Hazrael
Zainteresovan član
- Poruka
- 107
Ni Zagreb ni Sarajevo ne znaju šta uraditi s nekada modernom vojnom bazom
Profesionalnom ljubaznošću Armana Midžića, komandira Granične policije BiH na prijelazu Izačić, i njegovih hrvatskih kolega, vozilom hrvatske policije kojim upravlja granični policajac, Karlovčanin Dalibor Grašić vozimo se na hrvatsku stranu granice.
Idemo prema selu Željava, gdje se pod snijegom ispod planine Plješivice i u njenoj utrobi, na nadmorskoj visini od 337 metara, nalazi čuveni kompleks vojnog aerodroma nekadašnje JNA. Riječ je o jednom od najvećih objekata takve vrste u Evropi, koji je nastao u periodu Hladnog rata, a danas je tužni spomenik propaloj državi.
Građen je 12 godina u punoj tajnosti, a efektivno je radio od 1968. do 1992. godine, kada ga je JNA 16. maja, u 5.30 sati, s više od 50 tona eksploziva trajno onesposobila. Bio je to i siguran znak urušavanje tadašnje zajedničke države.
Upozorenje na ruskom
Iako su piste aerodroma Željava od graničnog prijelaza Izačić zračnom linijom udaljene samo oko kilometar, da bismo ušli u kompleks, vozimo se desetak kilometara prema Ličkom Petrovom Selu i skrećemo lijevo.
Na ulazu u polunapušteno srpsko selo Željava napuštena hrvatska kasarna s ostacima velike "dakote" i jednog manjeg aviona. Tišinu sela s dvadesetak mahom starijih ljudi remeti samo zvuk "defenderovog" motora. Oko puta zaraslog u šikaru socijalistički natpis "Zabranjen pristup i osmatranje" i to na nekoliko svjetskih jezika, uključujući i ruski.
Tu su i znatno noviji natpisi o velikoj opasnosti od mina. Grašić kaže da je sigurna jedino vožnja asfaltom. Nekoliko kilometara dalje pod snijegom je aerodrom Željava.
- Ovdje se ništa posebno ne dešava. Ranije je bilo ilegalnih prelazaka granice i otuđivanja vojnog otpada, najviše podzemnih kablova i bakra. Danas ovuda prolaze lovci i zajedničke hrvatsko-bosanske patrole - priča Grašić.
Dodaje kako su katakombe Željave, u kojima vlada "mrtvi mrak", ispitivali i speleolozi, a jedno vrijeme su, s bosanske strane, lopovi ulazili malim kamionima u zarušene tunele i krali kerozin iz ogromnih spremnika. Hrvatska strana je potom bagerima napravila prepreke za ulaz motornim vozilima.
Od Grašića saznajemo da su pojedini dijelovi tunela objekta "Klek", kako se zvao podzemni dio aerodroma, u veoma lošem stanju i prijeti opasnost od potpunog urušavanja. Uz to, vreba i opasnost od radioaktivnog "americija 241", kojeg je bilo u jonizacijskim detektorima dima smještenim na stropovima tunela. Americij 241 lako se apsorbira u plućima i može izazvati karcinom i genetska oštećenja u ekstremnim slučajevima.
- Kompleks je uništen, na pistama su rupe. Ne vidim ko bi mogao imati interes da ovo obnavlja - kaže Grašić. A stvari tako, čini se, i stoje. Hrvatska i BiH su se kroz reforme vojnih potencijala odrekle velikog broja kasarni, skladišta, poligona, odmarališta, zemljišta, aerodroma i proglasili ih neperspektivnom vojnom imovinom. Vojni aerodrom Željava najvećim dijelom nalazi se na hrvatskoj strani. Sa bh. strane granice je jedna pista i tunel.
Proteklih godina su državni, politički i vojni rukovodioci, kao i predstavnici lokalnih zajednica, s vremena na vrijeme podsjećali kako ne znaju šta da učine s kompleksom aerodroma Željava.
Bivši guverner Unsko-sanskog kantona Mirsad Veladžić predlagao da se Željava stavi u funkciju za civilni avionski saobraćaj, ali niko se nije odazvao na taj poziv. Bilo je ideja o održavanju karting trka, izgradnji slobodne carinske zone, ali ništa od toga nije realizirano.
Prije pet godina bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i tadašnji premijer Ivo Sanader dogovorili su da bivše vojne nekretnine idu pod koncesije, a da oko 50 posto novca bude uplaćeno za modernizaciju vojske. Taj dogovor nikad nije realiziran.
