SREDNJI I NOVI VEK (sve zemlje osim Srbije)

speedster

Zainteresovan član
Poruka
418
Pozdrav kolege!
Evo da u ovu novu godinu uđemo sa još jednom temom, koja će (nadam se) ispratiti po odzivu kvalitetnije teme na ovom PDFu. Da predstavite vaše kolekcije i da svi još po nešto naučimo iz različitih oblasti.
Tema je opširnija radi boljeg odziva.

(Zamolio bih, bez ponude i potražnje na ovoj i sličnim temema!)
______________________________________________________________________

Srednji vek od 476 g. do 1492 g. i Novi vek od 1492 g. do 1918 g.
 
Evo za početak od mene

Papal State (Papska država)
Pope Paul IV (Giampietro Carafa) 1555-1559
Nominala: AG Giulio
Avers: PAVLVS IIII PONT MAX
Revers: S PAVLVS ANCONA (kovnica Ancona)
3.1 g i 28-29 mm u prečniku

* Paul IV - Nacionalizam mu je bio pokretačka snaga, koristio je svoj položaj za očuvanje
nekih sloboda uprkos četvorostrukoj stranoj okupaciji. Habzburzi mu nisu bili naklonjeni
zbog njegovog saveza sa Francuskom, koji je možda bio i protiv pravih interesa papstva.
Koristio je instumente inkvizicije da suzbije grupu reformski orijentisanih katolika. Jedno od
prvih naređenja je bilo da se Mikelanđelu oduzme penzija, a njegovi aktovi oslikani u Sikstinskoj
kapeli osude na Strašni Sud i prefarbaju skromnijim (blažim) bojama.
 

Prilozi

  • Pavlvs IIII r..jpg
    Pavlvs IIII r..jpg
    33,6 KB · Pregleda: 9
  • Pavlvs IIII a..jpg
    Pavlvs IIII a..jpg
    41 KB · Pregleda: 11
Poslednja izmena:
Posle smrti Pape, ako nema unapred izabranog naslednika dolazi do perioda
Sede Vacante, što bi u bukvalnom prevodu značilo "prazna stolica" i traje sve do
ustoličenja novoizabrabnog.

Papa Paul IV (iz predhodnog posta) je umro 18. Avgusta 1559 g. i period Sede Vacante traje do 25 Decembra iste godine, dok nije izabran PIVS IV (Giovanni Medici)

AG Giulio
Av: SEDE VACANTE 1559
Rev: ALMA ROMA S PAVLUS (kovnica Rim)
2.8 g. i 26-27 mm u prečniku.
bušen z:((
 

Prilozi

  • Sede Vacante a..jpg
    Sede Vacante a..jpg
    45,6 KB · Pregleda: 7
  • Sede Vacante r..jpg
    Sede Vacante r..jpg
    38,1 KB · Pregleda: 3
Poslednja izmena:
Nešto o brakteatima.
Brakteat, latinska reč bractea znači tanak pleh, tanak lim, je oznaka-imenovanje oblike novca, napravljenog iz tankog lima, koji je bio iskovan samo jednostrano, sa jednim pečatom, na meku podlogu kao što je ploča olova, smola drveta, životinjska koža, pa je zbog toga na zadnjoj strani samo vidan negativ pečata.
Kovanje brakteata je bilo popularno u nemačkim i češkim pokrajinama, u srednjem veku, nekako od 11. do 13. veka, kasnije se taj oblik kovanice opušta.

B5-VfQWkKGrHqQOKigEyWsHy9nzBMvuhv0Wuw_12.JPG
B5-WoEGkKGrHqQOKiwEyW2SUJrBMvuh0n5tg_12.JPG


Na slici je brakteat češkog kralja Premysla Otokarja II /1253-1278/, težine 0,53 gr.,prečnika 25 mm, iskovan u nekoj češkoj kovnici, po nekim podacima katalog Cach 843. Premysl je svoje novce kovao i na sadašnjem teritoriju Slovenije u kovnici Kostanjevica, 1270 godine. Jedan od njih (Pogačnik 166) isto nosi lik krunisanog češkog lava.
Premysl je prvi upotrebio taj oblik češkog lava sa krunom na glavi, verovatno i moj brakteat spada u sam početak upotrebe tog lika, jer je jednostavan.Kasniji "heraldički" češki lavovi su mnogo komplikovaniji, sa više detalja, a nalaze se i na češkim kovanicama modernog doba.
Ovaj moj brakteat je zaista tanak, mekan, krhak, pa ga moram obavezno čuvati u kapsuli.
 
