Fizika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Paganko

Elita
Poruka
16.640
Ovde možete postavljati zadatke iz svih oblasti fizike. Trenutno nemamo mogućnost za bolje formatiranje teksta, ali će i to biti uskoro sređeno (barem se nadamo).

Za indeksiranje za sada koristite sub tagove (ikonica X2) a za stepenovanje sup tagove (ikonica X2).
Dobra praksa je izdvojiti izraze u zagrade kako ne bi bilo zabune oko deljenja i množenja.

Takođe obavezno za sve zadatke važi sledeća pravila pri postavljanju:

- zadatak postavite tek nakon što ste probali da ga rešite.
- slika uz zadatak je vrlo poželjna.
- zadatak postavite jasno, tako da se zna šta se u zadatku traži
- dok nemamo bolje načine, poštujte navedene preporuke za obeležavanje.
- obavezno navedite gde je bio problem i tačno rešenje ako ga imate (nekad se desi da je vaše rešenje u redu za razliku od onog u knjizi)
- ne postavljajte domaće zadake iz lenjosti jer niko nije dužan da radi vaš domaći. Ovo će biti sankcionisano!!!
- ne postavljajte zadatke iz zabave, za to je predviđena posebna tema.

Uobičajne oznake:

sqrt() koren
loga() - logaritam za osnovu a
log() - logaritam za osnovu 10
ln() - prirodni logaritam
sin() - sinus
cos() - kosinus
tg() - tangens
ctg() - kotangnes
sec() - sekans
cosec() - kosekans
sinh() - hiperbolički sinus
cosh() - hiperbolički kosinus
tgh() - hiperbolički tangens
ctgh() - hiperbolički kotangens

= - jednako
> - veće
>= veće ili jednako
< manje
<= manje ili jednako

lim{x->a}() - limes kada x teži ka a
sum{i=0;i=j}() - suma
integral() - neodređeni integral
integral{a;b}() određeni integral u granicama od a do b

U slučaju da vam trebaju grčki simboli, potrebno je dodati grčku tasturu u Control Panel-u opcija Regional And Lanuange Settings ili iskopirajte potrebno slovo odavde:

α β γ δ ε ζ η θ ι κ λ μ ν ο π ρ ς σ τ υ φ χ ψ ω

Α Β Γ Δ Ε Ζ Η Θ Ι Κ Λ Μ Ν Ξ Ο Π Ρ Σ Τ Υ Φ Χ Ψ Ω

Simboli:

∂ ∆ ∇ ∫ ∬ ∭ ⨌ ∮ ∯ ∰ - diferenciranje i integracija
∀∃ ∄ ∅ ∈ ∉ ⟘ ⟙ ∧ ∨ ⊽ ∩ U ⨁ ⨉ - skupovi
∏ ∐ ∑ − ∓ ∕ ∗ ∘ ∙ √ ∛ ∜ ∞ - razni matematički operatori
∟ ∠ ∡ ∢ ∣ ∥ ∦ - geometrijski odnosi
≄ ≅ ≈ ≜≠ ≡ ≤ ≥ ≪≫≺ ≻ ≼ ≽ - operatori poretka

Vektori se najčešće beleže boldovano

V
- vektor
V - skalar

Na naprednije matematičke strukture momentalno nemamo mogućnosti za prikaz...

Srećno!
 
E imam 2 prilicno teska zadatka,nisam sam uspeo da ih resim.Dakle,molim za pomoc.Unapred hvala.HITNO.
1)Koliki je poluprecnik kruzne putanje protona u magnetnom polju jacine b015mT ako je njegova bryina V=2*10sqr6(10 na 6)a masa m=1,66+10sqr-27(10 na -27)kg.
2)Elekton se krece u magnetnom polju jacine 9mT po zavojnici poluprecnika 1cm i koraka 7.8cm.Odrediti period i brzinu elektrona.
 
Na slici su prikazane 3 materijalne tacke masa m[SUB]1[/SUB] = m[SUB]2[/SUB] = m[SUB]3[/SUB] = m = 2kg. Izracunati intezitet gravitacione sile koja deluje na materijalnu tacku broj 1. Rastojanja 2. i 3. tacke od 1. tacke tacke su 1m.
fizika.png

Kako se radi zadatak? Ja sam pokusao formule koje smo zapisali na casu, F = F[SUB]1[/SUB] + F[SUB]2 i [/SUB]F = 6,67 * 10[SUP]-11[/SUP] * m[SUB]1[/SUB] * m[SUB]2[/SUB] / r[SUP]2[/SUP], ali za ovaj zadatak smo koristili formulu F[SUP]2[/SUP] = F[SUB]2[/SUB][SUP]2[/SUP] + F[SUB]3[/SUB][SUP]2[/SUP].
Moze li objasnjenje, sumnjam da je pitagorina teorema.
 
