Tvorbeno produktivni orijentalizmi

Неке речи за које већина не би помислила да су турцизми:

- кивња
- сердар
- копча
- сој
- спанаћ
- чекрк
- неимар
- кула
- чанак
- лакрдија
- кестен
- челенка
- пексимит
- скерлет
- џеп
- чутура
- конак
- шакал
- комора
- ширит
- чокот
- караула
- мамуза
- Колашин (назив града)
- чорба
- чесма
- шуга (порекло речи није сигурно)
- чамац
- шиндра (из немачког па преко турског)
- дурбин
- душек
итд.
 
Poslednja izmena:
Mislio sam da je romanizam:

zèra ž 〈G mn zérā〉

reg.
1. sitna stvar [zera od djeteta]; stvarčica (hip. zerica)
2. mala vrijednost [što mi je ta zera od plaće]; beznačajnost

tur. zerre ← arap. ḍärre: zrno prosa

Englesko je od italijanskog:
zero Look up zero at Dictionary.com
c.1600, from It. zero, from M.L. zephirum, from Arabic sifr "cipher," translation of Skt. sunya-m "empty place, desert, naught" (see cipher). A brief history of the invention of "zero" can be found here. Meaning "worthless person" is recorded from 1813. The verb zero in is 1944, from the noun, on the notion of instrument adjustments. Zero tolerance first recorded 1972, originally U.S. political language.
5df41d.png

5df7ab.png
 
Неке речи за које већина не би помислила да су турцизми:

-

- спанаћ


- кестен


- шакал
- комора
-


- Колашин (назив града)



- шиндра (из немачког па преко турског)
-
.

Ove reci nisu turske, jer je kesten svuda kesten, spanac i shakal takodje, a sigurno da to nisu reci koje su preuzete iz turskog.

Nego kakve veze ima pubertet sa engleskim?
 
Ove reci nisu turske, jer je kesten svuda kesten, spanac i shakal takodje, a sigurno da to nisu reci koje su preuzete iz turskog.

Nego kakve veze ima pubertet sa engleskim?

Kesten je turski kestane a grčki kastanon. Prema nekoj pretpostavsci dolazi od aramejske reči kaskani.

Francuzi kažu châtaigne (što jeste istog korena kao i kesten) ali i marron, ako se ne varam i italijani slično; otud se u Dalmaciji za kestene kaže maruni. Pri tome jedno je pitomi kesten, a drugo divlji, o kod nas nema razlike kao u romanskim jezicima. A razlika nije nebitna, jer divlji su jestivi a pitomi nisu. To je neobično da nešto što je pripitomljeno nije jestivo, ali pitomi kesteni su ovi što se sade duž ulica i njihov plod nije za jelo.

Sve u svemu, u pravu si da manje više svi koriste istu reč za kesten pa nema nekeog posebnog razloga verovati da je reč u srpski došla baš iz turskog.

Kolašin, od turske reči kolas, što je čin u turskoj vojsci. Otprilike bi se moglo prevesti kao kapetan, pa bi bukvalni prevod imena grada bio Kapetanija.

Komora je latinska reč za koji je razložno pretpostaviti da je prispela iz turskog (komor), a Turci ga opet nisu uzeli direktno iz latinskog nego je dospeo tu preko arapskog.

Spanać, od turske reči ispanak, koja opet dolazi od persijskog ispang, isfenag. I drugi narodi koriste reč iz ovog korena, možemo da diskutujemo da li smo je mi pokupili preko Turaka.Isto važi i za šakala, za koga Turci kažu čakal, tako da je šakal i čagalj (naziv koji se koristi u Dalmaciji) ista reč. Samo da skrenem pažnju da je množina čagalji, dakle isto kao i šakali, a ne čagljevi kao što bi se moglo pomisliti.

Što se tiče šindre:

sindra.jpg


U osnovi, nije mnogo reči baš iz turskog, uglavnom su u pitanju reči koje su došle preko turskog, a i one se smatraju turcizmima. Naveo sam mislim negde ranije reč četa, koja je došla iz turskog, a u turski je došla iz slovenskih jezika i to po svemu sudeći upravo od Srba.

Usput sam naišao na reč(cu) čak, koja je turcizam (čak tamo, čak toliko ...). Na turskom znači daleko, sve do i td.
 
Poslednja izmena:
Ove reci nisu turske, jer je kesten svuda kesten, spanac i shakal takodje, a sigurno da to nisu reci koje su preuzete iz turskog.

Nego kakve veze ima pubertet sa engleskim?

I kiosk i jogurt se kaže svugde, pa su opet turske. Velika kultura ti Turci... čudo da nam ni pola milenijuma pod njima nije pomoglo. :)

- - - - - - - - - -

Занимљив поглед на етимологију наведених речи:

[Loma Aleksandar, Perintegracija ob- > b- kao etimološki problem, Južnoslovenski filolog, 2000, LVI, 1-2, str. 618, 620.]

j0ww.png


4zi4.png

Odlično uočeno. Šteta što u rad nije integrisao i reči počinjuće na o- ( ob$ -> o$ i ob$ ->ob kao etimološki problem).
 
Poslednja izmena:

Back
Top