Dilče, hvala na upoznavanju sa ovom vrstom kovanica. Za mene veoma zadivljujuće
kako je opstala u takvom stanju do danas. S obzirom da ima 25 mm i samo 0.5 gr, ne mogu ni da zamislim koliko je to tanko.

Evo od mene jedan komad, za koji sam ja uobrazio da je "amajlija" moje kolekcije z:lol:
Nije ni iz oblasti koja me zanima, ali je zato kod mene od samog početka mog zanimanja za numizmatiku.

A ima nešto i u pozadini: Kineski novac su pravili stari carevi savetnici (koji su bili veliki Feng Shui majstori) i iz tog razloga se veruje da su kineski novčići snažni simboli bogatstva, sreće i prosperiteta. Kružnog su oblika sa četvrtastom rupom u sredini.
Krug predstavlja raj, a kvadrat zemlju. I kada se koriste od strane ljudi,
to predstavlja kosmičko trojstvo sreće "Raj-Zemlja-Čovek".

Na svakom kineskom novčiću razlikujemo Yin (2 simbola) i Yang (4 simbola) stranu.



Ako sam ga dobro identifikovao, u pitanju je
Qian Long Tong Bao, Qing dynasty (1736-1796 A.D.)
 

Prilozi

  • Qian Long Tong Bao a..jpg
    Qian Long Tong Bao a..jpg
    37,3 KB · Pregleda: 4
  • Qian Long Tong Bao r..jpg
    Qian Long Tong Bao r..jpg
    37,9 KB · Pregleda: 4
Poslednja izmena:
Dopunio sam neke od tekstova u prvim postovima.
Ne bi bilo loše da svako uz postavljenu kovanicu pored kovnice i tehničkih karakteristika,napiše još nešto vezano za vladara koji ju je kovao ili neku zanimljivost.
Ne poznajemo svi sve oblasti i sa "ubačenim" istorijskim činjenicama, slike kovanica će biti mnogo kompletnije.

Pozdrav i hvala na odzivu u temi !
 
huizong.jpg
slika-Kina-Severni-Song-11-Vek-510514x640.jpg
dyina.jpg
Nije ni iz oblasti koja me zanima, ali je zato kod mene od samog početka mog zanimanja za numizmatiku.

A ima nešto i u pozadini: Kineski novac su pravili stari carevi savetnici (koji su bili veliki Feng Shui majstori) i iz tog razloga se veruje da su kineski novčići snažni simboli bogatstva, sreće i prosperiteta. Kružnog su oblika sa četvrtastom rupom u sredini.
Krug predstavlja raj, a kvadrat zemlju. I kada se koriste od strane ljudi,
to predstavlja kosmičko trojstvo sreće "Raj-Zemlja-Čovek".

Na svakom kineskom novčiću razlikujemo Yin (2 simbola) i Yang (4 simbola) stranu.

Ako sam ga dobro identifikovao, u pitanju je
Qian Long Tong Bao, Qing dynasty (1736-1796 A.D.)

Svaka cast kolega, meni je sakupljanje kineskog novca hobi, s tim sto se ovdetesko dolazi do njega, tako da mi zbirka nije bas velika. Za sada imam komade Song i Tang dinastija (ukupno desetak komada). Evo nekoliko mojih kovanica:
1) Sheng Song Yuan Bao, pisano tzv. running script-om. (Hui Zong 1101-1126 AD.)
2) Zhi Dao Yuan Bao (vladar Tai Zong, vladao 976-998 AD.), pisano tzv. monashkom kaligrafijom.
3) Zhi Dao Yuan Bao, pisano tzv. Li kaligrafijom (vladar Tai Zong, vladao 976-998 AD.)
 
Ih, ovaj moj kao da je od zlataz:lol:, naspram vaših. Bilo ih je na Limundu dosta ranije,
po pristupačnim cenama, ali verovatno probrani. Samo liče da su svi isti, ali cene na stranim sajtovima govore drugačije.


Evo još jednog Pape, Pivs IX (13. maj 1792 — 7. februar 1878)
Njegov pontifikat je trajao nešto manje od 32 godine, najduže u istoriji Katoličke crkve.
Године 1860, држава ујединитељ Италије — Сардинија, припојила је Болоњу, Ферару, Умбрију, Марку и Бенвенто Италији. Ове територије су биле приближно две трећине Папске државе. Под папском контролом је остао регион Лациј у околини Рима. Тако је покренуто Римско питање, т. ј. питање суверенитета над градом Римом.
Папски суверенитет у Риму је штитио француски гарнизон. Овај гарнизон се повукао јула 1870. због избијања Француско-пруског рата. У септембру, Италија је објавила рат Папској држави и освојила Рим 20. септембра. Папа Пије IX се повукао из своје уобичајене резиденције Палате Квиринале у Ватикан и прогласио се заробљеником. Čime je Papska država prestala da postoji. (Wikipedija)

