Zivot i rad u Danskoj

Posao u Danskoj, trenutno, zbog ekonomske krize koja je tek sada pocela da zahvata Dansku, jos posle propada jedne os svetskih firmi tj. Vestasa, gde je izgubilo vise hiljada radnika posao, kratko i jasno tresko je doci do posla. Oko 20% omladine koja zavrsi neku vrstu akademske nauke je bez posla, a odraslih se blize brojki od 10%. Zadnjih dana su velike debate o smanjivanju standarda tj. da radna stanga bude jeftinija jer skoro sve produkciske firme su preselile produkciju. Posao vecinom ide preko stele i ako se da oglas zbog javne obaveze, u 3 od 4 slucaja mozete komotno racunati da je mesto vec dato nekome ko pozna nekoga sto radi u toj firmi. Opet ako imate tu srecu da vam upali i da vas zaposle onda gledajte da vam ucine uslugu i nadju smestaj! U nekim firmama sef firme nudi smestaj jer ima par stanova itd., jer ako vam firma ne ponudi smestaj onda ste duzni samo da sebi nadjete smestaj ali to je veliko ulaganje u Danskoj. Kao prvo kod privatnika tj. privatnih lica imate minimalne sanse da bi vam hteli iznajmiti stan, jer vecina danaca samo veruje dancu na rijec. Prinudjeni ste da trazite stan od firmi koje se bave iznamljivanjem stanova oni vam traze najmanje 2-3 mesecne stanarine za depozit, pa 2-3 mesecne stanarine unapred i prvi mesec isto da platite unapred. Tj. 5-7 mesecnih stanarina morate da imate u gotovini da kesirate kad poptpisivate ugovor. Sve zavisi od stana i cene stanarine ali to moze da kosta od 20.000kr cca. 2.800€ do 40.000kr cca. 4.600€ Engleski jezik nije nikakva prednost jer danski je glavni jezik, te cete morati ici na tecaje danskog jezika koje ce vam firma platiti prvi kvartal a vi ostale. Prednost su ako znate da radite u grupi, da niste individualac, da ste samostalni, da mozda poznate neki jezik npr. spanski ili japanski ako firma ima neku suradnju sa juznom amerikom ili japanom. Engleski u Danskoj govori skoro svak tj. deca od 7 god. staraca sa 70 god.11 od 12 meseci vetar puse, zimi skoro nema dana, a leti skoro nema noci. Kisovito je cca. 5-6 meseci u godinu su samo kise. Da nema sunca zimi po 3 nedelje nije nista posebno. Danci su jako zatvoreno drustvo tako da treba dosta truda i znoja da bi vas primili u drustvo. Ako ste osoba koja voli samocu onda je danska fina drzava. Za hranu vam treba cca. 400€ mesecno (jedna osoba) za socialni zivot 300€, autobusna mesecna karta cca. 50-60€ stanarine su cca. 55m2 od 600€ do. 800€ bez struje i grejanja.
 
Zato ovde ima silnih danaca :roll: od tolikog standarda propadoshe i oni....
ccccccccccc :eek: shta kazesh....5-7 mesecne stanarine unapred qq pa to je bash mnogo.U Norveshku platish samo depozit a stanarinu normalno svakog meseca.
Kakvi su majke ti onda ti stanovi ako koshta mesecno 20 000 kruna ? Malo mi je to puno da se da za jedan stan...pa onda po tvome bi danac trebao da ima nekih 50 000 kruna ili vishe mesecno
da bi platio sve zivotne troshkove.Ovde kad kupish svoj stan ne ispadne te toliko da placash mesecno...josh ispada da je Norveshka jeftinija od Danske a nije tako uopshte.Bash sam skoro citala
da je Norveshka jedna od najskupljih zemalja za zivot zato mi je ovo malo cudno da stan koji se iznajmljuje koshta toliko.
 