Prazne priče
Prije dvije sedmice u Bihaću je kantonalnom premijeru Hamdiji Lipovači, kako saznajemo, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, između ostalog, kazao kako će "eksperti u skorije vrijeme vidjeti može li aerodrom Željava služiti svrsi".
U ljeto 2002. godine vlade RH i BiH pokrenule su zajedničku inicijativu prodaje aerodroma stranom investitoru. Nijedna strana nikada nije iznijela precizne podatke o tome šta pripada Hrvatskoj, a šta BiH, niti se zna knjigovodstvena vrijednost aerodroma Željava. Iz tog perioda seže i Lipovačina izjava kako bi se Željava mogla koristiti kao muzejsko-turistički prostor, poligon za biciklističke, auto i moto-utrke.
Onome koji dođe u ogromni kompleks Željave jasno je da ovakva rješenja nemaju puno dodira s realnošću.
Objektivna nemoć lokalnih vlasti, ali i državnih struktura RH i BiH da iznađu adekvatno rješenje za civilno korištenje aerodroma Željava, uz hronično odsustvo interesa investitora izvana, ostavlja ovaj kompleks pod planinom Plješivicom u stanju propadanja.
Za to vrijeme Slovenija, Makedonija i Srbija nekadašnje vojne objekte prodaju i pune svoje budžete. Željava je proteklih 20 godina izrasla u mit o famoznom podzemnom gradu čiji tuneli sežu do Udbine. U dvije decenije propadanja i nepripadanja nikome priroda čini svoje - zimi njome gospodari snijeg, a ljeti zmije na pistama i šišmiši u betonskim katakombama Plješivice.
Amerikanci predlažu da se uzgajaju šampinjoni!
Jedan aktivni bh. general ispričao nam je zgodu s jednog od brojnih vojnih seminara.
- Pričao sam Amerikancima za aerodrom Željava i upitao ih jesu li možda oni zainteresirani da tu instaliraju manji aerodrom. Nasmijali su se, potvrdili da znaju sve o Željavi i kazali kako su im dovoljna dva nosača aviona na Jadranu, a nama preporučili da u tunelima Željave uzgajamo šampinjone - kaže general.
Spiskovi objekata
Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske odreklo se 1992. godine 302 vojna objekta, među kojima je i aerodrom Željava, koji je dat Središnjem uredu za upravljanje državnom imovinom i Hrvatskom fondu za privatizaciju.
Na nepotpunom spisku neperspektivnih vojnih objekata u FBiH koji su bili planirani za prodaju nalazi se 127 kasarni, poligona, skloništa i 149 poslovnih prostora. Nije poznato je li i Željava na tom spisku, ali je izvjesno da bi morala biti.
Zanimljivosti
- Glavni projektant aerodroma Željava je Dragoslav Sobotka, porijeklom Čeh. Danas, živi u Beogradu i ima 91 godinu.
- Izgradnja je koštala četiri milijarde američkih dolara.
- Aerodrom je imao pet pista i četiri tunela visine osam, a širine 20 metara, čiji su hodnici ispod planine dugi 3,5 kilometara. U tunele je moglo stati 120 aviona tipa MIG-21 i 20 "orlova".
- U okviru kompleksa bio je veliki restoran koji je odjednom mogao primiti hiljadu osoba, bolnica, kuhinje, centar veze, učionice, komandna mjesta.
- Tuneli su imali 56 teških pancirnih vrata, vlastitu elektrocentralu, videonadzorni i razglasni te sistem ventilacije, u potpunosti zaštićeni od nuklearnih udara.
- Željavu je čuvalo sedam radara, a svaki je koštao po 12 miliona dolara, te sistem za navođenje od 50 miliona dolara, najskuplji u tadašnjoj JNA.
- Kerozinom su se avioni snabdijevali cjevovodima iz bihaćke periferije, iz naselja Pokoj i Orljani, gdje su čitava brda prepravljena u podzemne rezervoare.
"Migovi" sa Željave
Inače, prvi hrvatski pilot-prebjeg iz JNA Rudolf Perešin pobjegao je MIG-om 21 s aerodroma Željava 25. oktobra 1991. godine na aerodrom Klagenfurt.
Pilot JNA s ovog aerodroma Emir Šišić oborio je helikopter posmatračke misije Evropske unije, u kojem su se nalazili posmatrači Italijani i Francuzi. Borbeni avioni sa Željave napali su 7. novembra 1991. godine Banske dvore u Zagrebu.
Izvor: http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/te...edan-kompleks-zeljava-osudjen-na-propast.html
-------------------------
Facinantan projekat zaista.