1867 Italian Papal States 1 Soldo (5 Centesimi)
PIVS · IX · PONT · MAX · ANN · XXI
STATO PONTIFICIO
1 SOLDO R
5·CENT·
 

Prilozi

  • scan0001.jpg
    scan0001.jpg
    32,3 KB · Pregleda: 4
  • scan0002.jpg
    scan0002.jpg
    30,7 KB · Pregleda: 4
Pozdrav, d-fens.
Bilo je reči već o ovome, ali ko će da se seti na kojoj temi.
Ljudi su imali običaj da li iz sentimentalnih ili nekih drugih da nose novac kao nakit i ukras. I iz tog razloga su i bušeni, nalaze se kako na antičkom tako i na srednjevekovnom i modernom novcu. Vrednost mu svakako opada, ali tu cenu diktiraju neke druge stvari. Od najjeftinijih (same cene materijala) pa do pozamašnih
suma, najviše zavisi da li je kovanica retka i naravno od onog ko kupuje tj. koliko je kupcu stalo da ima tu kovanicu bez obzira na rupu (ali to su ekstremni slučajevi).
 
sve pohvale za temu, vrlo zanimljivo i sa lepim primerima! bušenje novca, njegov kult kao nakita i tezaurisanje (čuvanje) traje od kad on postoji! sva je sreća da se numizmatika razvila kao hobi i disciplina pa nam daje smernice u tretmanu kovanica...inače bismo i mi nastavili sa bušenjem tj devastacijom :) prava je zanimljivost kako te pločice zapravo nikad ne gube vrednost, uvek su novac tj uvek nešto vrede (makar i sentimentalno), prošlo hiljadu il sto godina ...
 
Koliko na vrednost srednjevekovnog novca utice ako ima namerno izbusenu rupicu na pvrsini? Primetio sam da mnogi to imaju i nisam siguran zasto...
Druge, iskusnije kolege su ti vec odgovorile, ja bih samo dodao da se i u katalogu kao sto je Krause cesto nalaze predstavljeni novcici sa rupom koja je ocito izbusena naknadno da se novcic nosi kao nakit.
To verovatno zato sto onaj ko je pisao za tu oblast u Krause katalogu nije imao dostupnu ni jednu kovanicu bez rupe.
To su retki i samim tim vredni primerci i ta rupa im umanjuje vrednost, ali ocito ne narocito bitno cim se nalaze kao etalon u katalogu.
 
Hvala kolege, evo jedan meni draži komad iz ovog perioda.

Philip II (1555-1598)
Half carlino, Naples and Sicily, 1582 god. - AR 1.3 gr, rare

Kralj Španije,Portugala,Napulja, Sicilije i dok je bio oženjen sa Marijom I, kralj Engleske i Irske. U vreme dok je bio princ, Španci su vršili ekspedicije
(Magelan 1521) i kasnije 1542 god. kolonizovali arhipelag ostrva u zapadnom Pacifiku,
koji je po njemu dobio ime Filipini.
 
Pa nema ih trenutno sto ne znaci da nije nekada za vreme SFRJ kad smo bili otvoreni prema svima i obrnuto dosta komada stiglo i na nasu teritoriju i sada cuce kod nekog kolekcionara ili u nekoj fioci.Znas i sam da vecina i ne zna sta ima negde u nekom budzaku i za neke je to samo komad gvozdja koji cuvaju a ni sami ne znaju zasto.
 
Jovke kod nas su sigurno nešto ređi, ali kao što reče Woody verovatno čuče u nekoj fioci, dok ih se ne dokopa neki unuk i rasproda po limundu. Pa nije Italija preko sveta, trgovalo se na ovim prostorima.

Nego daj ti onog tvog zlaćanog Venecijanca prebaci ovde da obogatimo temu.
Pozdrav!

Evo i jedne karte, vezane za moju prethodnu poruku.
Datum karte je nešto raniji, za vreme Karla V, oca Filipa II.
Prikazuje teritorije u Evropi u kojima je vladala loza Habzburga.
Karta Evrope 1547 god.
 
MarQss - S obzirom da su bušeni na skoro istim mestima,
deluju kao da dolaze sa lančića istog gazde.

