„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Koliko ja znam, predaje se na prvim časovima. O istoriji pre Nemanjića imaš i na početku udžbenika koji je on napisao nedavno za taj predmet.

Učilo se i to vrlo detaljno sve do reforme studijskog programa 2014. godine, koja je dosta stvari izmenila. O toj gluposti da bečko-berlinska škola zabranjuje istoriju pre Nemanjića već sam puno pisao, Sotire. :D Ima cela tema posvećena tome; znam da si i ti bio spomenuo to vezano za školske udžbenike, ali kao što si se i sam mogao uveriti to nije tačno.

Što se tiče odlaska u arhive, osim ako ne znaš šta tačno tražiš i pod kojim inventarom, to je malčice komplikovano kopati. :) Ali, samo napred; samo imaj na umu da ti je potrebno mnogo pripreme, mnogo znanja i poznavanja stranih jezika.

Slavene da li mozda i ti sedis u nekoj mracnoj laboratoriji sa Bubalom, Tahirom Hasanovicem i Mikijem Manojlovicem i smisljate kako da doakate Srbima???

Ja bi na fakultetu sproveo cistku i ostavio bi samo mlade profesore i profesorke vrlo prijatne za oko kao sto su Marina Stetic i Aleksandar Savic jer oni drze paznju studentima.
 
А зашто Шпанци кажу baño (читај бањо) и зашто Французи кажу bain (читај бен)? Дошли Римљани на Балкан, сусрели су се са Словенима, нашли неко дрвено корито, преузели назив бања и растурили га у осталим деловима Римског Царства? Јел' тако?

Da. Pitanje je samo odakle Rimljanima, a to da su ga rasturili na vas polatinjenike se svi slažemo, zar ne?
 
Banja ne dolazi od italijanskog bagno nego italijansko bagno, bagnare dolazi od našeg banja, koje dolazi od badnja ili badanj (kada, korito) što dolazi od glagola bosti, badati u značenju tehnološkog postupka dubljenja kojim su se korita pravila. Od tog zanata danas su nam ostala prezimena Badnjar i Badnjarević prema zanatu kojim su se bavili upravo proizvođači korita:
drveno-korito-slika-506920.jpg

Badanj - Badnja
Реч бадањ настала је од старијега штокавскога бьдьњ вокализацијом полугласа ь > а, о том сведоче стсрп. облици попут Бьдьнь, Бьдьнѥви Доли као и дијал. бьдьњ
Када би твоје тумачење било тачно, у споменицима пре промене ь > а реч бања налазили бисмо у облику *бьнꙗ, али налазимо само банꙗ.

Даље, с једне стране имамо стсл. банꙗ; сх. бања; мак. бања; рус. баня; буг. баня; укр. баня; слн. banja; пољ. bania;, слк. baňa; чеш. baň, báně; глуж. banja, длуж.. banja на основу којих без потешкоћа реконструишемо општесловенско *banja.
По свему судећи реч је из јужнословенских говора најпре стигла у источнословенске, а из потоњих је преузета у западносовенске с нешто измењеним значењима. О том се може читати овде:

https://www.researchgate.net/profil...tarsim-romanismum-ve-slovanskych-jazycich.pdf
Vít Boček - Studie k nejstarším romanismům ve slovanských jazycích, Studia etymologica Brunensia 9, Nakladatelství Lidové noviny, Praha, 2010, 41 - 48
http://essja.narod.ru/pg/01/f150-151.htm
Этимологический словарь славянских языков, 1, Москва, Наука, 151-152

С друге стране, код Јужних Словена имамо шток. бадањ, дијал. бадан, бьдьњ; стшток. бьдьнь; кајк. bedenj; слн. bedenj; буг. дијал. бъдън’, бъдън, бъдне; a код Источних и Западних слч. bedňа, дијал. bodňа, bodna; чеш. bedna; пољ. bednia; рус. бодня; укр. бодня. Разлике у коренским самогласницима су различити исходи вокализације некадашњега тврдог коренског полугласа, из чега следи да можемо реконструисати јсл. *bъdьnjь, bъdьnъ; исл. зсл. bъdnjа, bъdnа.