u danskoj ljudi dobijaju 5000 kruna kad studiraju pa mnogi mladi idu na postdiplomske studije i kukaju kako se sa nizom diplomom tesko dolazi do posla. u svakom slucaju kao i svuda, ko ima vezu, za njega ima posla, ostali moraju da imaju neko visoko obrazovanje ili specificno obrazovanje koje nema mnogo ljudi. koliko ja znam danac mora da ceka na birou rada oko godinu dana ako hoce da radi u svojoj profesiji a ne bilo kakav posao, iako imaju samo malo vise od 3% nezaposlenosti.
sto se tice danskog jezika, imas i besplatne kurseve jezika po nekim crkvama (bethesda, tako nesto, israel plads, nadji na internetu), ali jednom ili 2x nedeljno a ja smatram da bez dva sata dnevno, nema nista od ucenja jezika.
slazem se sa nekima da ti engleski ne znaci mnogo, cim zakoracis u predgradje kopenhagena, odbijaju da pricaju engleski, forsiraju danski, svaka mala zemlja je puna ekstremnih nacionalista koji prave paranoju u vezi imigranata. ili je mozda tako jer je mala stranka bila na vlasti 10 godina a ova nova vlast nije toliko dugo da bi promenili mentalitet naroda. do pre godinu dana, ako se dankinja uda za nemca ili bilo koga ko nije danac, mora da ode da zivi sa muzem 2 godine van danske pa tek nakon toga da dodju u dansku, a od prosle godine to vazi za sve koji nisu iz EU, USA i australije. to je stav vlasti prema dancima koji se mesaju sa strancima, gubis studije i posao jer moras otici iz danske jer se udas za stranca. oko 2000 danaca godisnje mora napolje iz danske.
Kopenhagen je ok, ostalo su selendre kao i svuda u skandinaviji, 2-3 velika grada i ostalo varosice. studenti pijance ko blesavi, od 8 ujutru do 24h :) ako si student, bice fini, ali je pitanje koliko ce se zaista druziti sa strancem, ali ako dodjes da trazis posao, onda te ne obozavaju mnogo. dakle, postoji razlog zasto se jugosloveni druze sa jugoslovenima, svuda na zapadu. ali opet, za visokoobrazovane, situacija je malo drugacija. visokoobrazovani se setaju po svetu i ne mrze strance. sve zavisi u kakvo drustvo upadnes. ali nemoj da se iznenadis ako vidis da nece da se druze sa strancima. inace, danci imaju jedan od najboljih drustvenih zivota u evropi, ali izmedju sebe a ne sa strancima. dakle, provode vreme zajedno mnogo vise nego svajcarci, nemci i drugi, cak i svedjani imaju vise individualan zivot nego danci, ali zato ako imas jednog koji ne voli strance, ostali se povode za njim.
sto se tice nalazenja posla bas u tvojoj profesiji, najbolje da pogledas njihove job agency, ili da dodjes konkretno preko neke firme, ali da dodjes a da nisi unapred nasla posao, to je malo tesko, kao sto rekoh, nedostatak veze i neznanje jezika je nesto sto ce ti otezati stvari. ako imas vezu, ako imas neku porodicnu vezu u danskoj, onda je mnogo bolje. ali koliko znam, za radne papire ti treba da se udas u danskoj ili da imas neko specificno zanimanje pa da firma zaposli tebe a ne nekog iz EU. EU gradjani imaju prednost prilikom zaposljavanja.
 
Hvala mnogo na informacijama, Moj muz zivi u Danskoj, tamo je i rodjen a i ja sada cekam da se ta papirologija rijesi. Zanimlao me sve to, prosto, jer bih voljela da radim u struc. Bilo bi mi zao da sav moj trud padne u vodu. Danski jezik...jaoj, ne znam kako to da naucim,majke mi, zvuci mi prekomplikovano....a to je prvo sto moram. Valjda cu uspjeti....a i nadam se da me vjetar nece odpuhati;) pozz
 
Hvala mnogo na informacijama, Moj muz zivi u Danskoj, tamo je i rodjen a i ja sada cekam da se ta papirologija rijesi. Zanimlao me sve to, prosto, jer bih voljela da radim u struc. Bilo bi mi zao da sav moj trud padne u vodu. Danski jezik...jaoj, ne znam kako to da naucim,majke mi, zvuci mi prekomplikovano....a to je prvo sto moram. Valjda cu uspjeti....a i nadam se da me vjetar nece odpuhati;) pozz

Upornošću draga moja :) slušaj ih, gledaj filmove, čituckaj i da vidiš kako progovoriš. Daj si vremena i strpljenja :) Možeš ti to!
 
