Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.473
A bre, mislio sam Igora.
Ne diže slušalicu bilo kome. Samo kad treba da se neko pljuje.
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
A bre, mislio sam Igora.
Zasto profesor doktor Djordje Bubalo na katedri za istoriju filozofskog fakulteta svojim studentima nista ne predaje o periodu pre Nemanjica.... To je meni mnogo sumnjivo. Da li je on becko-berlinac... Jedan student ga je to pitao a on je izvrdao, nije nista odgovorio....
Zato što je od Nemanjića naovamo nabubao, a to pre Nemanjića nije imao odakle da buba.
* Титуле Вукана Немањића и традиција Дукљанског краљевства. У: ТОДИЋ, Бранислав (ur.), РАДУЈКО, Милан (ur.). Ђурђеви ступови и Будимљанска епархија : зборник радова. Беране: Епископија Будимљанско-никшићка: Полимски музеј Беране; Београд: Филозофски факултет, Институт за историју уметности: Службени гласник: Православни богословски факултет, Институт за теолошка истраживања, 2011, стр. 79-93. [COBISS.SR-ID 521613207]
* Михаило : краљ, дукљански владар. У: POPOV, Čedomir (ur.), BEŠLIN, Branko (ur.). Српски биографски речник. [Књ.] 6, Мар-Миш. Нови Сад: Матица српска, 2014, стр. 831-832. [COBISS.SR-ID 525659287]
* Михаило Вишевић : хумски кнез. У: POPOV, Čedomir (ur.), BEŠLIN, Branko (ur.). Српски биографски речник. [Књ.] 6, Мар-Миш. Нови Сад: Матица српска, 2014, стр. 840. [COBISS.SR-ID 525660567]
* Војислављевићи. У: POPOV, Čedomir (ur.), NEGRIŠORAC, Ivan (ur.). Српска енциклопедија. Том 2, В-Вшетечка. Нови Сад: Матица српска; Београд: Српска академија наука и уметности: Завод за уџбенике, 2013, стр. 650-651. [COBISS.SR-ID 523658647]
* Клонимир : син кнеза Стројимира. У: POPOV, Čedomir (ur.), BUJAS, Milica (ur.), PIVNIČKI-DRINIĆ, Tatjana (ur.). Српски биографски речник. [Књ.] 5, Кв-Мао. Нови Сад: Матица српска, 2011, стр. 82. [COBISS.SR-ID 520681879]
* Крајина : кнез. У: POPOV, Čedomir (ur.), BUJAS, Milica (ur.), PIVNIČKI-DRINIĆ, Tatjana (ur.). Српски биографски речник. [Књ.] 5, Кв-Мао. Нови Сад: Матица српска, 2011, стр. 321. [COBISS.SR-ID 520683415]
* Љутовид : стратег Србије и Захумља. У: POPOV, Čedomir (ur.), BUJAS, Milica (ur.), PIVNIČKI-DRINIĆ, Tatjana (ur.). Српски биографски речник. [Књ.] 5, Кв-Мао. Нови Сад: Матица српска, 2011, стр. 719. [COBISS.SR-ID 520684695]
* Љутомир : велики жупан. У: POPOV, Čedomir (ur.), BUJAS, Milica (ur.), PIVNIČKI-DRINIĆ, Tatjana (ur.). Српски биографски речник. [Књ.] 5, Кв-Мао. Нови Сад: Матица српска, 2011, стр. 719. [COBISS.SR-ID 520684951]
* Вишевић Михаило. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 179-180. [COBISS.SR-ID 519468951]
* Вишеслав. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 180. [COBISS.SR-ID 519469207]
* Властимир. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 187. [COBISS.SR-ID 519469975]
* Властимировићи. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 187-189. [COBISS.SR-ID 519470231]
* Војислављевићи. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 194. [COBISS.SR-ID 519470487]
* Вукан. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 208. [COBISS.SR-ID 519470999]
* Вукановићи. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 208. [COBISS.SR-ID 519471255]
* Јован Владимир. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 450. [COBISS.SR-ID 519472791]
* Петар Гојниковић. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 822-823. [COBISS.SR-ID 519479447]
* Стефан Војислав. У: LJUŠIĆ, Radoš (ur.), RAJIĆ, Suzana (ur.). Енциклопедија српског народа. 1. изд.. Београд: Завод за уџбенике, 2008, стр. 1089. [COBISS.SR-ID 519480983]
Daj sken iz udžbenika o "lekcijama iz prednemanjićke istorije". Odmah ću da priznam neobaveštenost.
