Hemija - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

De nam kazi neki biser :lol:
Pored redovnih bisera tipa. začepio sam prstom epruvetu i mućkao najjači, bar tamo gde sam ja dežurao je bilo zapažanje jednog dečaka:Supstanca je slanog ukusa???????????????????????:hahaha:Jadno dete, mogli smo i NaCN staviti i opet bi bilo slanog ukusa i mirisa na badem al nisam siguran da bi stigao da napiše zapažanje:)Nije mi samo jasno kako moje kolege nisu primetile da neko "jede" uzorak???:eek:Bio bi diskvalifikovan momentalno.
 
Pored redovnih bisera tipa. začepio sam prstom epruvetu i mućkao najjači, bar tamo gde sam ja dežurao je bilo zapažanje jednog dečaka:Supstanca je slanog ukusa???????????????????????:hahaha:Jadno dete, mogli smo i NaCN staviti i opet bi bilo slanog ukusa i mirisa na badem al nisam siguran da bi stigao da napiše zapažanje:)Nije mi samo jasno kako moje kolege nisu primetile da neko "jede" uzorak???:eek:Bio bi diskvalifikovan momentalno.

:rotf:

Dal je neko isprobavao ukus :lol:

Znaci ne verujem . :hahaha:
A za muckanje znam vec da rade ...
 
Pored redovnih bisera tipa. začepio sam prstom epruvetu i mućkao najjači, bar tamo gde sam ja dežurao je bilo zapažanje jednog dečaka:Supstanca je slanog ukusa???????????????????????:hahaha:Jadno dete, mogli smo i NaCN staviti i opet bi bilo slanog ukusa i mirisa na badem al nisam siguran da bi stigao da napiše zapažanje:)Nije mi samo jasno kako moje kolege nisu primetile da neko "jede" uzorak???:eek:Bio bi diskvalifikovan momentalno.

Eh taj cijanid....
 
Moze li mi neko objasniti protoliticku teoriju kiselina i baza, tacnije, kako odrediti konjugovane parove:
HCl + H[SUB]2[/SUB]O ----> H[SUB]3[/SUB]O [SUP]+[/SUP] + Cl [SUP]-[/SUP]

kako odrediti b1, b2, k1, k2?

I kako da znam je l' baza (kiselina) slaba il' jaka, i uopste sta je baza, a sta kiselina?

*
1. NH[SUB]3[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O ---> NH[SUB]4[/SUB] [SUP]+[/SUP] + OH [SUP]-[/SUP]
2. HClO[SUB]4[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O ---> H[SUB]3[/SUB]O [SUP]+[/SUP] + ClO[SUB]4[/SUB] [SUP]-[/SUP]

Zasto u 1. voda daje elektron, a u 2. prima?
 
Moze li mi neko objasniti protoliticku teoriju kiselina i baza, tacnije, kako odrediti konjugovane parove:
HCl + H[SUB]2[/SUB]O ----> H[SUB]3[/SUB]O [SUP]+[/SUP] + Cl [SUP]-[/SUP]

kako odrediti b1, b2, k1, k2?

I kako da znam je l' baza (kiselina) slaba il' jaka, i uopste sta je baza, a sta kiselina?

*
1. NH[SUB]3[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O ---> NH[SUB]4[/SUB] [SUP]+[/SUP] + OH [SUP]-[/SUP]
2. HClO[SUB]4[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O ---> H[SUB]3[/SUB]O [SUP]+[/SUP] + ClO[SUB]4[/SUB] [SUP]-[/SUP]

Zasto u 1. voda daje elektron, a u 2. prima?

Da sam sebi odgovorim na pitanje o konjugovanim parovima :) http://www.scribd.com/doc/5408621/Kiseline-i-baze

Al' i dalje ne kontam kako da znam je l' baza (kiselina) slaba il' jaka, i uopste sta je baza, a sta kiselina? i Zasto u 1. voda daje elektron, a u 2. prima? :)


Jubilarna 400-ta :D
 
Poslednja izmena:
Izracunajte konstantu disocijacije fluorovodonicne kiseline, ako je rastvoru koncentracije 0,1 mol/dm[SUP]3[/SUP] A(alfa)=0,074.

HF ---> H[SUP]+[/SUP] + F[SUP]-[/SUP]

A=Nd(disosovano) / Nu(ukupno)
Nd=A*Nu
Nd=0,0074

K=[H[SUP]+[/SUP]][SUP]2[/SUP] / [HF]
K=0,0074[SUP]2[/SUP] / 0,1
K=5,5*10[SUP]-4[/SUP]

Je l' se ovo ovako radi? :)

Nije dobro.

