Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Ono Pelso je negde u Panoniji, najverovatnije zagrebačko. Sad me podseti i na Balaton, i to je BLATO isto ko ono tvoje Hutovo.
Čak se pre 6. veka pojavljuje još jedan sinonim - Jezero kroz narod koji živi u Panoniji pored Balatona: OZERIATE

De l’indo-européen commun *eĝhero [1] (« lac ») → voir jezero en tchèque, peut-être un peuple habitant autour du lac Balaton, l'illyrien a mué le /ĝh/ indo-européen en /z/ et, sur le même radical qui donne aqua, le latin a Aquenses « habitants d'une ville près de l'eau ».

Vrbas nije Vrbas grad nego reka Vrbas kod Bendžolajk sitija.
a Vlašić nije onaj bosanski nego valjevski.

purgersko jezero gde sine :eek:

hutovo nego sta :mrgreen:

0000471516_l_0_kvzlyb.jpg
 
vrbas nije dobio ime po rijeci,jer tu takva rijeka ne postoji
A reka Vrbas (pored nepostojeceg grada Vrbasa) dobi ime po vrbama..

Ideja da se bez latinštine dobiuju rezultati poredjenjima sa ostalim slovenskim nazivima..dopala mi se, podržavam:ok:

Lesandre i ostali vični netu, uvek me je interesovalo kako su se Latini akka Rimljani snasli kad su naisli na toponim RTANJ, a da ne pominjem selo Vrmdža ;)

Mali spisak mojih omiljenih toponima, čisto po lepoti kombinacije glasova koji ih tvore:

Rujan (sadašnji Zlatibor)
Ruj planina (rodopski masiv)
Tara (na persijkom znaci zvezda,kod naroda oko reke Inda bila je boginja, ko je ona nama?)
Srebrno jezero
Djurdjin
Plandište
Veternik
Srbobran
Mišljenovac
Trmbas
Zvezdan
Gurgusovac (sadašnji Knjaževac)
Topli do(l)
Kišna reka
Hvosno (današnja Metohija)
Troglav planina
Sokolske planine
Vardenik
Veternik
Rogozna


..mnogo nam je lep jezik:bye:
 
Kako zvanicna istorija tvrdi da su se Sloveni naselili u VI veku na Balkan, a cinjenice to ne podkrepljuju, izmisljene su mnoge postapalice da bi istoriju pisanu od strane Germana, a sa ciljem da se dokaze da oni imaju istorijsko pravo na slovenske zemlje, jer su se oni (Germani) pre doselili od Slovena.

Problemi koje zvanicna istorija ima su:

1. Toponimi - to se objasnjava Keltskim prisustvom, jer su i oni indoevropski narod pa su mogli dati imena toponimima koja imaju smisla i u slovenskim jezicima. Treba se vratiti 2000 godina unazad i znati da su razlike u jezicima slovenskih naroda bile mnogo manje. No, poznato je da su Kelti Skordici boravili izmedju Save i Dunava, a na Balkan su isli u ceste vojne pohode i nisu duze boravili. Da bi narod dao ime nekom toponimu potrebno je da duze boravi na jednom mestu sto nikako nije slucaj sa Keltima. Dakle staroistoricari germanske skole cim naidju na problem odmah prizivaju u pomoc Kelte. Ako neko zeli ozbiljno da se bavi proucavanjem toponima treba da izuci Sanskrit (najstariju verziju na kojoj su napisane Rg vede) jezik majku svih indoevropskih jezika pa i keltskog.

Pogledao sam nekoliko Srpsko-Sanskritskih recnika i tamo nasao interesantne stvari:

dunava znaci neprebrodiv, durmitor nepremeriv, nisa je livada u brdovitom predelu, takodje i mesto trgovanja ili stanovanja (livada je uvek u doloni a to je mesto gde se stanuje ili trguje) srodno tome nisiditi sto je nisko sedeti a nisanankam je sediste, nisadja je pijaca ili trg, pa bi Nis na Sanskritskom bio naisadhah. Zaista, severno od Nisa je Kamenicki vis, a juzno Delisko Vis. Takodje je nisravate bijicna reka kakva je Nisava u Sicevackoj klisuri.