Na slici su prikazane 3 materijalne tacke masa m[SUB]1[/SUB] = m[SUB]2[/SUB] = m[SUB]3[/SUB] = m = 2kg. Izracunati intezitet gravitacione sile koja deluje na materijalnu tacku broj 1. Rastojanja 2. i 3. tacke od 1. tacke tacke su 1m.
fizika.png

Kako se radi zadatak? Ja sam pokusao formule koje smo zapisali na casu, F = F[SUB]1[/SUB] + F[SUB]2 i [/SUB]F = 6,67 * 10[SUP]-11[/SUP] * m[SUB]1[/SUB] * m[SUB]2[/SUB] / r[SUP]2[/SUP], ali za ovaj zadatak smo koristili formulu F[SUP]2[/SUP] = F[SUB]2[/SUB][SUP]2[/SUP] + F[SUB]3[/SUB][SUP]2[/SUP].
Moze li objasnjenje, sumnjam da je pitagorina teorema.

Sila je vektor pa je moraš sabirati kao vektor. Što znači da uvedeš koordinatni sistem u tačku 1, razložiš svaku silu na komponente gde je:

F = F[SUB]x[/SUB]i+F[SUB]y[/SUB]j = Fcos(φ)i+Fsin(φ)j
 
1) proton ce se kretati kruzno kada su linije indukcije magnetnog polja normalne na pravac njegove brzine. Dakle Lorencova sila ima smjer ka centru kruzne putanje i ona u stvari predstavlja centripetalnu silu. Fl=V*q*B. a centripetalna sila ima oblik: Fcp=m*V na kvadrat/r. Izjednaci te dvije formule i dobices r... za drugi zadatak stvarno ne znam sta znaci ovo "koraka" ali vjerujem da se radi slicno kao i ovaj...
 
1) proton ce se kretati kruzno kada su linije indukcije magnetnog polja normalne na pravac njegove brzine. Dakle Lorencova sila ima smjer ka centru kruzne putanje i ona u stvari predstavlja centripetalnu silu. Fl=V*q*B. a centripetalna sila ima oblik: Fcp=m*V na kvadrat/r. Izjednaci te dvije formule i dobices r... za drugi zadatak stvarno ne znam sta znaci ovo "koraka" ali vjerujem da se radi slicno kao i ovaj...

Ako naelektrisana čestica ima brzinu koja nije normalna na magnetnu indukciju kretaće se po helikoidi. Brzina kao vektor se razlaže na dve komponente, jedna u pravcu magnetne indukcije a druga paralelno sa njom. Zbog normalne komponente čestica se kreće po kružnici a zbog paralelne kretaće se translatorno-pravolinijski. slaganjem ova dva kretanja dobiće se helikoida (opruga iz henijske olovke). "Korak" je put koji pređe čestica zbog paralelne komponente za vreme jednog perioda, tj. za vreme dok napravi pun krug (uzmeš oprugicu, postaviš konac duž opruge i korak je rastojanje između dva susedna preseka konca i žice opruge).
 
Ok, ali ipak mi nije jasno zasto je svaka sila kvadrirana, a ne F = F1 + F2.

Moraš da naučiš kako se sabiraju vektori (metod paralelograma ili metod nadovezivanja) a onda obavezno nauči i kako se dobija intenzitet rezultante. Videćeš da ako su komponente istog pravca i istog smera važi: F=F1+F2. Ako su komponente istog pravca a suprotnog smera onda je intenzitet rezultante F=F1-F2. I ako su komponente međusobno normalne onda se intenzitet rezultante dobija Pitagorinom teoremom. Ako su komponente pod nekim proizvoljnim uglom onda se vrši izbor pogodnog koordinantnog sistema i vrši ralaganje vektora u pravcima obe ose, pa se na komponente primene gornja pravila: prvo se saberu/oduzmu (što zavisi od smera) komponente duž svake ose a onda se primeni Pitagorina teorema.
 
samo mi nije jasno ovo razlaganje brzine... Zar ne bi trebala jedna komponenta da bude u pravcu linija indukcije, a druga normalna na nju???