Hvala mnogo na informacijama, Moj muz zivi u Danskoj, tamo je i rodjen a i ja sada cekam da se ta papirologija rijesi. Zanimlao me sve to, prosto, jer bih voljela da radim u struc. Bilo bi mi zao da sav moj trud padne u vodu. Danski jezik...jaoj, ne znam kako to da naucim,majke mi, zvuci mi prekomplikovano....a to je prvo sto moram. Valjda cu uspjeti....a i nadam se da me vjetar nece odpuhati;) pozz
Ah da muz mora da potpise da ce te izdrzavati ...Odnosno da ima dovoljna primanja da moze ,,,Danska je najteza za uci
 
Ja imam boravisnu i radnu dozvolu u DK. tu sam 2 god. Idem u skolu i ucim jezik bez kojeg ti je zivot mnogo komplikovan.
Jezicka skola je besplatna i da bi se zaposlio u nekoj firmi je neophodno da znas danski jezik osim ako nisi neki toliki strucnjak da ga oni nemaju pa moraju da slusaju druge jezike.
sto ova kaze da je danska ruzna zemlja, to nije tacno. nek prodje malo yullandom pa da vidi brdasca i jezera okruzena sumama.
vojvodina je ruzna a danska sa svojim prirodnim lepotama je predivna zemlja. u prolece je najlepsa.
sto se posla tice kaku god skolu da imas, bices pocetnik i neces imati neku zaradu. za sve treba vremena pa tako i za to.
nase izbegavaj u sirokom luku jer su teski neradnici, zavidni i ljubomorni na tvoj najmanji uspeh.
danci deluju hladno i odbojno dok te ne upoznaju, a kasnije se ispostavi da su mnogo dobri i verni prijatelji koji ti nece zavideti i nece biti ljubomorni na bilo sta.
 
sto se tice danskog jezika, jeste tezak ali ko uci, taj i nauci.
kao sto rekoh, skola je besplatna i bitno je da se polozi dansk uddennelse 1,2 ili 3 a tu imaju moduli od 1 do 6
Prva dva modula su bitna za dalje papire. u prvom se uci predstavljanje i predmeti oko tebe, svakodnevne stvari, brojevi...
u drugom ucis gramatiku kao i pravopis i ucis da pises E-mail, pismo ili tako nesto. citas 3 kratke knjige i pripremas dve teme za test.
Kazem da nije tesko za onog ko vezba.
Prvi dan u skoli sam bio toliko zbunjen da nisam nista razumeo, kako je vreme odmicalo, ucio sam i marljivo belezio sve i kuci ponavljao svakodnevno. sad nakon godine sam modul 5 sto je jako retko u skolama da neko tako brzo ukapira, ali i to je nedovoljno ukoliko ne komuniciras sa dancima.
I tamo ljudi govore brzo, polako, drugim dijalektom pa da covek ne poveruje kad nastavnici iz jezicke skole kazu da im supruznici ne pisu lepo i pravilno a da neke ljude jednostavno ne razumeju.
Upornost je najbitnija. postoje sajtovi koje koristimo u skoli gde covek moze da uci, cita, slusa danski.
Na you tube ima serial i zove se" Skole gade" gde pocinje sa lekcijom 1-1. pocinje od naj jednostavnijih pa do malo komplikovanijih razgovora.
pokusajte pa cete videti.
Isto na book2.de izaberete sa strane srpski i posle birate na danski. jako je korisno.
Srecno.
 
