Aktuelne izlozbe, desavanja...

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
REČI I SLOVA
TIPOGRAFSKA PISMA

Olivera Stojadinović

Svečano otvaranje izložbe
četvrtak 8. septembar 2005. u 19 časova

Stručno vođenje kroz izložbu
četvrtak 22. septembar u 12 časova
Marijana Petrović Raić, kustos izložbe

Predavanje
četvrtak 29. septembar u 19 časova
Alan Hejli, Kako pametni dizajneri stvaraju uspešne fontove
(Allan Haley, Director of Words&Letters International Typeface Corporation, USA )



Muzej primenjene umetnosti, Vuka Karadžića 18, Beograd
 
O NORMALNOSTI: UMETNOST U SRBIJI 1989 -2001




[size=-1]Milan Aleksic / Dejan Andjelkovic i Jelica Radovanovic / Srdjan Apostolovic / asocijacija APSOLUTNO / ARTTERROR / Dejan Atanackovic / Corrosion / Jovan Cekic / Art DaDjo / Aleksandar Davic / Goran Denic / [/size]

[size=-1]Marija Dragojlovic / Mirjana Djordjevic / Biljana Djurdjevic / Uros Djuric / Daniel Glid / Dejan Grba / Zivko Grozdanic / Ivan Ilic / Zdravko Joksimovic / Jasmina Kalic / Adrian Kovach / Nina Kocic / Zolt Kovac / Dobrivoje Bata Krgovic / Miodrag Krkobabic / Dragoslav Krnajski / kuda.org / LED ART / LOW-FI / MAGNET / Zoran Marinkovic / Nikoleta Markovic i Zolt Kovac / Sasa Markovic Mikrob / Srdjan Djile Markovic / Stevan Markus / Goranka Matic / Era Milivojevic / Mihael Milunovic / Milorad Mladenovic / Zoran Naskovski / Predrag Neskovic / Vladimir Nikolic / Tanja Ostojic / Nesa Paripovic / Vesna Pavlovic / Branko Pavic / Nikola Pilipovic i Marija Vauda / Branislav Petric i Stanisa Dautovic / Zana Poliakov / Mileta Prodanovic / p.RT / Nenad Rackovic / Vladimir Radojcic / Aleksandar Rafajlovic / Nikola Savic / Sonja Savic / SKART / Vera Stevanovic / Sasa Stojanovic / Balint Szombathy / TALENT / Zoran Todorovic / Vladimir Todorovic / Vesna Tokin / Milica Tomic / Rasa Todosijevic / Andrej Tisma / Vesna Vesic / Veljko Vujacic / UA!US / Urbazona / Aleksandar Zograf / Dragana Zarevac[/size]



Subota, 17. septembar 2005. u 13 h

[size=-1]zainteresovane posetioce ce kroz izlozbu voditi Dejan Sretenovic, glavni kustos MSU i jedan od autora izlozbe[/size]


[size=-1]Poslednja velika izlozba jugoslovenske umetnosti odrzala se u leto 1989. godine u Sarajevu pod nazivom Jugoslovenska dokumenta. Otprilike u isto vreme je Slobodan Milosevic okupljao mase koje su ga podrzavale u obelezavanju 600. godisnjice kosovske bitke na Gazimestanu i kada je on ustolicen kao novi «vodja srpske nacije». Te godine pocela je nova era. Era ratova, nasilja, etnickog ciscenja, politickog slepila, ekonomskih sankcija i sveobuhvatnog propadanja drustva u svim aspektima svakodnevnog zivota. Na taj nacin su se stvorila dva paralelna sveta, dominantni svet ratnohuskacke nacionalisticke ideologije i marginalizovani svet oponenata ovakvoj politickoj hegemoniji sto se manifestovalo kako na politickom tako i na kulturnom planu.[/size]

[size=-1]Muzej savremene umetnosti u Beogradu izlozbom O Normalnosti. Umetnost u Srbiji 1989-2001 predstavlja radove vizuelnih umetnika koji su tokom ovog kontroverznog i problematicnog perioda stvarali u Srbiji. Ovom izlozbom predstavljeni su radovi koji na razlicite nacine reflektuju politicku, ekonomsku, kulturnu, kao i klimu svakodnevice ove zemlje, ili pak pokusavaju da odrze umetnost kao autonomnu oblast nezavisnu od dramaticnih zbivanja. Umetnost U Srbiji u ovom periodu pozicionirala se izmedju teznje da ucestvuje u medjunarodnim umetnickim tokovima i da zadrzi lokalne specificnosti, izmedju neposrednog politickog angazmana i eskapizma lisenog iluzija, izmedju tragicnog i komicnog, izmedju skromnog i pretencioznog, izmedju teoreticnog i intuitivnog, izmedju ucestvovanja i izolacije... Mnogi od umetnika zastupljenih na ovoj izlozbi su vec poznati na medjunarodnoj umetnickoj sceni, a u izvesnoj meri i vise nego u Srbiji gde su tokom devedesetih odrzavali nezavisni polozaj i distancu u odnosu na dominatne ideoloske okvire i u odnosu na drzavne instucije kakav je u to vreme bio MSU.[/size]


