Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Inače ja koristim taj glas samo u reči dzindzov.

Ženski rod bi bio dzindzulja, a mali klinac dzindzić. :)

Glagol je dzindzulirati a glagolska imenica...

Cinculiranje

Životna veština koja olakšava opstanak slabim ljudima. Veština je gnusna samo ako se primenjuje u svesnom stanju.

Na nesreću, mnogi koji je dugotrajno praktikuju prebacuju realnost na svoj kolosek tumačenja gde su oni moralni i intelektualni gorostasi:

"Ma ne može on mene, znam ja bolje od njega. Iha, pa taj nije znao nos da obriše dok sam ja...!

Konci života takvih ljudi su u nemilosrdnim rukama.

Cinculiraš šefu, cinculiraš mužu/ženi, cinculiraš....​

pored cinculirati (dzindzulirati) koristi se i cinculjati (dzinzduljati).
 
Poslednja izmena:
Ženski rod bi bio dzindzulja, a mali klinac dzindzić. :)

Glagol je dzindzulirati a glagolska imenica...

Cinculiranje

Životna veština koja olakšava opstanak slabim ljudima. Veština je gnusna samo ako se primenjuje u svesnom stanju.

Na nesreću, mnogi koji je dugotrajno praktikuju prebacuju realnost na svoj kolosek tumačenja gde su oni moralni i intelektualni gorostasi:

"Ma ne može on mene, znam ja bolje od njega. Iha, pa taj nije znao nos da obriše dok sam ja...!

Konci života takvih ljudi su u nemilosrdnim rukama.

Cinculiraš šefu, cinculiraš mužu/ženi, cinculiraš....​

pored cinculirati (dzindzulirati) koristi se i cinculjati (dzinzduljati).

Džindžić ? i on bio Cincar?

E, nemoj više, sad će da se javi onaj "što su nas njegovi naučili da pričamo" i da napravi poubavu paralelu pomegju DZindzova i Cintcova, ovo ima da mu legne "ko kec":per:
 
VoSlavu
Šta ime tog slova ѕѣло znači ?
Inače ja koristim taj glas samo u reči dzindzov.

Kako su mene učili , znači CELO, SVEOBUHVATNO, POTPUNO, SKROZ..dakle odgovara "vrlo" i "veoma" ...kao i "apsolutno"
Povezano je sa trojankama iz stare azbuke, kao osmo slovo po redu a u sklopu treće trojanke (Живете ѕѣло Земља)..
Негде, као кроз маглу, памтим неки текст који разматра постојање овог гласа код староседелаца Апенинског полуострва и код староседелаца Мисира.

Биљана Крстић има снимљену старинску песму о Морави где користи овај глас.
Ја волим да кажем "ѕиљав" уместо "зрикав"- сликовитије ми је(очи циљају у корен носа, за разлику од врљавог) и увек говорим Моѕила (Фајрфокс) иако не пише тако, звучније ми је и подсећа ме на Гоѕилу:zper:

А твоју реч "ѕинѕов" чула сам у варијанти "банѕов", у значењу: примитиван момак, катлабан..недовољно васпитан, а у глави му "ѕвни" празнина:roll:
Можда је "ѕинѕов" варијанта у којој је још наглашеније да "шупље звечи".(ѕин,ѕин,ѕин)

А да се вратим на основну тему топонима :) поводом овог гласа и "пиргавих" Пироћанаца- да ли је Звоначка бања била изговарана као Ѕвоначка..зато што је у близини села Ѕвонце?

Pominjem opet Pirot jer nikad nisam verovala da ime grada potiče od kule (Pirg) s obzirom da znam legendu da se osnivač zvao Pirga, što može da bude lično ime, iako je ustvari nadimak, vezan za osobinu , tačnije izgled kože.
 
Poslednja izmena:
Kako su mene učili , znači CELO, SVEOBUHVATNO, POTPUNO, SKROZ..dakle odgovara "vrlo" i "veoma" ...kao i "apsolutno"
Povezano je sa trojankama iz stare azbuke, kao osmo slovo po redu a u sklopu treće trojanke (Живете ѕѣло Земља)..
Негде, као кроз маглу, памтим неки текст који разматра постојање овог гласа код староседелаца Апенинског полуострва и код староседелаца Мисира.

Биљана Крстић има снимљену старинску песму о Морави где користи овај глас.
Ја волим да кажем "ѕиљав" уместо "зрикав"- сликовитије ми је(очи циљају у корен носа, за разлику од врљавог) и увек говорим Моѕила (Фајрфокс) иако не пише тако, звучније ми је и подсећа ме на Гоѕилу:zper:

А твоју реч "ѕинѕов" чула сам у варијанти "банѕов", у значењу: примитиван момак, катлабан..недовољно васпитан, а у глави му "ѕвни" празнина:roll:
Можда је "ѕинѕов" варијанта у којој је још наглашеније да "шупље звечи".(ѕин,ѕин,ѕин)

А да се вратим на основну тему топонима :) поводом овог гласа и "пиргавих" Пироћанаца- да ли је Звоначка бања била изговарана као Ѕвоначка..зато што је у близини села Ѕвонце?