Можемо приметити да за јсл. *bъdьnjь, *bъdьnъ мушкога рода у исл. и зсл. стоје *bъdnjа, *bъdnа женскога рода с очекиваним одразима коренског поугласа и гласом /d/ и то упоредно с именицом *banja, а по твом тумачењу очекивало би се да те две именице буду истоветне обликом, што додатно показује како је твоје тумачење потпуно погрешно.
 
Poslednja izmena:
Када би твоје тумачење било тачно, у споменицима пре промене ь > а реч бања налазили бисмо у облику *бьнꙗ, али налазимо само банꙗ.

Ne slažem se sa konstatacijom; ь daje a ispred palatala.

- - - - - - - - - -

PS. Ne reče ko je autor popisa romanizama u srpskom jeziku? (Molim referencu.)

- - - - - - - - - -

Ja sam ti postavio vrlo jednostavno pitanje. Zašto. Ti ne znaš odgovor. Ni na jedno što si rekao. Ti predstavljaš pretpostavku, koja ne proizlazi iz postavljenih činjenica, kao nekakav zaključak. Ima strašno malo reči iz albanskog jezika (MISSING OR CENSORED CONTENT) dakle oni su došli ovde negde kod nas. A zašto? Mrkalj: ___________. Da si barem pokušao objasniti logiku iza toga, još i 'ajde.

No, što se tiče prve rečenice u ovom citatu iznad...uporno praviš istu grešku. Pitaš me na osnovu čega pretpostavljaš da nema nečega. Ne pretpostavljam. Niti ima smisla tragati za tim. Kao što nema nikakvog smisla pitati koji su dokazi da nema Mađara u astečko doba. Ništa od toga nije bitno, niti može biti pitanje. Traže se dokazi za neku tvrdnju, a potom proveravaju da li su (i koliko) osnovani. Ja zaista ne mogu da razumem kako to nikako ne možeš posle svih ovih dokaza da shvatiš. Ti se ponašaš kao u suđenjima veštica. Pretpostavlja se da je osumnjičena kriva dok se ne dokaže suprotno. Zamisli da sad policija krene da hapsi nasumično ljude po Srbiji za ubistvo Olivera Ivanovića i da od svakog građanina traži da dokaže da nije ubio njega pre godinu dana. :zblesav: Van je svake pameti; kako je moguće da ti je to i dalje nejasno?



Ima istine u tome što si napisao, i to velike, ali zauzimaš jedan praktično religijski pristup. Ako hoćeš preispitati neke probleme, vrati se izvorima na kojima one počivaju i ispituj ih jedan po jedan. I saznaj gde su problemi i šta je istina, a šta nije. Ovako, vodiš se samo verom. A to što ti veruješ da nije bilo nikakvog doseljavanja Slovena na Balkansko poluostrvo, već da su, zapravo Srbi, tu još od vremena ledenog doba, ne znači da je istina samo zbog toga što u to veruješ.

Evo pogledaj gore npr. tvoj pristup. Nema nikakvih dokaza da je konoplja bilo kod drevnih Ilira. Postavim ti izvor koji govori o jugoistočnoj Francuskoj, odakle se Sicilija snabdevala. I ti na to odgovoriš sa tvrdnjom da se uzgajanje konoplje širilo preko doline reke Po, te da je tako verovatno došlo i do Rimljana i Gala, a Sicilija se nabavljala iz Marseja umesto od Ilira samo zbog toga što je verovatno bilo zategnutih odnosa. Bez obzira što apsolutno ni za šta što si napisao nema dokaza. Tako da si pošao od tačke: Rimljani su sigurno uzeli tu reč od Srba, hajde da objasnim kako. Svaki najmanji dokaz zaobilaziš tražeći sekundarna obrazloženja, sa strane, koji bi objasnili nešto što je jedan potpuno izmišljeni naratuv; ideja da su Rimljani sa one strane Jadranskog mora nabavljali konoplju, pa tako i preuteli ime. I još u sveto priču da su Veneti sigurno Srbi, pa zahvaljujući svojoj rasnoj pripadnosti verovatno su i oni znali to. z:D



Ma kako ne razumeš?