[size=-1]Na izlozbi su predstavljeni radovi sezdesetak umetnika i umetnickih grupa koji su svojim delovanjem obelezili umetnicku scenu u Srbiji u naznacenom periodu[/size]


[size=-1]Na otvaranju izlozbe ce biti dostupna skracena verzija kataloga koja ukljucuje reprodukcije radova i tekstove Branislave Andjelkovic, Branislava Dimitrijevica i Dejana Sretenovica. Katalog ce izaci iz stampe krajem septembra i sadrzace jos i tekstove Vladimira Tupanjca, Kristiana Lukica, hronologiju politickih i kulturnih zbivanja koju je sacinila Aleksandra Mircic, kao i poseban segment o umetnosti na Kosovu.[/size]


[size=-1]Tokom trajanja izlozbe organizovace se predavanja, tribine i javna kustoska vodjenja.[/size]



[size=-1]Autori i kustosi izlozbe: Branislava Andjelkovic, Dejan Sretenovic [/size]



[size=-1]i Branislav Dimitrijevic[/size]
[size=-1]Kustos segmenta "Umetnost i javna stvar/(Srbija izmedju 1989 i 2001)": Vladimir Tupanjac[/size]


[size=-1]Kustos segmenta "Privremeno (off)online/Umetnost novih medija u Srbiji na kraju 20. i pocetkom 21. veka"!: Kristian Lukic[/size]


[size=-1]Dokumentacija: Aleksandra Mircic[/size]


[size=-1]PR i koordinacija: Ana Nikitovic[/size]


[size=-1]Organizacija: Maja Popovic [/size]
[size=-1]Graficki dizajn: Borut Vild[/size]
[size=-1]

[/size]
Izlozba ce trajati do 7. novembra 2005.


Muzej savremene umetnosti je otvoren od 10h do 18h svakog dana osim utorka.




Autobus br.60, koji polazi sa Zelenog venca, staje ispred sluzbenog ulaza MSU.
[size=-1]

[/size]
[size=-1]

[/size]
[size=-1]

[/size]
 
dakle vako ... malo etno izložbi:

muzej vojvodine:
svečana ženska oglavlja, aut. katarina novaković, etnolog

istorijsko odeljenje slovačkog narod. muzeja, bratislava ( bratislavska tvrđava):
tradicionalna svadba slovaka u nekadašnjoj donjoj zemlji ( mađarska, srbija, rumunija)
 
Narodni muzej u Beogradu odrzace 25. oktobra interaktivnu radionicu namenjenu siroj publici, u okviru koje ce biti predstavljene slike Nadezde Petrovic, Petra Lubarde i Mila Milunovica.

Radionica, pod nazivom “Putevi i mostovi”, deo je ciklusa “Kroz sliku do sebe”, u okviru kojeg ce kroz niz razlicitih tema, kao sto su enterijeri, grupni portreti, deca na portretima, aktovi.., publici biti predstavljeno srpsko slikarstvo 19. i 20. veka.

Rec je o pilot programu Narodnog muzeja, a novina je u tome sto ce remek dela srpskog slikarstva biti predstavljena na interaktivni nacin.

Primarni cilj programa je ukljucivanje publike, odnosno budjenje interesovanja publike tako sto ce materija o kojoj se govori biti prevedena na licni plan.

S obzirom da je jedan od autora programa psiholog, svaki posetilac ce imati priliku ne samo da sazna nesto o opusu velikana srpskog slikarstva, vec i da porazgovara i podeli sa drugima svoj dozivljaj slike i emocije koje je u njemu (njoj) odredjena slika pokrenula.

:D
 
Najstariji i najvredniji sacuvani srpski cirilicni rukopis Miroslavljevo jevandjelje, koji je upisan u listu UNESKO “Pamcenje sveta” (Memory of the world), bice predstavljeno javnosti od 4. do 13. novembra u Atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu.
Narodni muzej organizovao je i niz tematskih predavanja o tom vrednom spomeniku srpske kulture.

