Filosofija i psihologija

Empedokle

Zainteresovan član
Poruka
178
Dragi prijatelji,
postoji jedna anomalija,ovde,koju zelim da raspravim sa Vama.Naime,ovde se filosofske teme zele razjasniti pomocu psiholoskog instrumentarijuma i na bazi toga se zele izvuci neki zakljucci!To je donekle moguce,koliko znam,jedino ako ste Lakanovi ucenici!Jeste li?
Drugo,kada se zeli razjasniti necije filosofsko delo obicno se razjasnjava njegova licnost?Pa se dobije neki miks profajlera i Hanibal Lektora u slucaju npr.Sopenhauera?Jos samo se nekako dokaze da je Sopenhauer bio i masovni ubica ili silovatelj zena ili homoseksualac-sto bi zeleli mnogi?Cipele su mozda ostale od majke,pa sta!Nisam citao ovde pomenuto delo Sopenhauera koga neobicno cenim,kao ucitelja rekao bi Nice,ali jesam Kantovu knjizicu,O lepom i uzvisenom,koja na dostojanstven nacin opisuje muski i zenski princip!!!
 
Postoji već jedna otvorena tema , ali koja ima drugi pogled u odnosima filzofije i psihologije.
Pobornik sam da sve discipline filozofije (čak i one koje su se osamostalile) trebaju biti sastavni deo filozofskih pristupa.

E sad , u temi Dimenzije Filozofije zalažem se za uzimanje i društvenog kalupa (svi smo robovi vremena) u analizi pogleda na neku temu....
Ali to ne podrazumeva vadjenje prljavog veša radi argumentacije ili kontraargumentacije neke filozofske teorije....
Opet i u ovome ima izuzetka ,kako je makijavelizam i tvrdoglavost nekad sastavni deo autora filozofske teorije, pa i sam namerno vrši demagogiju radi cilja, što opet treba razložiti.
Ima još jedan aspekt , a to je da često analitičari dela budu verniji pobornici ideje i u cilju "poboljšanja ideje i dela" vrše "produbljivanje i selekciju" i širinu komentara autora izvorne ideje (koji je sam autor ostavio da naznači moguće pravce razvoja ili nedoumice koje je imao ) suze i selekcionišu....
 
Čuj, Empedokle, kad jedan od urednika foruma Folosofija sam postavi temu "Šopenhauer o težnjama, željama i o ženama" baš ovde, očigledno je da to smatra primerenim. Naše je da sami otkrijemo dodirnu tačku teme s filosofijom. Po meni, tema pije vodu na forumu Filosofija jedino zato što je Šopenhauer bio filosof (kakav god da je). A to, što ne možemo da mimoiđemo njegov psihološki profil u rasvetljavanju njegovog načina razmišljanja i što poneko ponekad koristi instrumentarijum psihologije,...heeej, čemu potreba, ovde, za tolikim čistunstvom!?
Što se drugih tema tiče - nisu svi kadri da se kvalitetno upuste u pravu filosofsku raspravu, ali to ne sme da bude razlog za njihovo anatemisanje. Svaku želju i napor da se makar oponaša filosofski pristup životu...treba poštovati i podržati. Važno je da intelekt bude u kondiciji.
 
Praviti jasne granice izmedju filozofije i psihologije je apsurd.Filozofija sagledava stvarnost u totalitetu. Samim tim ona u sebe mora ukljuchiti i ostale nauke ukoliko zeli da ide u korak sa vremenom, odnosno sa novim saznanjima ili mozda zelish reci da psihologija nema nekih relativno pouzdanih saznanja?
 
Empedokle:
Dragi prijatelji,
postoji jedna anomalija,ovde,koju zelim da raspravim sa Vama.Naime,ovde se filosofske teme zele razjasniti pomocu psiholoskog instrumentarijuma i na bazi toga se zele izvuci neki zakljucci!To je donekle moguce,koliko znam,jedino ako ste Lakanovi ucenici!Jeste li?
Drugo,kada se zeli razjasniti necije filosofsko delo obicno se razjasnjava njegova licnost?Pa se dobije neki miks profajlera i Hanibal Lektora u slucaju npr.Sopenhauera?Jos samo se nekako dokaze da je Sopenhauer bio i masovni ubica ili silovatelj zena ili homoseksualac-sto bi zeleli mnogi?Cipele su mozda ostale od majke,pa sta!Nisam citao ovde pomenuto delo Sopenhauera koga neobicno cenim,kao ucitelja rekao bi Nice,ali jesam Kantovu knjizicu,O lepom i uzvisenom,koja na dostojanstven nacin opisuje muski i zenski princip!!!