Dakle davno jezicko jedinstvo ne daje za pravo da se kaze da su Kelti dali imena toponimima, jednako je verovatno da su to uradili starosedeoci Balkana za koje nauka smatra da su bili pripadnici indoevropskih naroda nista manje nego Kelti.

2. Gde su nestali Tracani Tribali Iliri i t.d. kada su skoro ceo Balkan naselili Sloveni. Germanoistoricari tvrde da su pre dolaska Slovena ovi krajevi opustoseni i da nije bilo mnogo naroda tamo gde su se nastanili Sloveni. To neije tacno, pre dolaska slovena prestonica Rima je jedno vreme bila premestena u Sremsku Mitrovicu (Sirmijum), a samo sa teritorije Srbije bilo je 16 rimskih imperatora. Uz veliki broj arheoloskih nalaza, pre mozemo reci da je neposredno pre dolaska Slovena na Balkanu vrilo od zivota jer se teziste nekadasnjeg Rima prenosilo preko Sirmijuma u Konstantinopolj. Dakle ti narodi nisu nestali, jersu i Rim i Vizantija bile imperije koje nisu delile ljude po nacionalnosti pa tako nije bio ugrozen ni jedan narod. Suprotno starom ucenju genetska istrazivanja (pogledaj otvorenu temu u vezi sa tim) pokazuju da starosedeoci Balkana nisu nestali, jer je njihov gen prisutniji kod danasnjeg stanovnistva nego slovenski gen. Imajuci u vidu pripadnost indoevropskoj grupi naroda i starosedelaca Balkana, i Slovena, a uzimajuci u obzir da arheolozi ne primecuju bitnu promenu u kulturi na tlu Balkana u vreme doseljavanja slovena moze se govoriti i o kulturnom jedinstvu dosljaka i starosedelaca.

3 Nijedan hronicar iz VI veka nije zapisao da su se Srbi naselili na Balkan. Spominju se ukupno 4 slovenska plemena: Anti, Sklavini (silno vojnicko pleme koje je proslo Balkanom, osvojilo neka grcka ostrva i otislo u Anadoliju) i jos dva cudnih imena. E, tu se germanoistoricari hvataju za Konstantina Porfirogenita koga danas niko od istoricara od ugleda ne uzima za ozbiljan istorijski izvor. Dakle, Srbi se nisu doselili na Balkan, mada to ime nije postojalo kao ime naroda vec je oznacavalo nesto drugo. U Sanskritu postoji rec srbenda koja opisuje coveka punog vrlina, prvog u plemenu, hrabrog i casnog. U jezicima drugih slovenskih naroda rec srbin ima slicno znacenje kao srbenda. Srbenda moze biti samo slobodan covek, a ne porobljen. Tako se desilo da su porobljeni Sloveni u Panonoji (prvo od Avara pa Huna) iduci u vojne pohode sa svojim gospodarima preko Save i Dunava slobodne sunarodnike na Balkanu smatrali srbendama pa tako i to stanovnistvo dobi ime Srbi. To ime je postepeno ulazilo u upotrebu, u Evropu je otisla vest da je jedan Tribal ubio sultana u kosovskom boju, a cak u 19 veku se srpski jezik zvao i Ilirski jezik.

Germano-istoricari su napravili falsifikat praveci diskontinuitet zivota na Balkanu, sto je proizvelo veliku zbrku u objasnjavanju na sve moguce nacine imena toponima, mada je sve zapravo deo jednog kontinuiteta zivota naroda na Balkanu. Na srecu nova otkrica podkopavaju germano-istoricare i nije daleko dan kada ce im biti zadat konacan udarac posle kojeg ce njihovo ucenje nestati kao nenaucno.