:pop:
Svaki dijalog sa tobom završava postom koji pišeš da ti se na njega ne bi odgovorilo... što ja tumačim nepriznatom kapitulacijom.

Ako želiš odgovor, formuliši 4 teze pa se javi.
 
Da. Pitanje je samo odakle Rimljanima, a to da su ga rasturili na vas polatinjenike se svi slažemo, zar ne?

Римљани јесу растурили balneum (бања) заједно са латинским језиком од Шкотске до Балкана, али никако нису ту реч посудили од твојих замишљених балканских Срба. Ова реч или неки слични облик са сличним значењем се налази и у санскртиском, старогрчком и старогрузијском. Прогуглај мало, немој да си лењ. z:)
 
Ne slažem se sa konstatacijom; ь daje a ispred palatala.
То није тачно - у старословенском, староруском и старосрпском полугласи могу бити испред палатала. Од 14. столећа у штокавским споменицима налазимо промену свих јаких полугласоваа у /а/. Забога, у објави на коју одговараш стоји стсрп. бьдьнь, бьдьнѥви и данашње дијал. бьдьњ а ти ладно пишеш како полугас даје /а/ испред /њ/.

Не разумем само зашто имаш потребу измишљати. Желиш убедити у своје заблуде друге форумаше, случајне читаоце или можда пак себе?

Римљани јесу растурили balneum (бања) заједно са латинским језиком од Шкотске до Балкана, али никако нису ту реч посудили од твојих замишљених балканских Срба. Ова реч или неки слични облик са сличним значењем се налази и у санскртиском, старогрчком и старогрузијском. Прогуглај мало, немој да си лењ. z:)

Латинско balneum је млађи синкопирани облик од balineum, које потиче управо из старогрчкога βαλανεῖον. Дакле већ ту видимо почетак пута к данашњим романским облицима наслеђеним из народнолатинскога.
 
Poslednja izmena:
Svaki dijalog sa tobom završava postom koji pišeš da ti se na njega ne bi odgovorilo... što ja tumačim nepriznatom kapitulacijom.

Ako želiš odgovor, formuliši 4 teze pa se javi.

Ne, problem nastupa kada nema nikakvog odgovora. A sled, je, zapravo, vrlo jednostavan:

- reči koje su Romani preuzeli od Slovena.

Na primer:

Konoplja

prasl. *konoplь: konoplja (rus. konopljá, polj. konop)
vulg. lat. *canapis
stvnjem. hanaf,
grč.
kánnabis

od Grka koji nikada nisu gajili konoplju

područje gajenja biljke nije ni Grčka ni Apeninsko poluostrvo.

Vidimo da nije rečeno tačno.

Odgovor sa tvoje strane? Da li i dalje veruješ da su Iliri gajili konoplju, pa preko Veneta (sic!) skroz stigla do Grka u južnoj Galiji?
 
Poslednja izmena:
Ne, problem nastupa kada nema nikakvog odgovora. A sled, je, zapravo, vrlo jednostavan:









Vidimo da nije rečeno tačno.

Odgovor sa tvoje strane? Da li i dalje veruješ da su Iliri gajili konoplju, pa preko Veneta (sic!) skroz stigla do Grka u južnoj Galiji?

Nisam čuo pitanje. Šta se tvrdi? Treba ponovo da napišem da reč konoplja dolazi od Srba sa Balkana, a ne od Grka i apeninskih Romana jer se tamo nije gajila?