Pa to je to. Karakteristika magnetnog polja je magnetna indukcija (B)čija je jedinica tesla (T). To je vektor koji stoji tangencijalno na linije sila megnetnog polja i brzinu razlažeš na normalnu i paralelnu komponentu u odnosu na vektor magnetne indukcije. Lorencova sila ne deluje zbog paralelne komponente, pa će se naelektrisano telo kretati duž linija sila stalnom brzinom koja je jednaka toj paralelnoj komponenti, već zbog normalne, zbog koje će se telo kretati po kružnici. Ta dva kretanja istovremeno daće kretanje po helikoidi.
 
ja i dalje mislim da sam ja u pravu! jedna komponenta ima pravac magnetne indukcije, a druga komponenta je NORMALNA na linije polja i ona izaziva onaj dio rotacionog kretanja, dok druga komponenta izaziva translatorno kretanje koje je ravnomjerno. Ti si napisao: ,,Brzina kao vektor se razlaže na dve komponente, jedna u pravcu magnetne indukcije a druga paralelno sa njom." a ja kazem da je normalno sa njom.... Kapiras??
 
Imam problema sa ovim čudom. Nisu mi jasni neki zadaci.
Kao na primer ovaj:

Iz birete čiji otvor ima unutrašnji prečnik 1,6 mm ističe alkohol u kapima. Masa 100 kapi je 1,02 g.
Naći koeficijent površinskog napona tečnosti.


Imam pisano rešenje ovog zadataka, ali me jedino zbunjuje ova jednakost mg=γπd gde je m - masa jedne kapi,
g - gravitaciono ubrzanje, γ - koeficijent površinskog napona, π - broj pi (3,14), d - prečnik.

Zašto je to tako?
 
Konvencijom je utvrdjeno da je smer struje suprotan smeru kretanja elektrona. Seli ljudi i dogovorili se.
Pravilo desne ruke se nalazi u udzbeniku fizike za osmi razred.
U provodniku koji se nalazi u promenljivom magnetnom polju se indukuje E=-N*dΦ/dt
N je broj navojaka, u slucaju usamljenog provodnika n=1.
Φ je magnetni fluks, de fi je brzina promene fluksa (ili diferencijal od Φ)
dt je promena vremena (ili diferencijal vremena).
Minus ispred N je odgovor na tvoje pitanje.
pozdrav.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ocigledno da nijesi razumio moje pitanj.... Ja sam pitao kako da odredim smjer INDUKOVANE struje u strujnom kolu kada se ono nalazi u promjenjivom magnetnom polju... Ali srecom sam shvatio da indukovanom magnetno polje nastoji da ponisti izvor svog nastanka, to jest da se protivi promjeni fluksa ili promjeni jacine struje (kod samoindukcije)... :lol: :per: :think:
 
Imam problema sa ovim čudom. Nisu mi jasni neki zadaci.
Kao na primer ovaj:

Iz birete čiji otvor ima unutrašnji prečnik 1,6 mm ističe alkohol u kapima. Masa 100 kapi je 1,02 g.
Naći koeficijent površinskog napona tečnosti.


Imam pisano rešenje ovog zadataka, ali me jedino zbunjuje ova jednakost mg=γπd gde je m - masa jedne kapi,
g - gravitaciono ubrzanje, γ - koeficijent površinskog napona, π - broj pi (3,14), d - prečnik.

Zašto je to tako?

Jednakost važi zbog ravnoteže sila Zemljine teže i sile prisutne usled postojanja površinskog napona.
 
E imam 2 prilicno teska zadatka,nisam sam uspeo da ih resim.Dakle,molim za pomoc.Unapred hvala.HITNO.
1)Koliki je poluprecnik kruzne putanje protona u magnetnom polju jacine b015mT ako je njegova bryina V=2*10sqr6(10 na 6)a masa m=1,66+10sqr-27(10 na -27)kg.
2)Elekton se krece u magnetnom polju jacine 9mT po zavojnici poluprecnika 1cm i koraka 7.8cm.Odrediti period i brzinu elektrona.

Kada naelektirsanu česticu uneseš u magnetno polje tako da joj je brzina normalna na prvac magnetne indukcije onda će na česticu delovati Lorencova sila koja joj daje centripentalno ubrzanje zbog kojeg ista vrši kružno kretanje.

Prema drugom Njutnovom zakonu F=ma, F[SUB]L[/SUB]=evB (proton nosi elementarno naelektrisanje pa je q=e).

Pri takvom kretanju intenzitet brzine se ne menja pa je on u svakom trenutku jednak početnom.

a=V[SUP]2[/SUP]/R.

Krajnje rešenje je otuda R=vm/eB.

Relativističke efekte možemo zanemariti pošto je brzina v<<c.

Ovde je precizirano da se proton kreće po kružnoj putanji što pokazuje da se radi baš o ovakvom slučaju, tj. da je brzina zaista normalna na pravac magnetne indukcije (magnetnog polja).

Ukoliko bi se uneo pod nekim uglom =/=0 i =/=90 stepeni u odnosu na pravac magnetne indukcije onda bi se proton kretao po zavojnici. Zašto, reći ću kasnije.