Ono sto je vazno za sadasnje stanovnike Balkana je da ne svojatamo proslost, vec da budemo svesni da svi skupa bastinimo jednu staru kulturu pocev od Lepenskog vira, Starceva, Vince i t. d. i da ona jednako pripada svim danasnjim balkanskim narodima.
 
Pozdrav prijatelji! Bas mi je drago da vas vidim! Odavno nisam ovuda svratio i posto ste mi nedostajali, dosao sam da se pononvo malo druzim s vama. Evo kratkog spiska: prvo ide engleski nacin pisanja toponima a onda moja rekonstrukcija slovenskog oblika:

Slovenski toponimi u Japanu

Fukuoka - Fukara u oka

Măgnoromănus Hippicus, boljes da se vratix u rupicus iz kojem si do sădăs virion, jerbon jest upravon Rumunijă eclatatus primer slovenesku toponomăstikonis.
 
Poslednja izmena:
3 Nijedan hronicar iz VI veka nije zapisao da su se Srbi naselili na Balkan. Spominju se ukupno 4 slovenska plemena: Anti, Sklavini (silno vojnicko pleme koje je proslo Balkanom, osvojilo neka grcka ostrva i otislo u Anadoliju) i jos dva cudnih imena. E, tu se germanoistoricari hvataju za Konstantina Porfirogenita koga danas niko od istoricara od ugleda ne uzima za ozbiljan istorijski izvor. Dakle, Srbi se nisu doselili na Balkan, mada to ime nije postojalo kao ime naroda vec je oznacavalo nesto drugo. U Sanskritu postoji rec srbenda koja opisuje coveka punog vrlina, prvog u plemenu, hrabrog i casnog. U jezicima drugih slovenskih naroda rec srbin ima slicno znacenje kao srbenda. Srbenda moze biti samo slobodan covek, a ne porobljen. Tako se desilo da su porobljeni Sloveni u Panonoji (prvo od Avara pa Huna) iduci u vojne pohode sa svojim gospodarima preko Save i Dunava slobodne sunarodnike na Balkanu smatrali srbendama pa tako i to stanovnistvo dobi ime Srbi. To ime je postepeno ulazilo u upotrebu, u Evropu je otisla vest da je jedan Tribal ubio sultana u kosovskom boju, a cak u 19 veku se srpski jezik zvao i Ilirski jezik.
Који су све то хроничари из 6. века?
Склавини нису неко посебно словенско племе, већ Византинци тако називају све Словене, а њихове државе Склавинијама.

Ниједан историчар не сматра Порфирогенита не узима за озбиљно? Дај информиши се мало боље.
 
Măgnoromănus Hippicus, boljes da se vratix u rupicus iz kojem si do sădăs virion, jerbon jest upravon Rumunijă eclatatus primer slovenesku toponomăstikonis.
Ma nisam ja ni Romanus, niti Hippy, Mister Mrkalju!

Sto se tice slovenske toponimije u Rumuniji, to nije sporno, ali nema veze sa trenutnom temom. A dao sam vam primere "slovenske" toponimije u Japanu da vam pokazem koliko je lako --po vasim pravilima rekonstrukcije-- da se pronadju Sloveni, ama bas svi i svuda.
 
Ma nisam ja ni Romanus, niti Hippy, Mister Mrkalju!

Sto se tice slovenske toponimije u Rumuniji, to nije sporno, ali nema veze sa trenutnom temom. A dao sam vam primere "slovenske" toponimije u Japanu da vam pokazem koliko je lako --po vasim pravilima rekonstrukcije-- da se pronadju Sloveni, ama bas svi i svuda.

Ti karikiraš! Tema je baš ozbiljna i ako pročitaš moje postove vidjećeš da ja veoma pažljivo govorim o toponimima na Balkanu! Je li ti misliš da Belazora nije slovenski (srpski, vendski, sklavinski, antski...) naziv? Ili pišeš ovde samo da upropastiš temu a da nisi ni pročitao o čemu se radi?
 