- - - - - - - - - -

То није тачно - у старословенском, староруском и старосрпском полугласи могу бити испред палатала. Од 14. столећа у штокавским споменицима налазимо промену свих јаких полугласоваа у /а/. Забога, у објави на коју одговараш стоји стсрп. бьдьнь, бьдьнѥви и данашње дијал. бьдьњ а ти ладно пишеш како полугас даје /а/ испред /њ/.
Ti ne shvataš da današnje tumačenje korištenog pravopisa ne odražava stvarno fonetsko stanje u govornom jeziku onog vremena.
 
Poslednja izmena:
Nisam čuo pitanje. Šta se tvrdi? Treba ponovo da napišem da reč konoplja dolazi od Srba sa Balkana, a ne od Grka i apeninskih Romana jer se tamo nije gajila?

Šta znači potonji deo druge rečenice, posle zapete, ako sam ti ukazao da su stari Grci uzgajali konoplju na Peloponezu i u Provansi, a Rimljani u srcu Apeninskog poluostrva?

Šta ti to tačno zamišljaš; kako, kuda, kojim putem, kada? Zašto?
 
Ti ne shvataš da današnje tumačenje korištenog pravopisa ne odražava stvarno fonetsko stanje u govornom jeziku onog vremena.
Имамо врло добру представу о историјској фонетици словенских језика, а она није заснована на "тумачењу правописа" већ на сазнањима историјскога језикословља. Јасно је да научна сазнања па и целу методологију одбијаш зато што побијају твоје измишљотине, те се понашаш као дете које у игри све време измишља нова правила и вара како не би изгубило. Но, ако мислиш да си ти у праву - изволи поткрепити своје тврдње као прави научни револуционар што умишљаш да си.
 
Poslednja izmena:
Имамо врло добру представу о историјској фонетици словенских језика, а она није заснована на "тумачењу правописа" већ на сазнањима историјскога језикословља. Јасно је да научна сазнања па и целу методологију одбијаш зато што побијају твоје измишљотине, те се понашаш као дете које у игри све време измишља нова правила и вара како не би изгубило. Но, ако мисиш да си ти у праву - изволи поткрепити своје тврдње као прави научни револуционар што умишљаш да си.

Tvoji se argumenti svode na vređanje sagovornika (koji piše "izmišljotine", "ponaša se kao dete", "ubeđuje druge u svoje zablude"), a u osnovi je duboko nerazumevanje prirode fonetskog razvoja slovenskih jezika i potreba da se istreseš na nekom zbog koga si uložio trud da citiraš literaturu koju - a nisi jedini - ne shvataš kritički, niti ćeš ikada moći. Prema tome, nemoj misliti da imaš pravo deliti lekcije nekome na osnovu korištenja literature kao puškica, a suštinskog neznanja.

Ovo kažem sad jer odvraćanje istom merom uvreda uvek dovodi do tvojih epizoda penjanja administraciji foruma na glavu, pa te molim da izbegavaš vređanje sa kojim si počeo.

- - - - - - - - - -

Šta znači potonji deo druge rečenice, posle zapete, ako sam ti ukazao da su stari Grci uzgajali konoplju na Peloponezu i u Provansi, a Rimljani u srcu Apeninskog poluostrva?

Šta ti to tačno zamišljaš; kako, kuda, kojim putem, kada? Zašto?

Znaš šta, i ja gajim limun, ali to ne znači da je limun srpska reč.

- - - - - - - - - -

Takođe, taktički pokušavaš da ti ja ispišem kompletnu sliku, pa da se ti uhvatiš za jedan detalj jer si u stanju da izguglaš zapisani podatak koji je u suprotnosti sa detaljem iz moje slike i na taj način osporiš mogućnost postojanja te slike.

Ono gde ti metod pada jeste činjenica da u praksi ništa nije matematički tačno, da je konoplja samo jedan delić mnogo šire slike u koju se možda uklapa, a možda i ne, i da ta slika ne može pasti na konoplji. Da li treba da ponavljam da tvoj način razmišljanja nije logičan nego advokatski?
 