Malo je proslo godina od poslednje poruke. Al rekoh da probam.
Ovako ljudi. Imam mogucnost da dobije radnu vizu od 6 meseci i boravisnu od 6. Ukupno godinu dana. Pa me interesuje. Koliko se krecu neto ili bruto satnice? Zbog poreza i svega. Interesuje me gradjevinarska struka. Generalno bilo koji zanat. Jer sam imao firmu za sve zavrsne gradjevinske radove,samim time znam da radim 90% gradjevinskih poslova. Interesuje me kolike su satnice prvenstveno zato sto sam cuo da su trenutno najvece u EU. Imam mogucnost u Nemackoj da radim kao Gipser. Al za moje potrebe mi je malo para. Unapred zahvalan na odgovoru.
 
Zdravo ljudi. Imam mogucnost pravljenja radne vize za EU. Pa me zanima rad u Danskoj. Gledam da izracunam gde ce mi biti najveca neto satnica,pa tu da trazim posao. Svaka informacija je dobrodosla. Inace u gradjevinskoj struci trazim posao,pa me interesuju satnice u gradjevinskoj struci. U Srbiji radim kljuc u ruke sistem,samim time znam i sve poslove. Za ljude koji ce reci kad znas toliko poslova sto ne radis i u Srbiji. Odg je: Vise para,naplativost...i ostalo sve stovide uz to. Znam i sam da nigde nije med i mleko. I da mora da se radi. Da na strance gledaju delimicno kao na robove. Bio vec po inostranstvu. Jurim u sustini najveci sat. Stoga me Danska i intetesuje. Hvala unapred
 
gde je najveca satnica tu je i skuplji zivot, a kao stranac, sto bi te neko platio kao danca? onda ce da zaposli svog a ne tebe. oni su ekstremni nacionalisti.
ako dobijes 150 dkk na sat, budi srecan, to ti je 20 evra.

7.5 dkk = jedan evro, dakle, 7500 dkk = 1000 evra, pa racunaj:

http://www.lonstatistik.dk/lonninger.asp?job=Murer-4132
za mesec dana rada od 22 do 27 000 dkk, zavisno od regiona, hovedstaden je kopenhagen region. erfaring je iskustvo alder je starost, murer je zidar a løn je plata. tako da mozes da koristis google.

po statistici za mart 2015, minimalac za zidara je bio 118 dkk, na stranici 24:
http://www.danskbyggeri.dk/files/Servicebutik/OK-Ansaettelse/76985.Lønoversigt.pdf
 
zdravo svima ako vas ima...ja sam na malti vec nekih godinu dana...imam eu papire i ovde mi se bas i ne svidja pokusavam da nadjem posao u Danskoj i nemam trenutno pojma sta mi sve treba...radim kao kerer u bolnici na malti...ali plate i agencije uzimaju previse a o stanovima da ne pricam...normalan stan ne mozes naci ispod 600e a ako hoces da zivis sa stanarinom od 150e moraces da zivis sa jos 4 ili 5 ljudi koji ce teb rado pokrasti i zeznuti za 1000 stvari...ali ajde ja sam se izborio i sad imam svoj stan ali opet kazem moram da radim dva posla kako bih izgurao mesec...ozenjen sam imam dvoje dece...pa ako ima neko ko bi pomogao ili posavetovao za posao bio bih zahvalan....imam iskustva u ovom poslu i zavrsenu skolu sa sertifikatom...cao hvala
 
Zdravo ljudi, jedno pitanje koliko je tamo prosecna satnica sada, i da li je moguce naci posao na crno?? I rad prekovremeno tipa 12 sati da li toga tamo ima?
od 120-220kruna na sat ti je neka satnica nk kv i vkv , zavisno koja struka i koliko vredis poslodavcu ali bez jezika teško sa će ići.. Posao na crno bez jezika i poznanstava zaboravi nema.. Prekovremeni rad je u dogovoru odnosno po potrebi i sve je plaćeno..
 