A=Nd(disosovano) / Nu(ukupno)
Nd=A*Nu
Nd=0,0074
Dovde je dobro.
Ravnotezna koncentracija HF nije jednaka pocetnoj koncentraciji.
[HF]= početna koncentracija - Nd
[HF]= 0,1-0,0074 = 0,0926mol/dm3

K=[H+]2 / [HF]
K=0,00742 / 0,0926
K=5,94*10-4
 
Da sam sebi odgovorim na pitanje o konjugovanim parovima :) http://www.scribd.com/doc/5408621/Kiseline-i-baze

Al' i dalje ne kontam kako da znam je l' baza (kiselina) slaba il' jaka, i uopste sta je baza, a sta kiselina? i Zasto u 1. voda daje elektron, a u 2. prima? :)

Da li je kiselina ili baza jaka ili slaba određuje se na osnovu konstante kiselosti Ka odnosno konstante baznosti Kb.
Po protolitičkoj teoriji sve može biti i kiselina i baza. Ali se kiselost i baznost supstanci određuje u odnosu na vodu.
Po toj istoj teoriji posteje tzv amfoliti. To su supstance koju mogu i da primaju H+ jone i da otpustaju H+ jone. Voda spada u amfolite.

Npr. kad reaguju dva molekula vode jedan se ponaša kao kiselina adrugi kao baza

H2O + H2O ----> H3O + + OH -

H3O + je konjugovana kiselina jer je nastao kada je jedan molekul vode primio H+ jon ( taj molekul vode je baza), OH - je konjugovana baza jer je nastao od drugog molekula vode koji je otpustio H+ jon.
 
Poslednja izmena:
Treba odrediti broj cikloheksana sa formulom C8H16. U rešenju piše da ih ima 5 a ja sam našao 4. Da li ima još neki osim ovih:
- etil cikloheksan
- 1,2 dimetil cikloheksan
- 1,3 dimetil cikloheksan
- 1,4 dimetil cikloheksan ?

Ti si upravu. Ja ne vidim takodje vise ni jedan cikloheksan sa ovom formulom .
 
Ovo bi trebalo da je lak primer . . ali nmg nigde da nadjem resenje . . . :dash: gly-gly-gly β1-4 α1-4 . . . treba da se nacrta neka sema,tipa onaj sestougao i neke formule ispisane oko njega . . pomoc ljudi sutra imam kontrolni :sad2: . . hvala unapred
Hahahahahaaa...šestougaone formule:hahaha:Knjigu u šake i traži Hejvortove formule piranoznog oblika monomernih glukoznih jedinica povezanih β1-4 i α1-4 glikozidnim vezama u zadatom trisaharidu.
 
Treba odrediti broj cikloheksana sa formulom C8H16. U rešenju piše da ih ima 5 a ja sam našao 4. Da li ima još neki osim ovih:
- etil cikloheksan
- 1,2 dimetil cikloheksan
- 1,3 dimetil cikloheksan
- 1,4 dimetil cikloheksan ?

Kod 1,2 disupstituisanih cikloalkana javlja se cis trans izomerija.
Dakle postoje
- etil cikloheksan
- cis 1,2 dimetil cikloheksan
- trans 1,2 dimetil cikloheksan
- 1,3 dimetil cikloheksan
- 1,4 dimetil cikloheksan
Dakle postoje 5 izomera. Rešenje je tačno. Nemojte uvek preispitivati rešenje.
 
Poslednja izmena:
Kod 1,2 disupstituisanih cikloalkana javlja se cis trans izomerija.
Dakle postoje
- etil cikloheksan
- cis 1,2 dimetil cikloheksan
- trans 1,2 dimetil cikloheksan
- 1,3 dimetil cikloheksan
- 1,4 dimetil cikloheksan
Dakle postoje 5 izomera. Rešenje je tačno. Nemojte uvek preispitivati rešenje.

Moj previd . Nisam obratio paznju na geomtrijsku izomeriju .
 
Zahvaljujem na ispravci.
Šta se dobija oksidacijom oksalne kiseline sa vodonik-peroksidom? Nigde ne mogu da nađem reakciju na netu.

Nisam siguran da znam odgovor , ali ono sto sigurno znam je sledece . Oksalna kiselina je vec u najvecem oksidacionom stanju ugljenika, stoga nema dalje, odnosno izdvojice se CO[SUB]2[/SUB] (dekarboksilacija) , e sad tu fali jos nesto :think: Voda ili vodonik, pitanje je sad :mrgreen: Za CO[SUB]2[/SUB] sam siguran skoro pa 100 % :mrgreen:
 

Back
Top