Što se tiče slučaja kada se proton kreće paralelno sa pravcem magnetne indukcije (odnosno u tom pravcu) onda na njega ne deluje Lorencova sila i on se kreće ravnomerno pravolinijski po inerciji (pod uslovom da nije izložen dejstvu drugih spoljašnjih sila). I taj slučaj jasno ne važi za zadatak.

Kretanje po zavojnici je upravo ono koje se vrši kada je reč o drugom zadatku.

Najednostavnije se može zamisliti ukoliko vektor brzine razložimo na dve komponente - jednu u pravcu magnetnog polja i drugu normalnu na isti. Pod dejtvom normalne komponente proton vrši kružno kretanje, ali istovremeno se kreće translatorno jer tome doprinosi komponenta koja je u pravcu magnetne indukcije. Kako u tom pravcu ne deluju sile proton će se kretati u pravu magnetnog polja, ali i vršiti kružno kretanje u odnosu na taj pravac noromalnoj ravni.

Korak zavojnice je pri tom put koji proton (ili neka druga čestica u opštijem slučaju) prelazi u pravcu polja za vreme dok se on obrne za jedan krug u već pomenutoj ravni. U drugom zadatku je ipak reč o elektronu.

Neka je elektron u polje uleteo pod uglom x u odnosu na pravac magnetne indukcije.

Tada je korak zavojnice jednak l=v[SUB]1[/SUB]*T, gde je v[SUB]1[/SUB] pomenuta komponetnam, a T period obratanja, dok je v[SUB]1[/SUB]=v cos x.

Poluprečnik putanje nalazi se na potpuno isti način kao i u prvom zadatku, s tim da se umesto brzine v uvek piše ona druga komponenta brzine, koja iznosi:
v[SUB]2[/SUB]=v sin x.

Prema tome, poluprečnik putanje je tada R=mv sin x / eB ( i elektron ima elementarno naelektrisanje).

Dakle imamo dve jednačine:
R=mv sin x / eB
H=v cos x * T

Ovde su nam nepoznate x, v i T.

Treba nam još jedna jednačina kako bi sistem jednoznačno rešili.

Pošto se elektron kreće brzinom stalnog intenziteta po kružnici u normalnoj ravni, ugaona brzina mu je konstanta.
T=2pi/W, gde je W=v/r. Odatle je T=2pi R / v (još jednostavnije objašnjeno put koji odgovara obimu kruga kroz tangencijalnu brzinu).

Sada već imamo tri jednačine i tri nepoznate i dalje rešavanje je trivijalno.
 
Moze li mi neko objasniti kako da odredim smjer indukovane struje u magnetnom polju, znam da indukovano magnetno polje treba da se suprotstavlja promjenu fluksa (Lencovo pravilo) ali me nesto zbunjuje u odredjivanju smjera struje... I takodje me zanima kako glasi formula za indukovanu elektromotornu silu: je li E=BVl ili E=-BVl???

Inudukovana struja ima takav smer da njeno magnetno polje ima smer koji se suprostavlja promeni polja.

Ako imaš neki pravolinijski provodnik oko njega je magnetno polje ukoliko kroz njega protiče električna struja.

Kada se struja promeni, odnosno jačina joj se smanji ili poveća promeniće se magnetna indukcija, a pošto je F=BS, onda se promeni i fluks.

Prema Faradejevom zakonu promena fluksa izaziva indukovanje nove struje. Ta indukovana struja ima neki smer, a koji, to treba da otkrije Lencovo pravilo.

Naime stuja ima takav smer da svojim fluksom hoće da poništi promenu fluksa koja je i izazvala pojavu te struje.

Znači, konkretno kod samoindukcije, recimo povećamo stuju. Povećavamo magnetnu indukciju, povećavamo fluks. Indukovanu struju izatziva upravo povećanje (promena struje). I ta struja se protivi uzroku svog nastanka, hoće da smanji fluks, teče tako da joj smer bude takav da smer magnente indukcije magnetnog polja koje ona izaziva bude suprotan od smera magnetnog polja obične struje. Prema tom smeru određujemo onda u kojem smeru indukovana struja teče.
 
A što se formule E=+/- BlV tiče, ona pre svega ne važi uvek.

Nešto ispravniji oblik je ovaj sa minusom, s tim što se on dodaj zbog fizičkog smisla, zapravo kako bi se istakao smer indukovane struje nastale pod dejstvom EMS iz formule.

U zadacima obično nije bitno da li se vodi računa o tom predznaku.

Mogao bi da ispitaš u kom slučaju važi ova formula. Takođe pokušaj da ovaj oblik izvedeš iz Faradejevog zakona.
 

Back
Top