zdravo svima ako vas ima...ja sam na malti vec nekih godinu dana...imam eu papire i ovde mi se bas i ne svidja pokusavam da nadjem posao u Danskoj i nemam trenutno pojma sta mi sve treba...radim kao kerer u bolnici na malti...ali plate i agencije uzimaju previse a o stanovima da ne pricam...normalan stan ne mozes naci ispod 600e a ako hoces da zivis sa stanarinom od 150e moraces da zivis sa jos 4 ili 5 ljudi koji ce teb rado pokrasti i zeznuti za 1000 stvari...ali ajde ja sam se izborio i sad imam svoj stan ali opet kazem moram da radim dva posla kako bih izgurao mesec...ozenjen sam imam dvoje dece...pa ako ima neko ko bi pomogao ili posavetovao za posao bio bih zahvalan....imam iskustva u ovom poslu i zavrsenu skolu sa sertifikatom...cao hvala

https://www.nyidanmark.dk/en-us/coming_to_dk/work/jobseeking-in-dk.htm
 
RADE SVE DRUGAČIJE OD NAS, NIKAD NE ZOVU U KUĆU: Kristina otišla u Dansku i ostala u šoku! Evo zašto su najsrećniji narod na svetu!

27.10.2017. 13:29h

Nekima će život Danaca izgledati dalek i neprihvatljiv. Ipak, prema istraživanju stručnjaka sa Univerziteta Kolumbija, Danci su najsrećniji narod na svetu.

Danci su, prema izveštaju o sreći koje su napravili stručnjaci njujorškog univerziteta, najsrećniji narod, iako im zima traje duže nego ostala tri godišnja doba zajedno i mrak većinu godine pada već u 16 sati.

Danska ima 5,4 miliona stanovnika, nalazi se na severu Europe, BDP po glavi stanovnika iznosi gotovo 44.000 evra, što je drugi najveći BDP u Evropskoj uniji. Statistika pokazuje da sa svojom zaradom žive 25 posto bolje od prosečnog stanovnika EU. Za socijalnu zaštitu izdvajaju čak 35 posto BDP-a. Zaposleno je oko 76 posto stanovništva u dobi od 20 do 65 godina, a nezaposlenost je u krizi dosegla zabrinjavajućih 7,5 posto, piše Jutarnji list.

Kada se Zagrepčanka Kristina Volsperger Danilovski s porodicom početkom 2009. godine preselila u Kopenhagen, bila je svesna da odlazi u naprosto drugačiju državu. Njen je suprug poslom vezan uz Kopenhagen pa su razmišljali o mogućem preseljenju. Krajem 2007. godina rodila je sina, a još tokom porodiljskog počeli su da planiraju život u Kopenhagenu. Kad je i ona, danas 40-godišnja magistarka hemije, dobila posao u farmaceutskoj industriji u Kopenhagenu, odlučili su se na preseljenje.

- Htela sam da živim vani i probam nešto drugo i nisam požalila - kaže Volsperger Danilovski.

Prvi šok - upis u jaslice

Prvi susret s potpuno drukčijim konceptom života bio joj je vezan za upis deteta u jaslice. Arhitektura Kopenhagena je prekrasna i očekivala je vesele, šarene, tople jaslice i zainteresovane, posvećene vaspitačice. Međutim, dete je upisala u zgradicu nalik baraki, sa sivim zidovima i podovima, bez boja, igračaka i crteža, a čuvale su ga vaspitačice koje jedva da su se bavile detetom.

Danci veruju da decu od ranih nogu treba odgajati da budu individualci, da treba da se brinu sami o sebi i animiraju se sami. Danske mame ne trče za svojom decom i ne viču “nemoj, nemoj, pazi, pašćeš”. One veruju da mora da padne i da će tako naučiti. U prvim jaslicama mog sina, koji je jedva imao dve godine, smatrali su da je u redu da izlazi bez kape po snegu i kiši i promrzne i pokisne jer sledeći put sigurno neće zaboraviti kapu - priča Kristina.