Znaš šta, i ja gajim limun, ali to ne znači da je limun srpska reč.

- - - - - - - - - -

Takođe, taktički pokušavaš da ti ja ispišem kompletnu sliku, pa da se ti uhvatiš za jedan detalj jer si u stanju da izguglaš zapisani podatak koji je u suprotnosti sa detaljem iz moje slike i na taj način osporiš mogućnost postojanja te slike.

Ono gde ti metod pada jeste činjenica da u praksi ništa nije matematički tačno, da je konoplja samo jedan delić mnogo šire slike u koju se možda uklapa, a možda i ne, i da ta slika ne može pasti na konoplji. Da li treba da ponavljam da tvoj način razmišljanja nije logičan nego advokatski?

A gde ti ovde vidiš logiku, između nepostojećih argumenata?

Pokušavaš da relativizuješ stvar. Kažeš da nije bitno je li istina, već samo šira slika. A šira slika je nešto što se gradi od stubova. Ako ti se kuća sruši jer si stubove-nosače napravio od plastelina, to znači da priča u koju veruješ nema upravo i nema logike.

To što ti kažeš taktički pokušavam, nešto je najnormalnije i evo priznajem otvoreno da to radim. To se zove proveravanje da li nešto ima smisla i da li je istina. A ti se protiviš, jer ne voliš da neko proveri da li si rekao istinu.
 
Poslednja izmena:
Tvoji se argumenti svode na vređanje sagovornika (koji piše "izmišljotine", "ponaša se kao dete", "ubeđuje druge u svoje zablude"), a u osnovi je duboko nerazumevanje prirode fonetskog razvoja slovenskih jezika
Ово не само да је нетачно него је и лаж, довољно је погледати моју првобитну објаву:
Реч бадањ настала је од старијега штокавскога бьдьњ вокализацијом полугласа ь > а, о том сведоче стсрп. облици попут Бьдьнь, Бьдьнѥви Доли као и дијал. бьдьњ
Када би твоје тумачење било тачно, у споменицима пре промене ь > а реч бања налазили бисмо у облику *бьнꙗ, али налазимо само банꙗ.

Даље, с једне стране имамо стсл. банꙗ; сх. бања; мак. бања; рус. баня; буг. баня; укр. баня; слн. banja; пољ. bania;, слк. baňa; чеш. baň, báně; глуж. banja, длуж.. banja на основу којих без потешкоћа реконструишемо општесловенско *banja.
По свему судећи реч је из јужнословенских говора најпре стигла у источнословенске, а из потоњих је преузета у западносовенске с нешто измењеним значењима. О том се може читати овде:

https://www.researchgate.net/profil...tarsim-romanismum-ve-slovanskych-jazycich.pdf
Vít Boček - Studie k nejstarším romanismům ve slovanských jazycích, Studia etymologica Brunensia 9, Nakladatelství Lidové noviny, Praha, 2010, 41 - 48
http://essja.narod.ru/pg/01/f150-151.htm
Этимологический словарь славянских языков, 1, Москва, Наука, 151-152

С друге стране, код Јужних Словена имамо шток. бадањ, дијал. бадан, бьдьњ; стшток. бьдьнь; кајк. bedenj; слн. bedenj; буг. дијал. бъдън’, бъдън, бъдне; a код Источних и Западних слч. bedňа, дијал. bodňа, bodna; чеш. bedna; пољ. bednia; рус. бодня; укр. бодня. Разлике у коренским самогласницима су различити исходи вокализације некадашњега тврдог коренског полугласа, из чега следи да можемо реконструисати јсл. *bъdьnjь, bъdьnъ; исл. зсл. bъdnjа, bъdnа.