I pre godinu i po dana ista situacija?
 
Shvatam da neke stvari treba razdvojiti. Ipak, mislim da je pametno s vremena na vreme uvestieti psihologiju u cilju preispitivanja tolikih mudrosti na ovom svetu.
Kao što se svi sećamo, nema te pesme koju smo pokušali da rastumačimo u školi, na času srpskog, a da nismo ulazili dublje u život pesnika, naročito u njegovo trenutno stanje. (Izuzev, možda, Ljubivoja Ršumovića i sličnih...)
To me je ranije nerviralo, nervira me i sada. Ali, činjenica stoji da pesmu niko, baš niko ne bi razumeo da ne zna da se on u periodu nastanka pesme, recimo, razvodio, čak bi malo ko shvatio da je pesma ljubavna...
Dakle, ne nervira mene ta «psihologija» zato što smo se mi njome bavili već – zato što smo bili prinuđeni da se njome bavimo.
Isto se i ovde može primetiti. Da li je
 
filozofija je u sustini svjetonazor a ovaj je rezultat 'psiholoske baze' i samo u neznatnoj mjeri 'logicke nadgradnje'. nemoguc je kirurski zahvat kojim bi se odstranila filozofija od psihologije, ne postoji 'cista misao', osjecati je apsolutno superirona funkcija u odnosu na misliti i samo zato sto se osjecanje nalazi u granicnoj zoni svjesnog i nesvjesnog potcjenjuje se njegova vrijdnost. postoje ogromne oblasti filozofskih konstrukcija gdje je misaoni materijal prepariran sklonoscu i lichnimm vrijednostima. filozofija nije matematika, ona je uvjek personalnoscu konstituirana. ona izrasta iz baznog 'stimmung-a' thinkera. neko reche da vecina filozofskih sistema sadrzi samo jednu jedinu misao iz koje se deducira. ja bi rekao da je u pitanju jedan jedini bazni osjecaj. fichte reche da filozofija nije kuchni ogrtac da ga se odlaze po volji, ona je izrasla i srasla uz mislioca. u prilog govori i fakt 'skandal filozofije', filozofija ima koliko i filozofa, jer ova nije nista drugo nego rasvjetljavanje sebe.
uostalom filozofija bi bila prilicno bezvrijedna ako nebi bila samospoznaja ili 'weltanschauung'. filozofija je u tom smislu neka vrsta prosirene psihologije.
 
Boris Smislov:
filozofija je u sustini svjetonazor a ovaj je rezultat 'psiholoske baze' i samo u neznatnoj mjeri 'logicke nadgradnje'. nemoguc je kirurski zahvat kojim bi se odstranila filozofija od psihologije, ne postoji 'cista misao', osjecati je apsolutno superirona funkcija u odnosu na misliti i samo zato sto se osjecanje nalazi u granicnoj zoni svjesnog i nesvjesnog potcjenjuje se njegova vrijdnost. postoje ogromne oblasti filozofskih konstrukcija gdje je misaoni materijal prepariran sklonoscu i lichnimm vrijednostima. filozofija nije matematika, ona je uvjek personalnoscu konstituirana. ona izrasta iz baznog 'stimmung-a' thinkera. neko reche da vecina filozofskih sistema sadrzi samo jednu jedinu misao iz koje se deducira. ja bi rekao da je u pitanju jedan jedini bazni osjecaj. fichte reche da filozofija nije kuchni ogrtac da ga se odlaze po volji, ona je izrasla i srasla uz mislioca. u prilog govori i fakt 'skandal filozofije', filozofija ima koliko i filozofa, jer ova nije nista drugo nego rasvjetljavanje sebe.
uostalom filozofija bi bila prilicno bezvrijedna ako nebi bila samospoznaja ili 'weltanschauung'. filozofija je u tom smislu neka vrsta prosirene psihologije.