Sotire, vidiš li šta si učinio. Sledeći put pred trolovanje, pripazi dobro kakva koleteralna šteta može nastati ako se neko upeca.
Možda bi mogao samog sebe da pročita, jer je autor velikog broja odrednica o prednemanjićkoj srpskoj istoriji u Enciklopediji srpskog naroda, Srpskom biografskom rečniku i Srpskoj enciklopediji.
Vidim da ovde ponovo staješ u odbranu one stare zablude koju vodeći domaći novoromantičari propagiraju; o tome kako niko ništa ne zna o srpskoj istoriji pre Nemanjića, niti se time bavi.
Priznanje neobaveštenosti stiglo nije, a nešto sam sve skeptičniji da će uopšte.
Ne. Nema niti jedna lekcija o prednemanjićkoj istoriji Srba ili Srbije u osnovačkim udžbenicima.
Opaska se odnosila na tvoje generalno tretiranje svega, pa tako i univerzitetskih profesora a u ovom slučaju konkretno Đorđa Bubala. Ali ne, ni to što si sada napisao nije istina. I ne znam kako možeš ponoviti, jer je vrlo jasno da se radi o jednoj laži (čak si jednom i samog sebe demantovao).
Pogledajte prilog 527632
To je deklarativno, a ne suštinski. Ima dve i po rečenice o tome ko je vladao uz ogradu iz koje se može tumačiti da to nisu srpski vladari. To nije lekcija i ti to znaš, ali formalizam ti je bitan jer suštinu si odavno napustio.
Mene bi bilo sramota da preko pola milenijuma srpske istorije predstavljeno sa 2 rečenice nazovem "lekcijom o prednemanjićkoj Srbiji".Majko božja koliko se ti izvlačiš. Ti si bukvalno uništio pojam istine kao takav. Silovao si je šezdeset puta, odsekao joj dojke i bacio razjarenim psima. Sve si rastegnuo do bolesnih razmera sa namerom da se iz svega izvučeš, jer broj neistina koje si izdeklamovao za ovih 10 godina je toliko veliki da se čovek počne pitati šta bi uradio Satana iz poslednjeg kruga Danteovog Pakla kada bi te video, jer ne znam kako ovo nazvati ako ne predstavlja nešto na patološkom nivou.
Ti misliš da možeš reći šta godt pandne na pamet...i onda kazati da nisi bukvalno to mislio, već nešto u prenesenom značenju. To što si napisao nije istina i šta god pokušavaš smandrljati, neće to promeniti. Ostaje samo tvoj degutantni bezobrazluk kojim usled egocentrizma nisi sposoban priznati najobičniju grešku, a kamo li nešto šire od toga. Kada bismo sada krenuli sastavljati memoare tvojih gluposti i netačnosti na ovom forumu za sve ove godine, to bi bilo jedno serijsko višetomno izdanje.
I još se NickFreat pita šta je bilo između nas dvojice...
Mene bi bilo sramota da preko pola milenijuma srpske istorije predstavljeno sa 2 rečenice nazovem "lekcijom o prednemanjićkoj Srbiji".
Al, nismo ni svi isti.
Je li to sad treba da bude nešto kao, ha-ha, sad si mi uvalio? Ja s tim udžbenikom imam veze potpuno isto koliko i (verovatno) ti. I niti ima samo dve rečenice, niti mi se postavljeni udžbenik uopšte sviđa, niti verujem da ti imaš puno kontakata sa decom uzrasta za 6. razred osnovnih škola. Pitanje je šta bi ti uradio; verovatno ih udavio da zamrze istoriju svoje zemlje maksimalno i formiraju se kao osobe koje smatraju da je istorija u celini nepotrebna i/ili besmislena nauka.
