Lewisove formule?

Dita

Zainteresovan član
Poruka
158
To se ne radi u 1. razredu,ali mi treba za takmicenje,profesorica mi je nesto na brzinu objasnila,ali nisam skontala sve..ne razumem ono sa valencama,od centralnog atoma treba da nacrtam onoliko crtica koliko mu je valenca..ali kako onda u H2PHO3 kad se javlja prelazenje iz jedong u drugi oblik,u jednom je oko P 3 crtice,sto je i normalno,posto mu je valenca 3,a u drugom 5,a njemu samo oksidacioni broj moze biti 5?
i to nije samo u tom primetu,dobro u vecini se poklapa sa valencom,ali nikad se ne poklopi..moze neka pomoc?U kom se to razredu gimnazije radi,da potrazim knjigu!
Zahvalna!!! :D
 
sto se tice konkretnog primera, fosfor ima 5 elektrona u poslednjoj elektronskoj ljusci (2 3s i 3 3p elektrona) pa mu je, da bi postigao stabilnost, neophodno jos tri (to ti je verovatno vec poznato :)). medjutim, fosfor, koji se nalazi u trecem redu, teoretski ima i 3d orbitalu u kojoj se ne nalazi nijedan elektron, sto mu povecava kapacitet za primanje elektrona.
sad ne znam koliko ce ti ovo pomoci, ali po slicnom sistemu sumpor, hlor, brom i jod ostvaruju visevalentne veze. za razliku od njih, vodonik, kiseonik, ugljenik, azot i flour (koji nemaju d orbitale) ne mogu da imaju vise valenci. doduse, kod azota se cesto desava da gubi elektrone (odnosno, dolazi do razdvajanja naelektrisanja) i stvara konjugovane veze, pa se stvara privid visevalentnosti. svi metali, osim nekih prelaznih (gvozdje, bakar itd.), imaju jedinsvenu valencu - ucestvuju u stvaranju jonskih veza. prelazni metali cesto imaju po jedan elektron u nekoj od d orbitala pa zato imaju vise valenci.
 
Osim toga u hemiji se cesto koriste Lewis-ove strukture jer su pogodne za objasnjenje nekih osobina molekula, a posebno za ilustrovanje mehanizama reakcija. Medjutim, one su istorijski nastale pre nego sto je otkrivena prava priroda hemijske veze: Luisova teorija je zastarela. Tek kvantnomehanicki pristup donosi bolje opisivanje hemijske veze, a u okviru kvantnomehanickog pristupa to najbolje cini molekulsko-orbitalni pristup. Pojam valence u ovim novijim teorijama cini mi se gubi smisao, a narocito onaj deo po kome je valenca jednaka broju veza.

I meni konkretno nije jasno to oko pisanja Luisovih struktura u mnogim slucajevima. Na primer ugljenik(II)-oksid ima trostruku vezu, kiseonik koji je paramagnetican u Luisovim strukturama nikako ne moze imati nesparene elektrone jer Luisova teorija ne uzima u obzir antivezivne orbitale. A lako se dokazuje da jeste paramagnetican.

Dalje, mnogo molekula se ne moze prikazati potpuno tacno samo jednom Luisovom strukturom, vec kao rezonantni hibrid vise struktura. Mislim da tebe upravo ovo buni. Ti "oblici" fosforaste kiseline u stvari su rezonantne strukture, a molekul kiseline je rezonantni hibrid tih struktura. Sta ovo znaci? Kad napises jednu od tih struktura, to nije fosforasta kiselina. Kad napises drugu strukturu, nije ni to fosforasta kiselina, ali i jedna i druga struktura doprinose stvarnoj strukturi molekula. Rezonantne strukture ne prelaze jedna u drugu, stvarna struktura nije ni jedna od rezonantnih oblika, vec je nesto izmedju.



Mislim da od fosfora ne mogu nikako u ovom slucaju da podju samo tri crtice jer je on vezan za dve OH grupe, jedan kiseonik i DIREKTNO za jedan vodonik. (zato je ova kiselina dvobazna, a ne trobazna iako je H3PO3) Tako da tu u stvari polaze cetiri veze, a ne tri. A u drugoj strukturi polazi pet crtica jer onaj jedan kiseonik moze za fosfor biti vezan prostom, a moze i dvostrukom vezom (slobodni elektronski par sa kiseonika iz prve strukture "prelazi" u vezu sa fosforom). I u ovom slucaju valenca (III) nema veze sa brojem veza (4 i 5).
Kada napises tu strukturu gde od fosfora polazi cetiri crtice, sve veze su proste, a kada napises strukturu sa 5 crtica, jedna veza je dvostruka. E ta "dvostruka" nije ni prosta ni dvostruka, vec nesto izmedju, To se moze i eksperimentalno potvrditi merenjem duzine i jacine veze. Ona je kraca i jaca od proste veze, a duza i slabija od dvostruke.

Jos samo ovo: sve to sto mi ucimo o hemijskoj vezi je samo predstava. Ono sto je poznato iz eksperimenata je da u vezi postoje jezgra atoma izmedju kojih je povecana elektronska gustina (uslovno receno "koncentracija elektrona"). U zavisnosti od toga kako mi opisujemo tu elektronsku gustinu, postoje razne teorije o hemijskoj vezi, ali sve je to samo OPISIVANJE veze (u novijim teorijama matematicko o[pisivanje). Stvarno stanje nije poznato. Ne treba zato da te brine to sto ti neke stvari nisu najjasnije, verovatno nikom i nisu. U osnovnoj skoli se uci hemijska veza suvise pojednostavljeno sto posle moze da izazove zbrku. Nema crtica, 5 veza ili 3 veze, sve su elektroni, a mi ih samo veoma uslovno opisujemo sa crticama ili orbitalama. :D
 
ok,hvala na objasnjenjima,vecinu sam razumela(a danas sam kupila i knjigu,u kojoj je to dosta donro objasnjeno),ao mi zatreba pomoc-eto me opet! :D
Nisam bas sve razumela,ja ipak ucim hemiju tek 3 godine,najveci uspeh mi je republicko takmicenje.
 

Back
Top