Ovog puta nešto lošiji komad od mene

Perugia (Bilon) Sestino, oko 1470 te.
Av: Slovo P sa zvezdama sa obe strane
Rev: Krst sa zvezdama u dijagonali

Evo i malo boljeg primerka sa interneta
http://www.dnecoins.com/pics/17710.jpg
 

Prilozi

  • scan0008.jpg
    scan0008.jpg
    43,8 KB · Pregleda: 5
  • scan0009.jpg
    scan0009.jpg
    43,1 KB · Pregleda: 4
vrlo moguće, u ponudi je bio ceo đerdan sa komadima ovog perioda...šteta što evropljani nisu kovali sa rupom u sredini kao Kinezi pa da ne bude ovako brutalnih devastacija...inače, jako lep dizajn ovih tvojih komada, sličan krstaškim kraljevinama, ali su dimenzije pločica male i tanke, plitko otkovani pa je teško naći lep komad...ovo je prilično zadovoljavajuće s obzirom da spada u "egzotiku" na balkanu, čestitam!
 
Predstavljam vam kovanicu, breški denar-frizaher, koju je 1222 g. iskovao štajerski vojvoda Leopold VI, u vreme kad je napravljen kameni most preko reke Save kod današnjeg mesta Zidani most. Most je napravljen na mestu nekadašnjeg rimskog mosta, a i ovaj nije imao sreće, srušio ga je car Ffriderik IV 1442 godine kad je ratovao sa celjskim grofovima.
Kovanica je srebrnik, prečnika 21 mm, težine 1,2 gr. Na levoj slici je predstavljen
babenberski lav, koji se nalazi u grbu porodice Leopolda VI, na desnoj slici, reversnoj strani kovanice, pa je dole nacrtan kameni most sa dva luka, a na njemu su dva tornja, izmedju njih glava srne, iznad šesterokraka zvezda. Ima više varianti ovog breškog denara.
.
zidani most av.jpg
zidani most rv.jpg


Ova kovanica se smatra kao prva jubilejna / spominski kovanec/ kovanica slovenačke numzmatike.
 
Današnji pridošlica u kolekciju.
Pivs IX , 1 lira 1866 god, Ag 5 gr. najverovatnije KM# 1377.2

Među ovim postavljenim kovanicama će izgledati kao "slon u jagodama":),
pa zato dodajem još jednu.

Batzen, Švajcarski kanton - Sitten
Bilon, 1722 god.
 

Prilozi

  • papa a.jpg
    papa a.jpg
    39,7 KB · Pregleda: 4
  • papa b.jpg
    papa b.jpg
    38,7 KB · Pregleda: 4
  • Batzen 4.jpg
    Batzen 4.jpg
    25,6 KB · Pregleda: 6
  • Batzen 3.jpg
    Batzen 3.jpg
    24,5 KB · Pregleda: 9
Hvala kolega na "oživljavanju" teme, lep Austrijski komad.

Od mene opet jedan komad u lošijem stanju,
malo ređi ali sam prilično zadovoljan i samim tim što sam posle izvesnog vremena
saznao šta je u pitanju.

Italijanska država Luka
Bilon Grossetto, 16-17 mm; 0,9 gr (moj komad je 0,7 gr.)
Av: Legenda OTTO IMPERATOR, u sredini natpis LVCA u obliku krsta
Rev: prikazan svetac sa legendom SANTUS PETRUS

Kovani su veći niz godina tako da nisam siguran da je baš 1666 god. u pitanju.

mapa Italije 16-18 vek. (Luka, između Modene i Toskane)
1793.jpg
 

Prilozi

  • scan0011.jpg
    scan0011.jpg
    50,5 KB · Pregleda: 4
  • scan0010.jpg
    scan0010.jpg
    49,9 KB · Pregleda: 5
  • luca krause.gif
    luca krause.gif
    21 KB · Pregleda: 11
Kolega speedster,
nisam znao gde da stavim ovo moje "raspitivanje", pa sam ga stavio u ovu temu posto po vremenu odgovara modernoj.
Radi se o novcu Hanse. Verovatno vecina zna, ali da ponovim.
Hansa je bila trgovacko udruzenje koje je nastalo i delovalo na podrucju Nemackih drzavica i knezevina, ali ne samo na tim podrucjma i vremenon je postalo toliko mocno da je kovalo i svoj novac.
Interesuje me da li neko od kolega numizmaticara zna nesto vise i o Hansi kao trgovackom udruzenju i o novcu koi je kovalo. Ima li negde neki link o tome, da li negde ima skenova tog novca, zna li neko nesto vise o tome.
Ako zna molio bih ga da to znanje podeli sa nama.
P.S. Ukoliko mislis da ovom mom raspitivanju nije mesto na tvojoj temi, molim te da ga premestis, ali i napisi gde si ga premestio da neko, ako nesto zna moze i da odgovori.
Unapred zahvaljujem svakome ko nesto napise o Hansi i njenom novcu.
 

Back
Top