Vera Radoisavljevic tako ce 7. novembra govoriti o konzervaciji Miroslavljevog jevandjelja, dok ce dan kasnije Branka Ivanic govoriti o njegovim inicijalima. Za 9. novembar predvidjeno je predavanje Dubravke Preradovic o istorijatu Miroslavljevog jevandjelja, a naredna dva dana Aleksandra Nitic govorice o Miroslavljevom jevandjelju uopste, a Una Isakovic o materijalima i tehnikama knjiga srednjeg veka.


Miroslavljevo jevandjelje nastalo je 80-ih godina 12. veka po narudzbini humskog kneza Miroslava, o cemu govori zapis na poslednjem listu knjige. Iz istog zapisa se saznaje i ime dijaka Gligorija koji je verovatno slikar minijatura.

Pretpostavlja se da je Jevandjelje bilo namenjeno episkopskoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju na Limu, zaduzbini kneza Miroslava. Miroslav, brat velikog zupana Stefana Nemanje, vladao je Humom, cija je oblast uglavnom obuhvatala teritoriju danasnje Hercegovine.

Miroslavljevo jevandjelje je po svom sastavu jevandjelistar, bogosluzbena knjiga u kojoj su tekstovi rasporedjeni prema citanjima u toku crkvene godine.

Tekst Miroslavljevog jevandjelja pisan je perom u dve kolumne crnom bojom, a vecina naslova crvenom. Knjiga sadrzi 296 minijatura crtanih perom, a zatim bojenih cetkicom crvenom, zelenom, zutom i belom bojom i ukrasenih zlatom. Sve zastavice, osim prve na kojoj su prikazani jevandjelisti Jovan, Marko i Luka pod arkadama, jednostavnog su izgleda i crtane su perom.

Inicijali Jevandjelja su veoma raznovrsni, pocev od onih sa geometrijskim prepletom, preko kombinacija geometrijskih i biljnih prepleta, do onih koji sadrze elemenate biljaka i stvarnih i fantasticnih zivotinja. Odredjen broj inicijala sadrzi ljudsku figuru, a neki i citave kompozicije.

Najpoznatije minijature, pored zastavice sa jevandjelistima, su inicijal “B” (cirilicno V) - Jevandjelista Marko, inicijal “B” - Aleksandar Veliki, inicijal “B” - Marija Magdalena. Treba pomenuti i inicijal cirilicnog slova “P” sa dve ptice, koji je upotrebljen za logo Narodnog muzeja.

Umetnicki i ikonografski slikarstvo Miroslavljevog jevandjelja kombinuje romanicki stil i vizantijsku tradiciju, zbog cega se mogucim izvorom uticaja smatraju prepisivacke radionice centralne Italije. Osnovna sredstva izrazavanja iluminatora su linija i zvucni odnosi boja - zelene i crvene, uz osvetljavanje zutom i zlatom.

Kozni povez Jevandjelja nije prvobitan, vec najverovatnije potice iz 14. veka. Izgleda da je preuzet sa nekog drugog rukopisa, sto potvrdjuje njegova velicina, kao i tehnicke i stilske odlike. Ukrasen je monogramima, floralnim ornamentom i koncentricnim krugovima na ukrsnicama linija, a na osnovu monograma se pretpostavlja da potice iz nekog od svetogorskih manastira.

Prvi poznati podatak o mestu cuvanja Miroslavljevog jevandjelja - u manastiru Hilandaru, potice iz 1845-46. godine, kada je ruski vladika i naucnik Porfirije Uspenski, ocaran lepotom knjige, isekao jedan njen list i odneo ga u Petrograd, gde je i danas u Publicnoj biblioteci.

Prilikom posete Hilandaru u martu 1896, kralj Aleksandar Obrenovic je od manastirskog bratstva dobio na poklon Miroslavljevo jevandjelje, a uz njega i osnivacku povelju Hilandara. Rukopis je tada donet u Beograd. Sledece godine, u Becu je izradjeno fototipsko izdanje Jevandjelja.

Ze vreme Prvog svetskog rata Miroslavljevo jevandjelje je, nakon prelaska preko Albanije, 1916. dospelo na Krf, gde je cuvano u Glavnoj drzavnoj blagajni do 1918. Potom je smesteno u trezor Glavne drzavne banke u Beogradu, odakle je 14. juna 1935. preneto u Muzej kneza Pavla (danas deo Narodnog muzeja u Beogradu).