Steta sto to propada sada.
Profesionalnom ljubaznošću Armana Midžića, komandira Granične policije BiH na prijelazu Izačić, i njegovih hrvatskih kolega, vozilom hrvatske policije kojim upravlja granični policajac, Karlovčanin Dalibor Grašić vozimo se na hrvatsku stranu granice.
Idemo prema selu Željava, gdje se pod snijegom ispod planine Plješivice i u njenoj utrobi, na nadmorskoj visini od 337 metara, nalazi čuveni kompleks vojnog aerodroma nekadašnje JNA. Riječ je o jednom od najvećih objekata takve vrste u Evropi, koji je nastao u periodu Hladnog rata, a danas je tužni spomenik propaloj državi.
Građen je 12 godina u punoj tajnosti, a efektivno je radio od 1968. do 1992. godine, kada ga je JNA 16. maja, u 5.30 sati, s više od 50 tona eksploziva trajno onesposobila. Bio je to i siguran znak urušavanje tadašnje zajedničke države.
Upozorenje na ruskom
Iako su piste aerodroma Željava od graničnog prijelaza Izačić zračnom linijom udaljene samo oko kilometar, da bismo ušli u kompleks, vozimo se desetak kilometara prema Ličkom Petrovom Selu i skrećemo lijevo.
Na ulazu u polunapušteno srpsko selo Željava napuštena hrvatska kasarna s ostacima velike "dakote" i jednog manjeg aviona. Tišinu sela s dvadesetak mahom starijih ljudi remeti samo zvuk "defenderovog" motora. Oko puta zaraslog u šikaru socijalistički natpis "Zabranjen pristup i osmatranje" i to na nekoliko svjetskih jezika, uključujući i ruski.
Tu su i znatno noviji natpisi o velikoj opasnosti od mina. Grašić kaže da je sigurna jedino vožnja asfaltom. Nekoliko kilometara dalje pod snijegom je aerodrom Željava.
- Ovdje se ništa posebno ne dešava. Ranije je bilo ilegalnih prelazaka granice i otuđivanja vojnog otpada, najviše podzemnih kablova i bakra. Danas ovuda prolaze lovci i zajedničke hrvatsko-bosanske patrole - priča Grašić.
Dodaje kako su katakombe Željave, u kojima vlada "mrtvi mrak", ispitivali i speleolozi, a jedno vrijeme su, s bosanske strane, lopovi ulazili malim kamionima u zarušene tunele i krali kerozin iz ogromnih spremnika. Hrvatska strana je potom bagerima napravila prepreke za ulaz motornim vozilima.
Od Grašića saznajemo da su pojedini dijelovi tunela objekta "Klek", kako se zvao podzemni dio aerodroma, u veoma lošem stanju i prijeti opasnost od potpunog urušavanja. Uz to, vreba i opasnost od radioaktivnog "americija 241", kojeg je bilo u jonizacijskim detektorima dima smještenim na stropovima tunela. Americij 241 lako se apsorbira u plućima i može izazvati karcinom i genetska oštećenja u ekstremnim slučajevima.
- Kompleks je uništen, na pistama su rupe. Ne vidim ko bi mogao imati interes da ovo obnavlja - kaže Grašić. A stvari tako, čini se, i stoje. Hrvatska i BiH su se kroz reforme vojnih potencijala odrekle velikog broja kasarni, skladišta, poligona, odmarališta, zemljišta, aerodroma i proglasili ih neperspektivnom vojnom imovinom. Vojni aerodrom Željava najvećim dijelom nalazi se na hrvatskoj strani. Sa bh. strane granice je jedna pista i tunel.
Proteklih godina su državni, politički i vojni rukovodioci, kao i predstavnici lokalnih zajednica, s vremena na vrijeme podsjećali kako ne znaju šta da učine s kompleksom aerodroma Željava.
Bivši guverner Unsko-sanskog kantona Mirsad Veladžić predlagao da se Željava stavi u funkciju za civilni avionski saobraćaj, ali niko se nije odazvao na taj poziv. Bilo je ideja o održavanju karting trka, izgradnji slobodne carinske zone, ali ništa od toga nije realizirano.
Prije pet godina bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i tadašnji premijer Ivo Sanader dogovorili su da bivše vojne nekretnine idu pod koncesije, a da oko 50 posto novca bude uplaćeno za modernizaciju vojske. Taj dogovor nikad nije realiziran.