Ti karikiraš! Tema je baš ozbiljna i ako pročitaš moje postove vidjećeš da ja veoma pažljivo govorim o toponimima na Balkanu! Je li ti misliš da Belazora nije slovenski (srpski, vendski, sklavinski, antski...) naziv? Ili pišeš ovde samo da upropastiš temu a da nisi ni pročitao o čemu se radi?
Jeste, karikiram, ali ozbiljan sam. Nemoj da se ljutis.

Zelim da vas podsetim da rekonstrukcija toponimije nije tako prosta. I da u logici dokazivanje bilo koje teze ne sme da se naslanja na pretpostavku istinitosti te iste teze.

Odkud znas da je Belazora slovenski toponim? Po zvuku? E, to nije dovoljno. Moze biti, ali ne mora.

Da bi se teza smatrala tacnom, treba da bude u skladu sa ostalim istorijskim podacima iz tih vremena. A ti podaci --skupina toponimije sa Balkana iz tih vremena, grcki i latinski pisani izvori iz tih vremena, itd-- pokazivaju na neslovensko stanovnistvo. Iliri, Delmati, Mezi, Tribali itd nisu bili Sloveni.

Inace slazem se da su danasnji Juzni Sloveni u velikoj meri potomci Ilira, Delmata, Meza, Tribala, Tracana itd. Danas vi govorite slovenske jezike, a vecina vasih predaka nisu. Nije bilo velike seobe Slovena na Balkanu nego jezicke asimilacije.
 
A šta bi bilo da se u "začaranom krugu" otkrije kako je njihov jezik ( što je evidentno ) prirodni prethodnik slovenskom jeziku? Kao što je evidentno da i danas velika većina pripadnika ove haplogrupe govori slovenskim jezikom. A da teritorije na kojima živi ostatak haplogrupe, koji govori nekim drugim jezicima, imaju neobičnu koincidenciju u toponimiji i hidronimiji sa Balkanom.
Tema je i ranije žvakana sa istim rezultatima. Samo bih napomenuo jednu nepobitnu činjenicu :

Ptolomej je u svojoj karti opisao reku UNU. Prema današnjim istoričarima, ili je bio glup, ili nije znao latinski jezik, zato što je njegovo OENEUS protumačeno kao JEDINA, jer, kako kažu naši instruktori, Rimljani su bili toliko zapanjeni lepotom reke da su je nazvali jednom jedinom.
Bullshit.
Jer OENEUS ne može da znači to što pokušavaju da nam prodaju. Dakle, Ptolomej je , ukoliko je poznavao latinski jezik ( što se ovakvom konstrukcijom dovodi u pitanje) morao da imenuje ovu reku kao JEDINU : UNICA ili kao JEDNU: UNA. Ptolomej je znao da ona nije jedina zato što je na nekih 300 kilometara odatle zapisao istoimenu reku sa istoimenom pritokom.

Ne vidim sta je sporno kod Ptolomeja ?

Ako je "UNA" kod Rimljana, i kod lokalnog zivlja,

kod Ptolomeja je "Enea" (prena onome sto je izneseno na #20) = "Oeneus".

Radi se o grckom prevodu za "UNA" (jedan, jedina),
na grckom"Ena" = "jedan".

"Una" i "Enea", u pitanju je isti pojam ali na dva jezika.
 
purgersko jezero gde sine :eek:
Čvrle, ajd priznaj koliko si potego?