Ze vreme Drugog svetskog rata Miroslavljevo jevandjelje je od 1941-43. cuvano u manastiru Raci, a zatim u Narodnoj banci u Beogradu.

Narodnom muzeju (tada Umetnicki muzej) predato je na cuvanje 19. juna 1945, gde se i danas nalazi. :grin:
 
Izložba Patrika Demaršelijea u pariskoj Galeriji Jung


Uz pomoć bogatih sponzora među kojima se nalazi BMW, Armani i subotički Next, briselska galerija Jung, organizovala je izložbu poznatog francuskog modnog fotografa Patrika Demaršelijea. Događaj je redak i značajan, jer je francuski majstor fotografije, pored Ričarda Avedona i Helmuta Njutona, jedan od najvećih modnih fotografa današnjice. Istovremeno, njegovi radovi se sve češće izlažu u državnim muzejima i vrlo retko u privatnim prostorima. U galeriji Jung izloženo je 35 crno-belih fotografija, većinom portreta poznatih manekenki, glumica i muzičara. Svaka fotografija je grafički portret, istovremeno klasičan i moderan, koji, najčešće, veliča žensku lepotu, emotivnost i eleganciju. Demaršelijeove fotografije slavnih ličnosti prepoznatljive su po neobaveznom i realističkom pristupu, započetom još tokom 60-ih godina. Majstorskom upotrebom svetla, oštrim kontrastima i brigom o detaljima, on uspeva da istakne lepotu i prirodnost fotografisane osobe. "Ja svaku osobu fotografišem u različitom svetlu, jer osvetljenje pomaže da se bolje prikaže karakter", kaže Demaršelije. Pored tehničke virtuoznosti, njegov uspeh počiva na spontanosti pri radu i velikoj brzini koja mu omogućava da očuva čaroliju trenutka. U svom radu Demaršelije se koristi sa više tipova foto-aparata - Mamija, Pentaks, Haselblad, Nikon, Linhof - u zavisnosti od potreba. "Kamera mi pomaže da se odlučim šta ću da radim, jer svaka od njih daje drugačiji osećaj. Naravno, to je i tehničko pitanje - rad sa prirodnim ili veštačkim svetlom", objašnjava Demaršelije. Inače, francuski majstor nedavno je izlagao u milanskom Muzeju Moderne umetnosti, a rad na Pirelijevom kalendaru, instituciji erotske fotografije, bila je ove godine njemu poverena. Briselska izložba Demaršelijeovih fotografija ostaje otvorena do 10. decembra. :razz:
 
Projekat Zorana Todovica pod radnim naslovom “Govori srpski da te ceo svet razume”, koji provocira i ocekuje reakcije posetilaca, bice predstavljen od 24. novembra u Umetnickom paviljonu “Cvijeta Zuzoric” na Kalemegdanu u Beogradu.

Rec je o takozvanom radu u procesu, ambijentalnog karaktera, koji je u konceptualnom smislu zasnovan na dijalogu umetnika sa vremenom i dogadjajima iz kulture i politike, tipicnim za zemlju u tranziciji.

Ogledalska slika umetnika i njena samo/refleksija inicira efekat povratne sprege zajednickog samo/prepoznavanja. Todovic potencira aktivan (i ravnopravan) dijalog rad-posetilac, provocirajuci u tom radu posmatraca i ocekujuci reakciju u stilu moras da imas (i izrazis) svoj stav, da razlikujes pravo od laznog, da identifikuješ kvalitet sopstva od vrednosti tudjeg.

Postavka ce biti podeljena u pet prostorija, a svaka od njih, u formi mimikrijskih situacija i izmestenih stanja, kontekstualizuje odredjene fenomene - Reci, Zastave, Slika 1991999, Pronadji svoje lice, “Srpske naocari“.

Ti fragmenti istorijskih i personalnih verzija, u vremenu opterecenom politikom, iskusavaju nacionalni identitet, cirilicno pismo, umetnicku ostavstinu za buducnost...

Transformacija galerijskog prostora u Crveni zid, Plavi zid, Crnu prostoriju, vodi ka pasazima modifikovanog vizuelnog materijala koji sublmiraju reci, zastave, slike, fotografije, grafike, umetnika i posetioca (sto ce biti zabelezeno i video kamerom a, deo tog materijala koriscen za sledeci rad).

Kao i na prethodnoj izlozbi u galeriji “Haos”, postavka pocinje recima, a poznata posalica “Govori srpski da te ceo svet razume”, kao radni naslov postavke, svojim vedrim tonom nivelise esencijalna pitanja.