Можемо приметити да за јсл. *bъdьnjь, *bъdьnъ мушкога рода у исл. и зсл. стоје *bъdnjа, *bъdnа женскога рода с очекиваним одразима коренског поугласа и гласом /d/ и то упоредно с именицом *banja, а по твом тумачењу очекивало би се да те две именице буду истоветне обликом, што додатно показује како је твоје тумачење потпуно погрешно.

На твоје тумачење одговорио сам само аргументима које сам поткрепио и појаснио. Од свега написанога одговорио си на један детаљ непоткрепљеним и непојашњеним тврдњама које се потпуно косе са сазнањима историјске лингвистике. Наравно да ћу рећи да измишљаш ако настављаш износити одређене тврдње након што је јасно показано како су неосноване, проверено нетачне и да се косе с оним што се може закључити на основу доказа. И поред свега тога позвао сам те да представиш своје аргументе, што опет ниси учинио. Не бисмо водили овакав разговор када би ти на аргументе одговарао аргументима.
 
Poslednja izmena:
Ово не само да је нетачно него је и лаж, довољно је да погледамо моју првобитну објаву:


На твоје тумачење одговорио сам само аргументима које сам поткрепио и појаснио. Од свега написанога одговорио си на један детаљ непоткрепљеним и непојашњеним тврдњама које се потпуно косе са сазнањима историјске лигвистике. Наравно да ћу рећи да измишљаш ако настављаш износити одређене тврдње након што је јасно показано да су неосноване, проверено нетачне и да се косе с оним што се може закључити на основу доказа. Не бисмо водили овакав разговор када би ти на аргументе одговарао аргументима.

Šta misliš kako je tek nekome ko još duže čeka da to, konačno, počne već jednom?
 
Ово не само да је нетачно него је и лаж, довољно је погледати моју првобитну објаву:
Ja samo vidim da sam ja pametniji od tvojih knjiga jer u njima ne piše kako je nastala reč badanj, badnjak, badnjar, a ja sam to objasnio, na šta se nisi osvrnuo.

Neko ko se razume u jezičku nauku, prvo bi pohvalio takvu vrstu naučnog napretka, a neko ko je u svojoj suštini antinaučan bi preko toga preleteo jer nema u knjigama, pa sam ne zna bez puškica ni da li jeste, ni da li nije. Tek bi onda prešao na kritiku u koju ne bi uključivao lične strasti.

- - - - - - - - - -

На твоје тумачење одговорио сам само аргументима које сам поткрепио и појаснио. Од свега написанога одговорио си на један детаљ непоткрепљеним и непојашњеним тврдњама које се потпуно косе са сазнањима историјске лингвистике. Наравно да ћу рећи да измишљаш ако настављаш износити одређене тврдње након што је јасно показано како су неосноване, проверено нетачне и да се косе с оним што се може закључити на основу доказа. И поред свега тога позвао сам те да представиш своје аргументе, што опет ниси учинио. Не бисмо водили овакав разговор када би ти на аргументе одговарао аргументима.

Mešaš argumente sa literarnim citatima.

- - - - - - - - - -

Šta misliš kako je tek nekome ko još duže čeka da to, konačno, počne već jednom?

Ti jedva čekaš da se nekom okačiš oko vrata dok ga ne udaviš skribomanijom; takođe, ne razlikuješ činjenicu od narativnog podatka; ne razlikuješ politički okvir od činjeničnog. To su suštinske stvari. Zato sam ti onomad i rekao da te ne smatram .. da ne ponavljam.

- - - - - - - - - -

Deder d iskoristim lingvistu u okolini. z:mrgreen:

Ja sam laik.
 