Našem mentalitetu to je teško da prihvati, ali Kristina upozorava: Danci odrastaju u sretne, zdrave i odgovorne ljude. Njihov je pristup samo drugačiji.

- Nema tu ocene šta je bolje ili lošije - to je prosto različito. Je li bolje stalno skakati oko dece kao što mi radimo? Je li bolje to što naši vrtići moraju biti roze i plavi i puni cveća? Je li to objektivno bolje? Je li naš mentalitet u kojem se zadnja para daje za decu bolji? Je li bolje da roditelji nemaju ništa, ali deca nose brendiranu odeću i slave skupe rođendane? Ne znam! Toga, recimo, u Danskoj nema. Odeća se kupuje samo kad se mora, i to jeftina, igračke su retke, kao i slatkiši. Verovatno je najbolji put negde u sredini - kaže Kristina.

- - - - - - - - - -

Neprikosnovena žuta kartica

Da bi postojao u Danskoj, da bi imao ime, adresu, auto ili televizor, da bi mogao da uplatiš loto, platiš struju, pozajmiš knjigu u biblioteci ili upišeš fitnes klub - moraš da imaš žutu karticu. Malu plastičnu žutu karticu sa desetocifrenim brojem CPR. Taj broj je poput velikog brata - zna sve, baš sve o tebi i prati svaku, i najmanju promenu: ta kartica “zna” gde živiš, jesi li oženjen i kime, koliko imaš dece, u koji vrtić ili školu idu, gde radiš, kolika ti je plata, koliko imaš računa i u kojim bankama, šta poseduješ u Danskoj, a šta u inostranstvu, ko ti je doktor, imaš li mesečnu kartu za metro...

I to je jedini dokument koji Danci imaju - to je i lična, i pasoš, i zdravstvena. I s njom obavljaš sve. Nema papirologije koja ti treba da bi nešto obavio - nema, venčanih ni izvoda rođenih, ni čekanja na njih, “ne starijih od šest meseci”. Dovoljna je žuta kartica. Danska birokratija funkcioniše besprekorno. Oduševi to u prvom trenu strance s juga, izluđene beskonačnim čekanjima na bezbrojnim šalterima i plaćanjima pustih naknada. Međutim, upravo je ta besprekornost deo na koji se teško navići: besprekornost ne trpi izuzetke. Ako zakasniš sa uplatom sat vremena, ako rok pada u nedelju, a ti platiš u ponedeljak ranom zorom - žuta kartica to zna. I platićeš kaznu. Iako taj sat vremena ne igra nikakvu ulogu. Jer pravila su pravila.

Sve možete obaviti preko interneta, a evo spiska stvari koje možete JEDINO preko interneta. Sve je do te mere internetizovano da su neka kod nas klasična zanimanja - potpuno nestala. Poput bibliotekara. U biblioteci je sve kompjuterizovano. Knjige se pozajmljuju pomoću kompjutera, vraćaju se na svojevrsnu pokretnu traku koja pak izdaje račun za kašnjenje, ako postoji. Plaća se preko terminala POS. Sve je manje i blagajnica, veliki trgovački lanci polako prelaze na automatske blagajne. Karte za trajekte mogu se kupiti samo onlajn, i to za određeni trajekt u određeno vreme. Ako putnici zakasne - mogu ući u prvi sledeći u kom ima mesta. Prosečno čekanje - do pola dana. I novine se čitaju onlajn - gotovo da i nema kioska s papirnim novinama, one se kupuju u radnjama i jako su skupe.

Ono kad zakasniš na fitnes...