Zemlja govori

Nedaleko od Velike Gorice je Pleso, za koje smo već sigurno zaboravili da u rječniku naših starih znači jezero. Bogoslav Šulek, taj Slovak koji nam je namro tolike danas sasvim obične riječi, imao je riječ pleso i u slovačkom jeziku, u značenju jezera, ali i dubokoga mjesta u rijeci. Naš toponim Pleso nalazi se — kao i njegov susjed Mlaka — u kraju koji je sav natopljen vodom. O Odri ne treba trošiti mnogo riječi. Dovoljno se sjetiti istoimene rijeke na granici Njemačke i Poljske i seoba Slavena. I obližnji Lekenik odiše u svojem korijenu vodom. Naime, ako znamo da u češkom jeziku leknen znači lokvanj, lopoč (što idemo više u prošlost, slavenski su jezici sličniji), a da je za rast te biljke nužno obilje vode, jasnije nam je postanje njegova imena. Intrigantna su imena još dvaju mjesta u toj regiji. To su Veleševec i Rugvica. Makar se potpuno i ne složili s objašnjenjem, zanimljivo je mišljenje da je Veleševec naselje koje je dobilo ime po starom slavenskom bogu Velesu. Povezanost s poganskim bogom Velesom — bogom tame i zla — neki vide u nekim običajima u Veleševcu; na Sveta tri kralja skupljaju se konji iz cijele okolice Veleševca. Konju su svečano okićeni i u grivu su im upletene voštane svijeće. Svrstaju se u procesiju i tako jašu iz Veleševca u Orle pa triput oko kapele sv. Bartola, nakon čega svećenik blagoslovi konje. Inačicu toga običaja kršćanstvo je prenijelo na sam dan sv. Bartola, 24. kolovoza. Prema jednoj tezi, žrtvenik boga tame i zla mora uvijek biti na desnoj obali rijeke, a na lijevoj obali mora biti žrtvenik boga sunca, svjetla i dobra, boga Svetovida ili Svantevida. Žrtvenici Svetovidovi obično su se podizali na brijegu, a Velesovi u šumi.
 
Привет, Лесандре, как дела?
Gde si Pravi, druže, moram da te ispravim , iznosiš nepotpuno istinite činjenice, dakle nisu Sloveni imenovali toponimiju u Japanu nego je to došlo od Vlaha, odnosno Gala sa teritorije Francuske. Kako bih ti dokazao ovo najjednostavnije je da proveriš izvorište drugog toponima kojeg si naveo, A- kita i doći ćeš do zaključka da su to ,ipak bili Vlasi Akvitanci. Kada smo već kod termina , da objasnimo i etimologiju, dakle, opšte je poznato u vašem najstarijem jeziku na svetu da prefiks A ide ispred nekog termina kada treba da ukaže na nedostatak onoga što se terminom označava;) O ovome je čak i pisao japanski lingvista Yashimiti Nakiti.
 
Poslednja izmena:
Ne vidim sta je sporno kod Ptolomeja ?

Ako je "UNA" kod Rimljana, i kod lokalnog zivlja,

kod Ptolomeja je "Enea" (prena onome sto je izneseno na #20) = "Oeneus".

Radi se o grckom prevodu za "UNA" (jedan, jedina),
na grckom"Ena" = "jedan".

"Una" i "Enea", u pitanju je isti pojam ali na dva jezika.

Ne poznaješ dovoljno slučaj koga su neki lingvisti hteli da protumače kao Oineus kako bi ga objasnili kao vinsku reku ili da je posvete parćanskom kralju.
 
Čvrle, ajd priznaj koliko si potego?