Prazne priče
Prije dvije sedmice u Bihaću je kantonalnom premijeru Hamdiji Lipovači, kako saznajemo, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, između ostalog, kazao kako će "eksperti u skorije vrijeme vidjeti može li aerodrom Željava služiti svrsi".
U ljeto 2002. godine vlade RH i BiH pokrenule su zajedničku inicijativu prodaje aerodroma stranom investitoru. Nijedna strana nikada nije iznijela precizne podatke o tome šta pripada Hrvatskoj, a šta BiH, niti se zna knjigovodstvena vrijednost aerodroma Željava. Iz tog perioda seže i Lipovačina izjava kako bi se Željava mogla koristiti kao muzejsko-turistički prostor, poligon za biciklističke, auto i moto-utrke.
Onome koji dođe u ogromni kompleks Željave jasno je da ovakva rješenja nemaju puno dodira s realnošću.
Objektivna nemoć lokalnih vlasti, ali i državnih struktura RH i BiH da iznađu adekvatno rješenje za civilno korištenje aerodroma Željava, uz hronično odsustvo interesa investitora izvana, ostavlja ovaj kompleks pod planinom Plješivicom u stanju propadanja.
Za to vrijeme Slovenija, Makedonija i Srbija nekadašnje vojne objekte prodaju i pune svoje budžete. Željava je proteklih 20 godina izrasla u mit o famoznom podzemnom gradu čiji tuneli sežu do Udbine. U dvije decenije propadanja i nepripadanja nikome priroda čini svoje - zimi njome gospodari snijeg, a ljeti zmije na pistama i šišmiši u betonskim katakombama Plješivice.
Amerikanci predlažu da se uzgajaju šampinjoni!
Jedan aktivni bh. general ispričao nam je zgodu s jednog od brojnih vojnih seminara.
- Pričao sam Amerikancima za aerodrom Željava i upitao ih jesu li možda oni zainteresirani da tu instaliraju manji aerodrom. Nasmijali su se, potvrdili da znaju sve o Željavi i kazali kako su im dovoljna dva nosača aviona na Jadranu, a nama preporučili da u tunelima Željave uzgajamo šampinjone - kaže general.
Spiskovi objekata
Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske odreklo se 1992. godine 302 vojna objekta, među kojima je i aerodrom Željava, koji je dat Središnjem uredu za upravljanje državnom imovinom i Hrvatskom fondu za privatizaciju.
Na nepotpunom spisku neperspektivnih vojnih objekata u FBiH koji su bili planirani za prodaju nalazi se 127 kasarni, poligona, skloništa i 149 poslovnih prostora. Nije poznato je li i Željava na tom spisku, ali je izvjesno da bi morala biti.
Zanimljivosti
- Glavni projektant aerodroma Željava je Dragoslav Sobotka, porijeklom Čeh. Danas, živi u Beogradu i ima 91 godinu.
- Izgradnja je koštala četiri milijarde američkih dolara.
- Aerodrom je imao pet pista i četiri tunela visine osam, a širine 20 metara, čiji su hodnici ispod planine dugi 3,5 kilometara. U tunele je moglo stati 120 aviona tipa MIG-21 i 20 "orlova".
- U okviru kompleksa bio je veliki restoran koji je odjednom mogao primiti hiljadu osoba, bolnica, kuhinje, centar veze, učionice, komandna mjesta.
- Tuneli su imali 56 teških pancirnih vrata, vlastitu elektrocentralu, videonadzorni i razglasni te sistem ventilacije, u potpunosti zaštićeni od nuklearnih udara.
- Željavu je čuvalo sedam radara, a svaki je koštao po 12 miliona dolara, te sistem za navođenje od 50 miliona dolara, najskuplji u tadašnjoj JNA.
- Kerozinom su se avioni snabdijevali cjevovodima iz bihaćke periferije, iz naselja Pokoj i Orljani, gdje su čitava brda prepravljena u podzemne rezervoare.
"Migovi" sa Željave
Inače, prvi hrvatski pilot-prebjeg iz JNA Rudolf Perešin pobjegao je MIG-om 21 s aerodroma Željava 25. oktobra 1991. godine na aerodrom Klagenfurt.
Pilot JNA s ovog aerodroma Emir Šišić oborio je helikopter posmatračke misije Evropske unije, u kojem su se nalazili posmatrači Italijani i Francuzi. Borbeni avioni sa Željave napali su 7. novembra 1991. godine Banske dvore u Zagrebu.
Izvor: http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/te...edan-kompleks-zeljava-osudjen-na-propast.html
-------------------------
Facinantan projekat zaista.
Steta sto to propada sada.