Todovic (1958), diplomirao na Fakultetu primenjenih umetnosti, a postdiplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, profesor je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Samostalno izlaze od 1983. godine.

Izmedju ostalog, dobio je Zlatnu iglu ULUS-a (1989), Gran pri Medjunarodnog bijenala u Varni (1989), Veliki pecat Grafickog kolektiva (1990), Politikinu nagradu (1992), Nagradu Oktobarskog salona (1994) i prvu nagradu Medjunarodnog bijenala grafike u Beogradu 1996. godine.

Izlozba ce biti otvorena do 15. decembra.
 
Galerija Biblioteke grada Beograda
Knez Mihailova 56
Ponedeljak, 12. decembar 2005. u 19 h

Izlozba i promocija knjige
Jugoslava Vlahovica
"VELIKA mala KNJIGA"
(ilustracije i karikature
o knjigama, novinama, perima, slovima i sl.)

Izlozbu otvara Milovan Vitezovic.

Izlozba i promocija DHL kalendara za 2006.
sa karikaturama Jugoslava Vlahovica.

Izlozbe su otvorene do 4. januara 2006.
 
Za ljubitelje moderne umetnosti, ovom prilikom knjiga je u pitanju! :D


Drugi tom studije Đulija Argana
U ediciji Ars figura izdavačka kuća "Klio" objavila je drugi tom kapitalne studije Đulija Karla Argana "Moderna umetnost 1770-1970-2000", u prevodu Milene Marjanović. Ovo delo sastoji se od dve autonomne autorske studije - deo knjige koji se odnosi na modernu umetnost od 1770. do 1970. napisao je Đulio Karlo Argan, a tekst o modernoj umetnosti s kraja 20 veka uradio je Akile Bonito Oliva i nalazi se u trećem tomu. Drugi tom podeljen je u dve velike celine: Epoha funkcionalizma ("Urbanistika, arhitektura, industrijski dizajn", "Slikarstvo i skulptura", "Plavi jahač", "Ruska avangarda", "Pariska škola", "Dada", "Nadrealizam"...) i Kriza umetnosti kao "evropske nauke" ("Urbanistika i arhitektura", "Vizuelna istraživanja" i "Slikarstvo u Sjedinjenim Američkim Državama").

Vremenski počinje godinama nakon Prvog svetskog rata, odnosno stvaralaštvom Le Korbizijea, Gropijusa, Bauhausa. Slede svi značajniji pokreti u umetnosti prve polovine 20 veka. Italijanski futurizam označen je kao prvi koji se može nazvati avangardnim. Argan tvrdi da posle Drugog svetskog rata Evropa više nije centar svetske umetničke kulture. Novi centar umetnosti i tržišta je Njujork. Oko ovog centra obrazuju se drugi, nema više jezgra i periferije: moderna umetnost postoji u Japanu, Latinskoj Americi, iako karakteristične uporišne tačke ostaju Njujork i, posredno, Pariz.

Publikovano je sedamdesetak reprodukcija važnih radova (Pikaso ima tri dela, Brak, Le Korbizije i Gropijus po dva, na kraju je Vorholova Merilin Monro), čime su stvoreni pravi uslovi za istorijsko razumevanje i tumačenje umetnosti koja nastaje u razdoblju moderne epohe. U drugom delu knjige pominju se i dvojica umetnika sa ovih prostora - Petar Lubarda i Dušan Džamonja.
 
Музеј примењене уметности и Амбасада Финске у Београду

Позивају Вас на свечано отварање изложбе

TAPIO WIRKKALA легенда финског дизајна

четвртак, 19. јануар 2006. у 19 часова

Изложбу ће отворити господин Драган Којадиновић, министар културе Републике Србије и Њ.Е. Ана Маија Корпи, амбасадор Финске

петак, 20. децембар 2006. у 12 часова, стручно предавање поводом изложбе, Ева Вилианен кустос Музеја за уметност и дизајн из Хелсинкија


Музеј примењене уметности, Београд, Вука Караџића 18
 
U Narodnom muzeju u Beogradu u toku je izložba KLASICI ITALIJANSKE UMETNOSTI, od Paola Venecijana do Franceska Gvardija . Posle uspešnih gostovanja izložbe u Italiji i Finskoj , 52 remek dela italijanskog slikarstva iz riznice Narodnog muzeja konačno u Beogradu. Izložba je otvorena do 10. februara.NEMOJTE PROPUSTITI!!
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top