Zemlja govori

Nedaleko od Velike Gorice je Pleso, za koje smo već sigurno zaboravili da u rječniku naših starih znači jezero. Bogoslav Šulek, taj Slovak koji nam je namro tolike danas sasvim obične riječi, imao je riječ pleso i u slovačkom jeziku, u značenju jezera, ali i dubokoga mjesta u rijeci. Naš toponim Pleso nalazi se — kao i njegov susjed Mlaka — u kraju koji je sav natopljen vodom. O Odri ne treba trošiti mnogo riječi. Dovoljno se sjetiti istoimene rijeke na granici Njemačke i Poljske i seoba Slavena. I obližnji Lekenik odiše u svojem korijenu vodom. Naime, ako znamo da u češkom jeziku leknen znači lokvanj, lopoč (što idemo više u prošlost, slavenski su jezici sličniji), a da je za rast te biljke nužno obilje vode, jasnije nam je postanje njegova imena. Intrigantna su imena još dvaju mjesta u toj regiji. To su Veleševec i Rugvica. Makar se potpuno i ne složili s objašnjenjem, zanimljivo je mišljenje da je Veleševec naselje koje je dobilo ime po starom slavenskom bogu Velesu. Povezanost s poganskim bogom Velesom — bogom tame i zla — neki vide u nekim običajima u Veleševcu; na Sveta tri kralja skupljaju se konji iz cijele okolice Veleševca. Konju su svečano okićeni i u grivu su im upletene voštane svijeće. Svrstaju se u procesiju i tako jašu iz Veleševca u Orle pa triput oko kapele sv. Bartola, nakon čega svećenik blagoslovi konje. Inačicu toga običaja kršćanstvo je prenijelo na sam dan sv. Bartola, 24. kolovoza. Prema jednoj tezi, žrtvenik boga tame i zla mora uvijek biti na desnoj obali rijeke, a na lijevoj obali mora biti žrtvenik boga sunca, svjetla i dobra, boga Svetovida ili Svantevida. Žrtvenici Svetovidovi obično su se podizali na brijegu, a Velesovi u šumi.

nisam ali ocu

panonija i nije bas u tim krajevima,al ajde....... velez imamo i kod nas u svetoj zemlji....da nije los put do vrha,mozda bi se opet prinosile zrtve
 
Gde si Pravi, druže, moram da te ispravim , iznosiš nepotpuno istinite činjenice, dakle nisu Sloveni imenovali toponimiju u Japanu nego je to došlo od Vlaha, odnosno Gala sa teritorije Francuske. Kako bih ti dokazao ovo najjednostavnije je da proveriš izvorište drugog toponima kojeg si naveo, A- kita i doći ćeš do zaključka da su to ,ipak bili Vlasi Akvitanci. Kada smo već kod termina , da objasnimo i etimologiju, dakle, opšte je poznato u vašem najstarijem jeziku na svetu da prefiks A ide ispred nekog termina kada treba da ukaže na nedostatak onoga što se terminom označava;) O ovome je čak i pisao japanski lingvista Yashimiti Nakiti.
Bas mi se svidjas, Lesandre, ali stvara mi se utisak da ti imas losu naviku da svaki put kad ti ne ide, ti pokusavas da skretas temu.

Aman nemoj vise, prestani, more!
 
Који су све то хроничари из 6. века?
Склавини нису неко посебно словенско племе, већ Византинци тако називају све Словене, а њихове државе Склавинијама.

Ниједан историчар не сматра Порфирогенита не узима за озбиљно? Дај информиши се мало боље.

Mislis da Vizantija nije imala hronicare u VI veku? Naravno da je imala, a da bi pronasao njihova imena treba mi vremena. Sklavini jesu slovensko pleme i to se i danas smatra tacnim. Kao sto se Anti uzimaju za sinonim za Slovene.

Porfirogenit nije bio istoricar, a nikako hronicar jer nije ziveo u vreme navodne seobe. On o tome pise 300 god. kasnije sasvim proizvoljno ne navodeci izvore za ono sto tvrdi. Uostalom za to ga nije ni bilo briga jer nije pisao istorijsko stivo vec uputstva za svog sina. U njegovom delu, tamo gde se ono odnosi na Srbe ima nekoliko netacnosti koje su takve da i laici moraju da odbace ono sto on pise. Zamisli onda ozbiljne istoricare koji ne prihvataju nista bez navodjenja izvora, a i sam izvor preispituju, pa kako mislis da istoricari koji drze do sebe mogu da veruju Porfirogenotu.