Ja samo vidim da sam ja pametniji od tvojih knjiga

Ovo je pod velikim znakom pitanja. U dosadašnjim diskusijama nisi se pokazao sposobnim uopšte pratiti nit same diskusije, praktično nikada da sam primetio. Npr. govorimo o granici između hrvatskih i slovenačkih kajkavaca, na šta ti kažeš da sam ja izlupetao desetak budalaština i da se nema vremena odgovoriti na sve. Postaviš kartu koja dokazuje potpuno ono što sam ja rekao, jer se Istra poklapa sa jezičkom podelom. A onda kažeš da sam se ja uhvatio nečeg nebitnog...iako si ti to prvi spomenuo. I za kraj, nakon što nisi ispratio ništa što si sam napisao, niti iko drugi, jedino je savet ovo:

У покушају да се испетљаш из ћорсокака упетљаваш се у номиналне ефемерности. Чу, "посредно". Прибери се, прочитај испочетка и све ће ти бити јасно.

:zblesav:

Trčkaraš od besmislenog do nepovezanog i tražiš da se ponovo pročita; kao da će naknadno nešto što ne formira ništa koherentno postati smisleno ako se više puta pročita (ili kao da nešto što je najnotornija greška postane tačno naknadnim čitanjem). I koristiš vrlo često pojam logika, ali nikome nije jasno koji su principi logike. Kriješ se iza tog pojma, najjednostavnije rečeno. Logika je filozofski princip; ne može se na pitanje zašto odgovarati sa logično je. Zamisli da moj odgovor na neko pitanje bude: istoriografsko je i da očekujem da svi prihvate da je to tako samo zato što tvrdim da jeste, bez ikakvog objašnjenja. A suštinska razlika između nas dvojice (između ostalog) je:

Veliki je problem što je zvanična nauka prvo napravila okvir (Južni Sloveni su dođoši na Balkanu), a onda sve ostalo podredila i podređuje tom okviru, što je pseudonauka, kako si zgodno primetio za onog ko polazi od fakata i faktičkog okvira.

Ti zaista veruješ da je ovo jedina istina i da mora biti tako. Dakle, to je dogma; u nju se mora verovati i nije je potrebno dokazivati. Uopšte nisi otvoren čak ni u teoretskom smislu mogućnosti da drevni stanovnici Balkanskog poluostrava skoro nikakve veze nisu imali sa Starim Slovenima. E pa, ja nisam ni u šta tako nešto ubeđen van svake sumnje. I kada tvrdim da je nešto najverovatnije, ne tvrdim da je zasigurno tako, samo najizvesnije. I dok god budeš toliko zatvorenog uma, beć iole opcija da se otvoriš da možda, samo možda nije tačno to što ti misliš, tako će biti i suštinskog nerazumevanja.
 
Poslednja izmena:
na ovakve lingvisičke zavrzlame ne može se odgovoriti bez poznavanja proto-iranskog, proto-indoevropskog, proto-persijskog; od naših istoričara time se jedino bavio milanović u pisanim izvorima koristeći darakhašanijevu doktorsku disertaciju iz lingvistike na oksfordu (darakhašani obzirom njegov prijatelj mu je ustupio); dakle, gospodo, pročitajte šta treba, latinski i starogrčki jezici su mladi, tek izašli iz jungferske faze, nemo se ovako nabadate bez veze samo pokazujete nedovoljno znanje e da bi se uopšte uhvatili u koštac s ovom temom; tek toliko da se zna, više manje da ne kažem manje više
 
na ovakve lingvisičke zavrzlame ne može se odgovoriti bez poznavanja proto-iranskog, proto-indoevropskog, proto-persijskog; od naših istoričara time se jedino bavio milanović u pisanim izvorima koristeći darakhašanijevu doktorsku disertaciju iz lingvistike na oksfordu (darakhašani obzirom njegov prijatelj mu je ustupio); dakle, gospodo, pročitajte šta treba, latinski i starogrčki jezici su mladi, tek izašli iz jungferske faze, nemo se ovako nabadate bez veze samo pokazujete nedovoljno znanje e da bi se uopšte uhvatili u koštac s ovom temom; tek toliko da se zna, više manje da ne kažem manje više

Svako kod kuće na polici treba da ima najmanje 12 primeraka Milanovićevih knjiga po izdanju. U kupatilu za nedajbože.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top