Ove reci nisu turske, jer je kesten svuda kesten, spanac i shakal takodje, a sigurno da to nisu reci koje su preuzete iz turskog.
Nego kakve veze ima pubertet sa engleskim?
Kesten je turski
kestane a grčki
kastanon. Prema nekoj pretpostavsci dolazi od aramejske reči
kaskani.
Francuzi kažu
châtaigne (što jeste istog korena kao i kesten) ali i marron, ako se ne varam i italijani slično; otud se u Dalmaciji za kestene kaže maruni. Pri tome jedno je pitomi kesten, a drugo divlji, o kod nas nema razlike kao u romanskim jezicima. A razlika nije nebitna, jer divlji su jestivi a pitomi nisu. To je neobično da nešto što je pripitomljeno nije jestivo, ali pitomi kesteni su ovi što se sade duž ulica i njihov plod nije za jelo.
Sve u svemu, u pravu si da manje više svi koriste istu reč za kesten pa nema nekeog posebnog razloga verovati da je reč u srpski došla baš iz turskog.
Kolašin, od turske reči
kolas, što je čin u turskoj vojsci. Otprilike bi se moglo prevesti kao
kapetan, pa bi bukvalni prevod imena grada bio
Kapetanija.
Komora je latinska reč za koji je razložno pretpostaviti da je prispela iz turskog (
komor), a Turci ga opet nisu uzeli direktno iz latinskog nego je dospeo tu preko arapskog.
Spanać, od turske reči
ispanak, koja opet dolazi od persijskog
ispang,
isfenag. I drugi narodi koriste reč iz ovog korena, možemo da diskutujemo da li smo je mi pokupili preko Turaka.Isto važi i za šakala, za koga Turci kažu
čakal, tako da je
šakal i
čagalj (naziv koji se koristi u Dalmaciji) ista reč. Samo da skrenem pažnju da je množina čagalji, dakle isto kao i šakali, a ne čagljevi kao što bi se moglo pomisliti.
Što se tiče šindre:
U osnovi, nije mnogo reči baš iz turskog, uglavnom su u pitanju reči koje su došle
preko turskog, a i one se smatraju turcizmima. Naveo sam mislim negde ranije reč
četa, koja je došla iz turskog, a u turski je došla iz slovenskih jezika i to po svemu sudeći upravo od Srba.
Usput sam naišao na reč(cu)
čak, koja je turcizam (
čak tamo,
čak toliko ...). Na turskom znači
daleko,
sve do i td.