Moja cerka studira istoriju, Porfirogenot kod njih nije tretiran kao ozbiljan istorijski izvor, vec ga izucavaju u okviru pomocnih dela gde se nalaze i Olga Lukovic Pjanovic i drugi istoricari srpske autohtonisticke skole.
 
Mislis da Vizantija nije imala hronicare u VI veku? Naravno da je imala, a da bi pronasao njihova imena treba mi vremena. Sklavini jesu slovensko pleme i to se i danas smatra tacnim. Kao sto se Anti uzimaju za sinonim za Slovene.
Не, не сматра се тачним. Склавини = Словени.

Porfirogenit nije bio istoricar, a nikako hronicar jer nije ziveo u vreme navodne seobe. On o tome pise 300 god. kasnije sasvim proizvoljno ne navodeci izvore za ono sto tvrdi. Uostalom za to ga nije ni bilo briga jer nije pisao istorijsko stivo vec uputstva za svog sina. U njegovom delu, tamo gde se ono odnosi na Srbe ima nekoliko netacnosti koje su takve da i laici moraju da odbace ono sto on pise. Zamisli onda ozbiljne istoricare koji ne prihvataju nista bez navodjenja izvora, a i sam izvor preispituju, pa kako mislis da istoricari koji drze do sebe mogu da veruju Porfirogenotu.
Наравно да има нетачности, и то више него неколико, али није он седео на клозетској шољи и писао своје дело. Писао га је на основу извора, сведочења, и традиције. Уз велики удео својих тумачења (нпр. за име Срба). Зато се "одваја од кукоља жито" и налазе поуздани подаци. Сваки озбиљан историчар сматра Порфирогенита за релевантан извор.

Moja cerka studira istoriju, Porfirogenot kod njih nije tretiran kao ozbiljan istorijski izvor, vec ga izucavaju u okviru pomocnih dela gde se nalaze i Olga Lukovic Pjanovic i drugi istoricari srpske autohtonisticke skole.
У Новом Саду?
Госпођа Луковић-Пјановић није историчар, већ лингвиста по струци. Дакле лаик за историју, са лаичким (да не кажем произвољним) тумачењем извора.
 
Poslednja izmena:
A reka Vrbas (pored nepostojeceg grada Vrbasa) dobi ime po vrbama..

Ideja da se bez latinštine dobiuju rezultati poredjenjima sa ostalim slovenskim nazivima..dopala mi se, podržavam:ok:

Lesandre i ostali vični netu, uvek me je interesovalo kako su se Latini akka Rimljani snasli kad su naisli na toponim RTANJ, a da ne pominjem selo Vrmdža ;)

Mali spisak mojih omiljenih toponima, čisto po lepoti kombinacije glasova koji ih tvore:

Rujan (sadašnji Zlatibor)
Ruj planina (rodopski masiv)
Tara (na persijkom znaci zvezda,kod naroda oko reke Inda bila je boginja, ko je ona nama?)
Srebrno jezero
Djurdjin
Plandište
Veternik
Srbobran
Mišljenovac
Trmbas
Zvezdan
Gurgusovac (sadašnji Knjaževac)
Topli do(l)
Kišna reka
Hvosno (današnja Metohija)
Troglav planina
Sokolske planine
Vardenik
Veternik
Rogozna


..mnogo nam je lep jezik:bye:

ako nije problem...šta znači Hvosno.
 
ako nije problem...šta znači Hvosno.
[...]"име жупе Хвосна изведено од словенске речи „хвост“, под
којом се подразумева ситна шума."

Цитат из: М. Благојевић, Српска административна подела Косова и Метохије у XII веку, Београд 2006.
 
[...]"име жупе Хвосна изведено од словенске речи „хвост“, под
којом се подразумева ситна шума."

Цитат из: М. Благојевић, Српска административна подела Косова и Метохије у XII веку, Београд 2006.

hvost na ruskom znaci rep
 

Back
Top