Obrati paznju na to da govoris o psihologiji i osecanju kao jednoj istoj stvari. Otud si izveo i to da je filozofija prosirena psihologija, sto ne zasluzuje ozbiljan komentar. Po tvom nazoru i umetnost je superiornija od filozofije, a ova proistekla kao slucajni pojmovni konstrukt nekog umetnika, u prvom redu.

Moraju se pojmovi malo srediti, i tada ce sve doci na svoje.
 
Peropero... www.google.com pa vidi...

Nego, filozofija jeste majka i kao takva je sveprisutna.
Psihologija je fundamentalna i kao takva je sve prisutna.
Kibernetika je univerzalna i kao takva je sveprisutna...

Moglo bi se dobro diskutovati bez razdvajanja i insistiranja na chistoti neke oblasti/nauke.
Integracijom bi dobili mnogo vishe.
 
Borise, nemam vremena da ti pisem o filozofiji, mogu samo da ti pomenem neke autore koje bi valjalo da procitas ako hoces da saznas sta je filozofija, nesto sto se cita na prvim godinama filozofskih studija. Ovako, kroz nagadjanja, iskrenih zelja da filozofija bude nesto ili ne bude nesto drugo... ne stoji mi da komentarisem.

Citaj Finkov Uvod u filozofiju ili Adornovu Filozofsku terminologiju. A ako hoces nesto krace, Fincijevo Ishodiste pitanja nije lose (mislim da bi tebi osobito godilo).

Ako si nesto vec citao i zelis da diskutujemo, napisi na Forumu Filozofskog portala posto mi nije do ozbiljnog diskutovanja na ovom.
 
u ovisnosti kakva je covjeku psihicka ili karakterna konstitucija dana takva mu je i 'metafizika'. sta mislim se tesko moze odvojiti od sta jesam. filozofija je aura identiteta i zato je validan faktor simptomatologije lichnosti. svaki covjek ima jedno 'idejno' srediste koje obuhvaca sve nivoe i odlucujuce ih konstituira.
citaj za pocetak spise diltheya i sprangera.
 
Boris Smislov:
u ovisnosti kakva je covjeku psihicka ili karakterna konstitucija dana takva mu je i 'metafizika'. sta mislim se tesko moze odvojiti od sta jesam. filozofija je aura identiteta i zato je validan faktor simptomatologije lichnosti.

:) Pa sad si ubacio i "licnost". Obrati paznju jos jednom, izgleda nisi razumeo na sta se odnosila moja primedba. Rekao si da psihologija pretpostavlja filozofiju. Potom kazes kako je osecaj konstituentan za misao, i kako je "psihicka konstitucija" ono sto uslovljava "metafiziku" coveka. Cak i kad bih se slozio s tim (a nemam nista protiv, mada nije ni od kakve vaznosti izreceni stav), psihologija nije isto sto i licnost jednog coveka. I ako razgledas sa stanovista psihologije licnosti, i saznas zasto je neki filozof zastupao odredjene ideje, psihologija (kao nauka, a ne opet u folklornom smislu, mada moze biti da i nju kao filozofiju u tom smislu uzimas) nije ta koja je uslovila njegovo ucenje. Konacno, moze to (ono sto uslovljava) biti njegova psihicka konstitucija (siguran sam da i mora tako biti), ali ne i psihologija. Filozofija nije ni produzena ruka psihologije, niti je uslovljena od strane psihologije, niti su im metode slicne, niti imaju slicne predmete proucavanja (sem onih koje je sebi skoro zadala psihologija, i tu se slabo snalazi).

Presiroko si uzeo pojam psihologije, misleci je i kao ono sto ona proucava, a ne kao nauku u strogom smislu. Priseca me na to kako ljudi o filozofiji govore: filozofija je sve ono sto uzima za svoj predmet. Pa ipak, ona to nije: Filozofija umetnosti ne moze da kaze da Umetnost njoj pripada, da je sama filozofija konstituise, kao sto ni Filozofija politike ne fundira i ne konstituise Politiku.
 
ti si primjer da volja za pojmovnom strogoscu moze vise da steti nego koristi. ja se uporno ponavaljam a ti nikako da uberes point. psihologija pretpostavlja filozofiju u smislu da filozofija psihologiji kao nauci polaze racune. znaci filozofija ne govori o svjetu nego o psihi. psihologija je u tom smislu 'prima scientia'.
 
