naseljenim područjima. U tome je jedno od objašnjenja zašto su neke regije u svetu preživele kugu, koleru pa čak epidemiju velikih boginja - bile su naseljenije ljudima krvne grupe A nego O. Vremenom se ova "A-populacija" selila ka Evropi, preko jugocentralne Rusije, zadirući sve dublje ka zapadnoj Evropi i jugozapadnoj Aziji, i mešajući se sa predominantnim meštanima među kojima je dominirala krvna grupa O, što je, s obzirom na navike u ishrani, dovelo do prve velike revolucije u ishrani. I danas tip A dominira Mediteranom, Jadranskim područjem i okolinom Egejskog mora, posebno na Korzici, Sardiniji, u Španiji, Turskoj i na Balkanu. U Japanu je takođe jedna od najvećih koncentracija ljudi sa krvnog grupom A, mada ne zaostaje mnogo ni tip B. U svakom slučaju, tip A je mutirao iz tipa O kao odgovor na mnoge infekcije uslovljene umnoženim stanovništvom i drastičnom promenom ishrane. Sa krvnom grupom tipa B priča je drugačija.


Tip B
Ovaj tip, ili "nomadi" kako ih D'Adamo naziva, pojavio se između 10.000 i 15.000. godine pre Nove Ere, u području Himalaja, gde se danas nalaze Indija i Pakistan. Pretpostavka je da se ovaj tip krvne grupe razvio kao odgovor na nagle klimatske promene, usled pomeranja iz vrelih savana istočne Afrike u hladne, nepristupačne visove Himalaja. Poznati tragovi upućuju na prve "vlasnike" B-grupe ili u Indiji ili uralskom regionu Azije, gde su pomešana živela kavkaska i mongolska plemena. Kako su Mongolci nadirali Azijom, širili su i novu krvnu grupu sa sobom, i predominantni način ishrane, baziran na gajenju stada za hranu (meso) i mlečnim proizvodima.

Precizinije, dve grupe tipa B su krenule na različite strane - jedna, tzv. poljoprivredna ka jugu i istoku (Kina i jugoistočna Azija), a druga -nomadska i ratnička, ka severu i zapadu. Ovi drugi su otišli duboko u istočnu Evropu, gde je i danas krvna grupa B dominantna među stanovništvom. Ovim se danas objašnjava zašto u tradicionalnoj kuhinji Južne Azije (nekadašnjih miroljubivih poljoprivrednika) mlečni proizvodi vrlo retki, što se smatra nedostatkom u ishrani za ovu krvnu grupu. U svakom slučaju krvna grupa B i danas vrlo jasno ocrtava putanje prastare migracije - što se ide više ka zapadu, njihov broj se smanjuje. Zanimljiv je slučaj Nemačke i delimično Austrije, koje, po tim standardima, imaju neobično visok procenat stanovništva sa krvnom grupom B u poređenju sa svojim zapadnim susedima. Najveći broj ljudi sa krvnom grupom B u Nemačkoj je lociran u regionu gornjeg i srednjeg toka Elbe, koja se nominalno smatrala razgraničavajućom linijom između civilizacije i varvarizma u stara vremena. Zanimljivo je da Jevreji, koji su zanimljivi antropolozima baš zbog različitosti njihovih nacionalnosti i rasa, pokazuju trend ka više nego prosečnom nivou pripadnika krvnoj grupi B.


Tip AB
Ova krvna grupa se smatra retkom, u poređenju sa ostalima (oko pet odsto populacije pripada ovom tipu), i najmlađa je - do desetak vekova unazad dosežu njeni tragovi ( na osnovu studija ekshumacija). Praktično je nastala mešanjem kavkaskog tipa A i mongolskog tipa B, kada su varvarske horde lagano prodirale u predele "zaostale" iza mnogih urušavajućih civilizacija, pre svih Rimske imperije. Mešavina evropskih osvajača sa ostacima evropskih civilizacija, velike istočne migracije ka zapadu, dovele su do pojave krvne grupe AB. Ovaj tip je nasledio mnoge karakteristike od oba tipa, A i B, neke ga čine jačim, neke dolaze u međusobni konflikt i odražavaju se na kompletnu ličnost i identitet ljudi ove krvne grupe. Recimo, njihov imuni sistem ima pojačanu sposobnost da proizvede mnogo specifičnija antitela za mikrobiološke infekcije, što u globalu smanjuje šanse da budu podložni alergijama i drugim autoimunim oboljenjima kao što su artritis ili lupus. Ali istovremeno imaju veće predispozicije prema nekim drugim oboljenjima (pa i kancerogenim) jer krvna grupa AB reaguje kao "samostalna" na sve što je tipično za A ili B grupu zbog čega ne stvara suprotna antitela. Po atributima D'Adama, tip AB je zaista perfektna metafora modernog života - kompleksna i nestabilna.
 
Ok...procitajte knjigu,fascinirajte se ishranom po krvnim grupama...ALI,mozda ne bi bilo lose da cujete sta kaze na ovu problematiku nas cuveni nutricionista dr.Faf (Phaph),koji se ne bi slozio sa tim.Svakom organizmu su potrebne razlicite namirnice da bi normalno funkcionisao,postoji i piramida pravilne ishrane.E sad,alergije su druga stvar,nemaju veze sa krvnom grupom!
 

Back
Top