Dve ulice od svog stana Kristina je pronašla dobar fitnes klub. Rade non-stop, imaju jogu, pilates, vežbanje, termine određuješ kako ti odgovara, i to preko interneta, a cena od 350 kruna mesečno (oko 5.000 dinara) bila je prihvatljiva. Upisala se pomoću žute kartice i oduševljeno otišla kući da rezerviše termine. Budući da nije znala kako će joj izgledati raspored, kako će raditi suprug, kako će biti s detetom u jaslicama, sedmično bi rezervisala šest do osam termina, znajući da će, u najboljem slučaju, iskoristiti dva. Nakon uspešnih mesec dana tokom kojih je oduševljeno hvalila i cenu i uslugu, stigao joj je račun: 1.500 kruna! Bila je hladna kao špricer, uverena da će ubrzo razrešiti nesporazum. Ispostavilo se da nesporazuma nema i da Dankinja iskreno ne razume o čemu Kristina priča: najmanje 15 puta rezervisala je termin na koji nije došla. To je apsolutno nedopustivo pa je dobila 15 pojedinačnih kazni. Čas na koji ne dođeš dvostruko je skuplji od onoga na koji dođeš.

Kristinu je uhvatio bes i baš u trenutku kad je odlučila da im to neće platiti ni po koju cenu “pa nek je tuže ako žele”, setila se žute kartice pomoću koje se upisala: svaki će joj mesec obračunavati kamate i na kraju svakako naplatiti. Međutim, nije prestala s plaćanjem kazni: u ugovoru (na danskom) potpisala je da će na svaki čas doći 10 minuta ranije. Jednom je došla sedam minuta pre početka. Uredno je platila kaznu.

Koliko i kako Danci rade, porez na rad posle radnog vremena

Danci su bogat i radan narod, ali s merom. S naglaskom na meri. Dobro je raditi i ne zabušavati, ali u radno vreme. Dobro je zarađivati puno, ali pokazivati bogatstvo je nepristojno. Smatraju da su dovoljno opterećeni 38-časovnim radnim vremenom (pauza im nije plaćena) pa im šest nedelja godišnjeg (koji koriste kada i kako hoće i šef ne mora da ga odobri - samo primi na znanje) ne nudi utehu. Radi se u radnom vremenu, najčešće od 8 do 16. I ni sekunde duže. Nikada. Poslovni laptop ostaje na poslu - ako ga nosiš kući i radiš, plaćaš poseban porez.

Kao i na prekovremeni rad i na korišćenje službenog mobilnog van radnog vremena. Poslovna hijerarhija je prilično apstraktna i svi moraju da se osećaju da su jednaki. Poslovno odevanje ne postoji. Nema neplaćenih prekovremenih sati. Petkom ujutro se ne radi, kolektivno se doručkuje. Kristinu je za tri godine šef nazvao jedan jedini put van radnog vremena: da je podseti da u petak ona organizuje doručak.

Stranci se uglavnom čude ovakvim radnim navikama jednog od najbogatijih naroda. Danskog radnika je vrlo lako otpustiti, jer nema otpremnine. Ali je vrlo lako naći i posao - 700.000 Danaca godišnje promeni posao.

Živi se do 18 sati

Mi, naviknuti, da gotovo svaku uslugu možemo da dobijemo i u 22 sata, čini se da u Danskoj sve radi kao odeljenje za izdavanje potvrda o nezaposlenosti - i frizeri, i pedikiri, i radnje, i biblioteke - sve se zatvara oko 18 sati. Čekate li u radnji i sat vremena u redu da biste platili robu, kad istekne radno vreme - morate da napustite trgovinu i vratite se sutra. Izlazak nakon 18 sati pomalo je nepristojan.

Danci u 18 sati imaju zajednički obrok, svojevrsni ručak-večeru, a u 19 sati danska deca već spavaju. Takav je red. Dugo najavljivani i očekivani kulturni događaj - gostovanje nemačke filharmonije - u Kopenhagenu je zakazan za 17.30 sati. Jednom je Kristina odlučila da isproba dansku strpljivost. Zajedno sa dve prijateljice s juga otišla je da proslavi 8. mart u restoran na kasnu večeru u 19.30 i čvrsto odlučila da ostane što je duže moguće. Od 21 sat nadalje konobari su oko njih prali pod, raspremili su sve stolove, mrzovoljno im doneli račun koji nisu tražile, ali nisu se dale. U 22 sata doslovce su ih izbacili napolje.
 

Back
Top