Mada je pravo pitanje šta si hteo kazati (možda da ti to uliva ponos, u stvari), jer ti u principu ne misliš ništa od onog što napišeš (ako smo srećni, onda bude približno). No svakako, pošto te očigledno nije sramota da lažeš i toliko lupetaš čvrsto napamet, svašta je moguće da je pravo značenje.
Svako kod kuće na polici treba da ima najmanje 12 primeraka Milanovićevih knjiga po izdanju. U kupatilu za nedajbože.
dovoljna su i druga izdanja ove tri knjige, preko 1000 strana dokumenata i komentara o srpskoj istoriji pre nemanjića
Misliš, kao ono:
1) Srpski jezik na Slovenskom Jugu nema tragova predsrpskih jezičkih supstrata. To znači da mi nismo srbizovani već smo - Srbi.
2) Srpski jezik u svojoj punoj gramatičkoj i akcentuacijskoj formi praktično je nenaučljiv. I zato, takav kakav je, nikad nije mogao nastati nametanjem srpske manjine nesrpskoj većini (što bi proisticalo iz današnjeg mejnstrim gledišta o 3% doseljenih Slovena), već uvek obrnuto - samo je srpska većina srpski jezik mogla nametati manjinama. Na periferijama srpskog jezika imamo pojednostavljivanje gramatike i akcentuacije. To su područja značajnijih mešanja sa nesrpskim etničkim masama.
3) Srpski jezik nema niti jednu šiptarsku reč u svom rečniku dok šiptarski jezik vrvi od srpskih reči. To znači da su Šiptari došli među Srbe i počeli da ih potiskuju (ovi potisnuti beže i nemaju šiptarske reči) i asimiluju (ovi su odgovorni su za obilje srbizama u šiptarskom jeziku)
Džaba ti škole, sine.
Ovo bi i glupima bilo dovoljno kao dokaz da su se Šiptari doselili među Slovene-Srbe na Slovenskom Jugu, a ne obrnuto, osim ako ne žele da lažu.Srbi su ovde bili prvi osvedočeni narod - 40% srpskih toponima po Albaniji, 40% po 19-vekovnoj Grčkoj sve do vrha Peloponeza (ili, srpski - Moreje) i nekolicina po Kritu i Maloj Aziji. To su stvari koje se u udžbenicima prećutkuju jer za njih ne postoji ubedljivo objašnjenje saobrazno mantri Bebejske sekte.
4) Ne postoji šiptarski toponim stariji od slovenskog-srpskog. Na području cele Albanije, Metohije, Kosova, Zapadne Makedonije, slovenski toponimi su zasvedočeni pre ma kojeg šiptarskog ili turskog toponima.
Ovo bi i glupima bilo dovoljno kao dokaz da su se Šiptari doselili među Slovene-Srbe na Slovenskom Jugu, a ne obrnuto, osim ako ne žele da lažu.
П. Ивић:Што се тиче албанских елемената у топонимији, њих је наравно много у косовско-метохијској области и њеном непосредном суседству
Pavle Ivić, Srpski narod i njegov jezik, str. 30:
https://archive.org/stream/sneky/Павле Ивић - Српски народ и његов језик_djvu.txt
Moje viđenje stvari je da su se do X stoleća proto-Arbanasi preselili u te krajeve koje si nabrojao (većinski) negde pre X stoleća. Ja njihovu genezu, proces stvaranja, vidim kao posledicu romejsko-bugarskih ratova.
Da ti dodatno pojasnim. Tvoja "logika" je sledeća. Neki Šiptar dođe, recimo 2016. na neku njivu, tamo sagradi bunker i ostalu logistiku i taj zaselak krsti nekom albanskom rečju.Original postavio П. Ивић
Што се тиче албанских елемената у топонимији, њих је наравно много у косовско-метохијској области и њеном непосредном суседству
Moje viđenje stvari je da su se do X stoleća proto-Arbanasi preselili u te krajeve koje si nabrojao (većinski) negde pre X stoleća. Ja njihovu genezu, proces stvaranja, vidim kao posledicu romejsko-bugarskih ratova.