Misanthropos:
Nemoj ovo da cuje neko ko se ozbiljnije bavi filozofijom :)


ako je taj kod tebe, po svemu sudeci, jako frekventni pojam 'ozbiljnost' ono sto si gore ekstrahirao po vanjstini i zivotnom stilu onda je tvoja primjedba jalova stvar.

jedan od 'najozbiljnijih' filozofa (zato sto je bio gradjanski ustogljen - po tvojim mjerilima) i. kant je takodjer tvrdio da je svjet ('ding an sich') nespoznatljiv, dakle..
 
kant mi eto puse u jedra, spoznaja je bez dometa, covjek se koprca limitiran u fenomenalnom svjetu; ono najelementarnije prostor, vrijeme, kauzalitet je on ubacio u svjiet.
objektivnost je supalj pojam, dakle pogeldajmo malo subjektivnost te filozofske kvaziobjektivnosti.
wittgenstein je neumorno ukazivao na besmislenost filozofije kroz jezicne strukture. filozof cim zine sere kvake. dakle valja prouciti taj filozofski somnabulizam kao sto je freud tumacio snove simptomatoloski.
 
Boris Smislov:
wittgenstein je neumorno ukazivao na besmislenost filozofije kroz jezicne strukture. filozof cim zine sere kvake. dakle valja prouciti taj filozofski somnabulizam kao sto je freud tumacio snove simptomatoloski.

Ta Wittgensteinova pozicija je sasvim normalan rezultat pozitivistickih naklapanja. Vidi se da si pod njihovim uticajem. Ali, razgledaj i ostale autore i struje pa onda izaberi poziciju. S pozitivistima filozofija nije zavrsena, niti je dobila status igre. Uostalom, i Wittgenstein je morao da koristi filozofske ljestve da bi bilo sta rekao. Ili imas onu Djuricevu knjigu koju spominje Tegularijus, O potrebi filozofije danas, pa pogledaj koliko ima smisla filozofirati (baviti se filozofijom u pravom smislu) i u cemu je njen znacaj.

Boris Smislov:
kant mi eto puse u jedra, spoznaja je bez dometa, covjek se koprca limitiran u fenomenalnom svjetu; ono najelementarnije prostor, vrijeme, kauzalitet je on ubacio u svjiet.

Auh... lose si Kanta skontao. Moraces to ponovo. Suptilnije malo. Ja cu ti samo reci da nije on pisao tri Kritike da bi dokazao da je spoznaja bez dometa, i sve sto si rekao on je pre pisanja tih dela imao u vidu, pa ipak je o necemu pisao. E, to "nesto" bi valjalo savladati i tada pricati o cemu se kod njega radi.
 
Misanthropos:
Ta Wittgensteinova pozicija je sasvim normalan rezultat pozitivistickih naklapanja. Vidi se da si pod njihovim uticajem. Ali, razgledaj i ostale autore i struje pa onda izaberi poziciju. S pozitivistima filozofija nije zavrsena, niti je dobila status igre. Uostalom, i Wittgenstein je morao da koristi filozofske ljestve da bi bilo sta rekao.

moraces to ponovo. suptilnije malo.
wittgenstein se jasno ogradio od pozitvistickog 'wiener kreis'-a i ovi su mu zamjerali da ne slijedi njihov kurs. to sto su moguce izvjesne pozitivisticke eksplikacije iz 'tractatus'-a ne cini ga jos uvjek pozitivistom.



Misanthropos:
Auh... lose si Kanta skontao. Moraces to ponovo. Suptilnije malo. Ja cu ti samo reci da nije on pisao tri Kritike da bi dokazao da je spoznaja bez dometa, i sve sto si rekao on je pre pisanja tih dela imao u vidu, pa ipak je o necemu pisao. E, to "nesto" bi valjalo savladati i tada pricati o cemu se kod njega radi.

zasto je on pisao kritike je irelevantno. ishod njegovog mozganja je da je ljudska spoznaja moguca samo u od njega samog konstituiranom svjetu. subjekt diktira 'realnost'.
 

Back
Top