Pominjem opet Pirot jer nikad nisam verovala da ime grada potiče od kule (Pirg) s obzirom da znam legendu da se osnivač zvao Pirga, što može da bude lično ime, iako je ustvari nadimak, vezan za osobinu , tačnije izgled kože.

Ма види, и мене су тако учили, али сам схватио да је погрешно. Прва тројанка значи ЈА СЛОВА ЗНАМ, друга ГОВОРИТИ ДОБРО ЈЕСТ, трећа би, према овоме што си написала требало да буде ЖИВЕТЕ ВРЛО ( или било шта друго од синонима) ЗЕМЉА, али се не уклапа. Чини ми се да се ЅЕЛО односи на - ДЗИЈЕЛО односно РАД , обрада.

books
 
Živite (kao imperativ) na celoj Zemlji- tako ja znam ,Lesandre..u smislu..koristite svu zemlju..u smislu
raširite se, rasejte se na sve četiri strane sveta, svuda i svukud..A Zemlja kao nebesko telo, a ne kao tlo koje se obradjuje ralom.

Najbolje bi bilo da proverimo staroslovenski rečnik i vidimo kako su na prevodili "dzelo" na novi, vukovski srpski..to bi bilo najobjektivnije, mislim.
 
У ТВ -драми "Милан - дар" (о неуспелом покушају женидбе Јована Цвијића), девојчин ујак (игра га Драго Чума) изговара реплику: "Господине Цвијићу, ви сте узели зјело озбиљан тон, а која девојка то воли?"

Пољско дз би на српски требали да се транскрибује као ђ. Тако нпр. породица Рађивил, позната из Сјенкјевичевих романа, заправо се оргинално изговара Радзивил.
 
Poslednja izmena:
У ТВ -драми "Милан - дар" (о неуспелом покушају женидбе Јована Цвијића), девојчин ујак (игра га Драго Чума) изговара реплику: "Господине Цвијићу, ви сте узели зјело озбиљан тон, а која девојка то воли?"

Пољско дз би на српски требали да се транскрибује као ђ. Тако нпр. породица Рађивил, позната из Сјенкјевичевих романа, заправо се оргинално изговара Радзивил.

Не би требало, тј. да појасним:

Двознак dz у пољском језику означава глас ѕ примери: dzban/ѕбан/бокал, dzwon/ѕвон/звоно, rodzaj/роѕај/род
Али ако се тај двознак нађе испред слова i, kao dzi онда се изговара као ђ примери: dziad/ђад/деда, dzień/ђењ/дан, dzielić/ђелић/делити
А комбинација dzi је иста као и двознак примери : dźwięk/ђв[SUP]ј[/SUP]е[SUP]н[/SUP]к/звук, spowiedź/спов[SUP]ј[/SUP]еђ/исповед, czeladź/челађ/чељад (сад значи пратња или тако нешто)
 
Interesuje me kakvo je objašnjenje zvanične nauke toponima, hidronima, oronima na Balkanu koji su slovenskog porijekla a spominju se prije zvanične seobe Slovena? Npr. Belazora- grad u Makedoniji (današnji Veles), to je očigledno slovenski naziv a i današnji naziv je ime staroslovenskog Boga.
Takođe me interesuje kako to da je staroslovenska religija dala toliko naziva mjesta, planina, rijeka. Npr. Ozren (više planina), Trebević, Trebava, Trebižat, Velež, Troglav, Triglav...

Tako zvana Makedonija odnosno Stara Srbija puna je identicnim toponimima koje nalazimo samo u Srbiji sta mislite zasto ????????????????????????????
 
Srem postoji i u Poljskoj:

http://en.wikipedia.org/wiki/Śrem

map-of-vukovar-and-srijem.gif
Mapa-SREM-DUNAV-SAVA1.jpg

Śrem [ɕrɛm] is a town on the Warta river in central Poland. The city received municipal rights in 1253, the same year as Poznań. It is numbered among the oldest Lekhitic settlements, dating back to the 10th century. During the reign of King Boleslaus the Brave, there was a fortified settlement here, which protected the ford across the Warta on an important trade route from Silesia to Poznań. In the 14th century, Śrem became a royal town and the seat of royal officials (starosta). Its heyday was in the first half of the 15th century and the second half of the 16th century. Later, lengthy wars, epidemics and natural catastrophes caused Śrem to decline, like many other towns in the Wielkopolska region.
 

Back
Top