Da ti dodatno pojasnim. Tvoja "logika" je sledeća. Neki Šiptar dođe, recimo 2016. na neku njivu, tamo sagradi bunker i ostalu logistiku i taj zaselak krsti nekom albanskom rečju.
I, onda dođe Slaven i kaže: "Aha, eto, a Mrkalj je rekao da su slovenski toponimi stariji od albanskih!"
Ne znam kako se to zove kod tebe. Kod mene, malo nije zgodno za javnost.
Pošto kažeš "preselili", znači, znaš odakle. Dakle,
odakle?
plus dokaz, pošto ti ne ustaješ iz kreveta bez dokaza?
To su prevaziđene politički podobne nenačne nepodopštine rađene u doba titoizma. Šar, Štip, Ohrid i Niš su mnogo lakše srpske reči (Šar-šaren, šarati, Štip - štipati, Ohrid - o hrid, Niš - niska, niza) nego albanske, pa opet, to nije argument da se obor teorija o odsustvu Srba na Slovenskom Jugu pre 7. veka. Zreli Ivić to nikad ne bi napisao - iako argumentaciju ovakve vrste ni sam ne uzimam u ubzir, kao ni to što je pisao kao mlad da bi napredovao u karijeri u titoistočkoj antisrpskoj Jugoslaviji.To je diskusija u kontekstu razgovora o toponimima koji su možda ušli u slovenske jezike iz albanskog, kao npr. Šar planina, Štip, Niš ili Ohrid. Već smo pričali o Ivićevoj teoriji o poreklu Albanaca, asimilacijama, itd....da se ne ponavljam bezveze jer me ti teraš doslovno da 300x jednu te istu stvar napišem i svaki put se ponašaš kao da prvi put čuješ, a posle me kritikuješ da skribomanišem.
To su prevaziđene politički podobne nenačne nepodopštine rađene u doba titoizma. Šar, Štip, Ohrid i Niš su mnogo lakše srpske reči (Šar-šaren, šarati, Štip - štipati, Ohrid - o hrid, Niš - niska, niza) nego albanske, pa opet, to nije argument da se obor teorija o odsustvu Srba na Slovenskom Jugu pre 7. veka. Zreli Ivić to nikad ne bi napisao - iako argumentaciju ovakve vrste ni sam ne uzimam u ubzir, kao ni to što je pisao kao mlad da bi napredovao u karijeri u titoistočkoj antisrpskoj Jugoslaviji.
- - - - - - - - - -
PS. Zaista, nemojmo više o tim glupostoima. To je voda ispod mosta.
Ne. Nema niti jedna lekcija o prednemanjićkoj istoriji Srba ili Srbije u osnovačkim udžbenicima.
Ovo nije sve, ima još za raniji period, ali ostavio sam to da mi ne bi vrištio ovde kako nije fer jer popunjavam stranicama iz lekcije koja je o doseljavanju Slovena. No, hajde reci sada iskreno, da li je ovo deklarativno i možeš li nazvati to, čak i u prenesenom značenju hiperbolom dve i po rečenice, ili da ti, navodno, suština ostaje ista?
Ne znam iz kog srednjovekovnog rukupovisa potiče prikaz srpskog ratnika ali moram da rezonujem ogromnu sličnost sa prikazima sarmatskih ratnika.
Ovo nije sve, ima još za raniji period, ali ostavio sam to da mi ne bi vrištio ovde kako nije fer jer popunjavam stranicama iz lekcije koja je o doseljavanju Slovena. No, hajde reci sada iskreno, da li je ovo deklarativno i možeš li nazvati to, čak i u prenesenom značenju hiperbolom dve i po rečenice, ili da ti, navodno, suština ostaje ista?
Naravno da ovo obara predstavu o nepostojanju prednemanjićke istorije.
Karakterizacija "dve i po rečenice" odnosila se na ovo: