Energetska nezavisnost

NAŠI STUDENTI BRILJIRALI U BRISELU
Prvo mesto za solarni punjač 'made in Serbia'

Strouberi enerdži - Grupa studenata Beogradskog univerziteta koja je konstruisala prvi javni solarni punjač mobilnih telefona pobedila je na takmičenju Evropske komisije u obnovljivim izvorima energije
Projekat beogradskih studenata „Strouberi drvo" pokorio je Brisel! Grupa studenata Beogradskog univerziteta koja je konstruisala prvi javni solarni punjač mobilnih telefona pobedila je na takmičenju Evropske komisije u obnovljivim izvorima energije, koje je održano u prestonici Belgije.
Sinoć im je uručena nagrada, a njihov izum, od 309 koliko ih je bilo u konkurenciji, postavljen je juče ispred zgrade Evropskog parlamenta.

- Upravo smo saznali da smo pobedili i da smo postali najbolji projekat u oblasti održivog razvoja u Evropi. Ubedljivo smo pobedili i oduševljeni smo. Ne mogu da kažem da nismo očekivali da ćemo biti najbolji, ali ipak nam je ovo veliko priznanje. Presrećni smo. Mi smo ovde najmlađi učesnici. Osim toga, jedini smo učesnici iz zemlje koja nije članica EU. Od 309 projekata koliko je bilo prijavljeno plasirali smo se prvo u uži izbor, u 27 najboljih - rekao je za Press Miloš Milisavljević, vođa tima i student Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Namontirali novi punjač

Milisavljević je dodao da je solarni punjač ispred zgrade Evropskog parlamenta, da je bilo svečano otvaranje na kome je bilo puno zvanica iz Evropske unije i naših predstavnika. Solarni punjač će biti izložen tu do petka, što će omogućiti stanovnicima Brisela da ove nedelje svoje mobilne telefone dopune zahvaljujući srpskim studentima, a potom će biti vraćen u Beograd.

Solarni punjač za mobilne telefone, koji je oktobra prošle godine postavljen na centralnom trgu u Obrenovcu, radi po principu pretvaranja solarne energije u električnu. Pošto nisu bili u mogućnosti da punjač iz Obrenovca transportuju u Belgiju, naši studenti su u kratkom vremenskom periodu konstruisali novi.

- Punjač koji smo postavili u Obrenovcu montirali smo za dva dana. Ovde smo morali da radimo duplo brže! I pored jake konkurencije, bili smo ubeđeni da ćemo pobediti. Ovo je ogroman uspeh, pogotovo kada se zna da je to bio jedini studentski projekat - neposredno posle dobijanja nagrade za Press je rekao Marko Perišić, portparol Strouberi tima.

Pobednički tim

- U našem snu energija se dobija od sunca i vetra, vazduh je čist, a reke su nezagađene. Kreativnost i nove tehnologije se koriste zarad najviših ciljeva pomaganja ljudima i očuvanja životne sredine - moto je Strouberi tima još od njegovog nastanka. Da ovo ne budu samo prazne reči pobrinuli su se studenti Miloš Milisavljević, Bojana Borković, Uroš Uljarević, Kristina Nikolić, Miroslav Ribarić, Bojan Vasiljević, Tamara Turšijan, Strahinja Janković, Mihajlo Vasić i Mlađan Antić.

Inače, samo ime ovog tima u prevodu znači jagoda, a simbol je mladosti i sazrevanja, s obzirom na to da je reč mahom o dvadesetogodišnjacima. Njihova misija je promocija obnovljivih izvora energije i ukazivanje da solarna energija više nije naučna fantastika i nešto što gledamo samo u filmovima.

Realizaciju ovog projekta pomogli su opština Obrenovac, kompanija ENEL, Agencija za energetsku efikasnost, kao i grad Beograd, koji je na predlog Gradskog odbora Demokratske stranke Srbije finansirao putovanje studenata u Brisel.

Kako radi?

Javni solarni punjač ima oblik drveta, sa stubom oko koga su postavljene klupe za sedenje i stilizovanom nadstrešnicom od nerđajućeg čelika na kojoj je postavljen solarni panel. Elektronska oprema svake večeri SMS porukom obaveštava konstruktore o broju korisnika mobilnih punjača, kao i o količini proizvedene i potrošene struje.

http://pressonline.rs/sr/vesti/beog...esto+za+solarni+punjač+'made++in+Serbia'.html
 
Nije samo pitanje priodnih potencijala, energetska nezavisnost, kao i sve drugo počiva na političkoj nezavisnosti. Bez političke volje sva priča je uzaludna. Ipak to nas ne oslobađa odgovrnosti, svako je dužan da čini ono što može. Racinalna potrošnja, edukacija najbliže okline na tu temu, samoobrazovanje i nastojanje da se dođe do saznanja o racionalnom ponašanju bar za početak. Razmena mišljenja je svakako korisna ne odustajte od priče o tome.
 
Wer spricht und schreibt deutsch, damit ich über Energieeffizienz und hohe Kosteneinsparungen im Bereich Nah- und Fernwärmenetze sowie Heizungs- und Klimatechnik diskutieren kann? eko-tehnic-schmid@gmx.net. Ich lebe in Novi Sad und bin Deutscher.
Wenn in der Heizung- und Klimatechnik, in die Wasserkreisläufe weniger - aber besser investiert wird, sind diese Anlagen bis zu 40% effektiver, das heisst Ökonomie und Ökologie sind im Einklang und die Aussenhandelsbilanz wird durch geringere Energieimporte verbessert!
Übersetzung krstarica
Ko govori i piše na nemačkom, tako da mogu govoriti o energetskoj efikasnosti i uštede na troškovima grejanja u mrežama, kao i grejanje i klimatizaciju? eko-tehnic-schmid@gmk.net. Živim u Novom Sadu i ja sam nemački.
Kada je u grejanja i klimatizacije, vodovoda u manje - ali bolje uložio, ovi sistemi su efikasni i do 40%, to jest, ekonomija i ekologija su u redu i spoljnotrgovinskog bilansa je poboljšan od strane nižih uvoza energije!
Prevod Krstarica
Jeden Dinar kann man nur einmal ausgeben - Investition und laufende Energiekosten oder Investieren und keine weiteren Energiekosten-! Was rechnet sich besser????
Svaki dinar može da potroši samo jednom - u toku kapitala i troškova energije ili bilo koje druge investicije i troškove energije! Šta plaća bolji?
 
Banke pocele da daju kredite za popravljanje energetke efikasnosti



Primer nisko energetske kuce

Niskoenergetski objekti koriste do 50% manje energije za svoje zagrevanje i hladjenje.


Kuća je u rangu niskoenergetskih objekata jer utroši manje od 50kWh po m2 za grejanje i hladjenje na godišnjem nivou.


Toplotna izolacija ove kuće postignuta je korišćenjem YTONG materijala koji imaju bolje toplotne karakteristike u odnosu na klasične materijale za gradnju, kao što su opeka ili blok. I pored odličnih termoizolacionih osobina YTONG materijala kojima je kuća građena, ovaj kompletan objekat je dodatno obložen stiroporom debljine 10cm.


Kompletna stolarija je urađena od visokokvalitetnih PVC REHAU petokomornih profila sa niskoemisionim duplim staklom punjenim argonom.


Grejanje i hladjenje kuće izvedeno je sistemom podnog grejanja koje je povezano na toplotnu pumpu. Toplotna pumpa je, u poslednje vreme, sve zastupljeniji način grejanja objekata, jer pored ekoloških svojstava, pruža grejanje/hladjenje po znatno nižim troškovima u odnosu na sve druge vrste grejanja. Tokom hladnih zimskih meseci, temperatura u kući je oko 21-22 C stepena. Ova kuća ima stambenu površinu od 160m2, ali se zbog otvorenih plafona zagreva prostor čiji bi ekvivalent bio izmedju 180-200m2 prostora sa normalnom visinom plafona od 2,2m. Troškovi grejanja tolikog prostora u najhladnijim zimskim mesecima ne prelaze iznos od 4.000 dinara mesečno. To je višestruko jeftinije od bilo kojeg drugog energenta koji je nama dostupan.


Video klip >>>>
 
Poslednja izmena:
Na međunarodnom takmičenju "Solar Decathlon Europe", koje promoviše istraživanja u razvoju energetski efikasnih kuća, u Parizu je ove godine prvi put zlatnu medalju osvojio i jedan Srbin - Dragan Zlatković sa "pametnom" kućom koja je zahvaljujući solarnim panelima energetski nezavisna.

Arhitekta Zlatković je na tom prestižnom takmičenju bio deo tima "RESSO" od 50 ljudi, koji je u junu i julu osvojio prvo mesto u kategorijama arhitekture i inovativnosti, kao i treće mesto u oblasti urbanizma.
"Reč je o kući koja uz pomoć domotike (koncepta pametnih kuća) propušta određenu količinu svetlosti, koja se delom koristi za zagrevanje prostorija prema već definisanim parametrima", rekao je Zlatković Tanjugu.

Zlatković, koji ima 30 godina, školovao se u Beogradu i Italiji i 2013. kao jedini student od 500 kandidata sa fakulteta Arhitekture Univerziteta u Trstu, dobio mogućnost da nastavi studiranje na "Universitat Politecnica de Catalunya (UPC)" u Barseloni. On je dobio stipendiju EU i Vlade Italije koje su pokrile troškove studiranja i boravka u Barseloni.
"Jedan od mojih glavnih razloga za izbor nastavka studija u Barseloni je i mogućnost učešća na međunarodnom takmičenju 'Solar Decathlon'. Kasnije, na takmičenju, mi je potvrđeno da sam do sada jedini učesnik iz Srbije", rekao je Zlatković.

Prema njegovim rečima, cilj ekipe je bio da projektuje i izgradi kuću koja što manje troši prirodne resurse i proizvdi otpadne materije tokom svog trajanja.

On je kazao da je poseban akcenat stavljen na smanjenje potrošnje energije i dobijanje potrebne energije od Sunca.
Pobednička kuća je nastala u okviru projekta RESSO i rađena je u saradnji 50 studenata sa universiteta ETSAV (Escola Tčnica Superior d'Arquitectura del Vallčs ) i UPC (Universitat Politčcnica de Catalunya ) iz Barselone.

Zlatković kaže da se ukupno prijavilo 40 timova iz celog sveta - Japana, SAD, Francuske, Tajvana... među kojima je bio i projekat na kojem radio u prethodne dve godine u Barseloni.
"Naš projekat je koštao 330.000 evra. Imali smo skroman budžet za razliku od američkog ili japanskog budžeta, koji su bili vredni po nekoliko miliona evra. Mi smo, ipak, osvojili nagrade zbog novog koncepta življenja", naveo je on.

Pobednička kuća ima oko 150 kvadrata, visoka je šest metara i široka 13 metara, energetski je potpuno efikasna i nezavisna od bilo kog sistema.
"Mi smo postavili određeni broj solarnih panela na kući, što omogućava njenu energetsku nezavisnost. Paneli su zagrevali vodu i ta topla voda se ubrizgava u pod i tako se greje objekat", objasnio je Zlatković.

Konstrukcija objekta je izgrađena od skele na koju su postavljeni posebno osmišljeni paneli i fasade i na kraju je krov postavljen odozgo u jednom komadu.
"Koriste se solarni paneli, zatim paneli za zagrevanje vode i za zagrevanje objekta iznutra. Postoji ideja, što u Parizu nismo mogli da primenimo, da se koristi i energija termalnih voda, kao i da bi ta energija mogla da se koristi u letnjem periodu za hlađenje objekta.

Kuća, takođe, ima duplu fasadu koja služi kao 'akumulator', s obzirom da se koriste paneli od polikarbonata, pa se u zimskom periodu energija koja se skuplja u duploj fasasdi, uz pomoć određenih otvora na na panelu, uz pomoć robotike, ubacuje u kuću za zagrevanje.

U letnjem periodu ta dupla fasada služi kao vrsta izolatora, tako što se akumulirana energija posebnim sistemom izbacuje napolje i tako štiti objekat.

Kuća je specifična i po tome što prostor u njoj može brzo i lako da se menja i prepravlja.

Zlatković kaže da takva kuća može da se izgradi i u Srbiji i to uz manje troškove, ali da je nažalost naša zemlja tek na početku 'cele priče' oko energetske efikasnosti objekata i domotike.

On je je rekao da je ponudio saradnju arhitektonskim fakultetima u Beogradu i Nišu kako bi se i u Srbiji formirao univerzitetski tim za učešće na tom takmičenju 2016. godine.

Takmičenje "Solar Decathlon Europe" se održava svake druge godine i obuhvata 10 oblasti, zbog čega se i zove Dekatlon, a ima svoje poreklo u američkom takmicenju "US DOE Solar Decathlon".

Timovi su imali 10 dana da sagrade svoj prototip kuće i pet dana da je razgrade, a takmičenje je organizovano na površini oko 10 hektara u parku "Castello di Versailles" u Parizu, od 16. juna do 19. jula 2014.

Učestvovalo je 600 takmičara, 200 univerzitetskih profesora , 41 univerziteta koji čine 20 timova iz 17 zemalja , sa tri kontinenta.
Tokom takmičenja je bilo izgrađeno 20 prototipova kuća, na kojima su takmičari isprobali nove proizvode, tehnologije, materijale i metode u arhitekturi.

Zlatković je prvo živeo u Kovinu, zati završio osnovne studije Informatike na Beogradskom univerzitetu, gde je radio dve godine kao asistent profesora i zatim dalje školovanje nastavio u Italiji i Barseloni.


Preneto sa sajta Tanjuga
 
Banke pocele da daju kredite za popravljanje energetke efikasnosti



Primer nisko energetske kuce

Niskoenergetski objekti koriste do 50% manje energije za svoje zagrevanje i hladjenje.


Kuća je u rangu niskoenergetskih objekata jer utroši manje od 50kWh po m2 za grejanje i hladjenje na godišnjem nivou.


Toplotna izolacija ove kuće postignuta je korišćenjem YTONG materijala koji imaju bolje toplotne karakteristike u odnosu na klasične materijale za gradnju, kao što su opeka ili blok. I pored odličnih termoizolacionih osobina YTONG materijala kojima je kuća građena, ovaj kompletan objekat je dodatno obložen stiroporom debljine 10cm.


Kompletna stolarija je urađena od visokokvalitetnih PVC REHAU petokomornih profila sa niskoemisionim duplim staklom punjenim argonom.


Grejanje i hladjenje kuće izvedeno je sistemom podnog grejanja koje je povezano na toplotnu pumpu. Toplotna pumpa je, u poslednje vreme, sve zastupljeniji način grejanja objekata, jer pored ekoloških svojstava, pruža grejanje/hladjenje po znatno nižim troškovima u odnosu na sve druge vrste grejanja. Tokom hladnih zimskih meseci, temperatura u kući je oko 21-22 C stepena. Ova kuća ima stambenu površinu od 160m2, ali se zbog otvorenih plafona zagreva prostor čiji bi ekvivalent bio izmedju 180-200m2 prostora sa normalnom visinom plafona od 2,2m. Troškovi grejanja tolikog prostora u najhladnijim zimskim mesecima ne prelaze iznos od 4.000 dinara mesečno. To je višestruko jeftinije od bilo kojeg drugog energenta koji je nama dostupan.


Video klip >>>>
Pozdravi mi Tanjuga i Cacansku Banku, i pitaj ih da li znaju sta je dibutilftalat.
Ebote,
Doslo vreme da se novinari i bankari bave uredjivanjem zivotnog prostora.
Sve je to Mica Megatrend iskolovao.

Tuga.
 
Poslednja izmena:
Pozdravi mi Tanjuga i Cacansku Banku, i pitaj ih da li znaju sta je dibutilftalat.
Ebote,
Doslo vreme da se novinari i bankari bave uredjivanjem zivotnog prostora.
Sve je to Mica Megatrend iskolovao.

Tuga.

Pa valjda su pitali nekoga koji se u to razume :). Srbija mora smanjiti potrosnju (tj. rasipanje) energije. A to ne moze bez (sto jeftinijih) kredita koji ce pomoci stanovnistvu i industriji
 
Lep tekst o energetskoj efikasnosti:

Energetska efiksnost u funkciji održivog razvoja
Danas je energetska efikasnost u svetu prepoznata kao najjeftiniji i najbrži način postizanja ciljeva održivog razvoja. Sa uštedom energije postiže se energetska sigurnost jer smanjena potrošnja energije čini nas manje osetljivim na promene cena energije i njene nestašice. Ujedno smanjuje i zagađenje i tako direktno utiče na poboljšanje uslova živote. Istovremeno doprinosi većoj konkurentnosti proizvodnje što vodi otvaranju novih radnih mesta te tako podiže životni standard.

Građevinarstvo je oblast u kojoj se troši 40% od ukupne potrošnje svetske energije i sirovina, što dalje znači i najveći uzročnik emisije ugljen-dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Te iz svega ovoga sledi da su najveći potencijali za ostvarenje uštede energije upravo u građevinarstvu.

Zelena gradnja
Taj potencijal se samo delimično koristi jer praksa zelene gradnje kao i zakonski propisi o energetskoj efikasnosti, podrazumevaju samo novogradnju i veće rekonstrukcije. Osim ovoga zelena gradnja je predmet intenzivne sertifikacije koju sledi sve izraženija komercijalizacija i ekomanipulacija. Stiče se utisak da se nameće trka za energetskim poenima i tako se sve više udaljava od suštine održivosti te promoviše pomodarski i površan pristup zelenoj gradnji.

Istinski lideri u energetskoj efikasnosti uviđaju da je najveći potencijal uštede u postojećem fondu zgrada i ukazuju na potrebu energetske obnove istog. S obzirom da se te uštede mogu ostvariti relatvno malim i jeftinim zahvatima, energetska obnova dobija još više na značaju. Programi Evropske unije za postizanje energetske efikasnosti fokusiraju se posebno na postojeći fond zgrada i u okviru njega stambeni sektor zbog njegovog ogromnog potencijala. Naglasak se stavlja na sistematsku i sveobuhvatnu obnovu postojećeg fonda zgrada sa ciljem poboljšanja njihovih energetskih svojstava.

Statistike pokazuju da u našoj regiji, a sa naglaskom na stambeni sektor, domaćinstva troše tri do pet puta više energije nego u zemljama Evropske unije što predstavlja ne samo veliki gubitak energije nego i veliku prepreku na putu evropskih integracija.

Šta je energetski efikasan objekat?
Energetski efikasna kuća je ona koja je maksimalono efikasna, ne samo u pogledu potrošnje enrgije i smanjenja zagađenja, nego i u zaštiti zdravlja i komfora stanara. Planiranje termičkog statusa objekta je veoma važno jer je u direktnoj vezi sa potrošnjom energije i zagađenjem i ima za cilj poboljšanje celokupnog dizajna objekta, a naročito sistema za zagrevanje, hlađenje i provetravanje objekta što će dalje eliminisati praksu koja za rezultat ima tzv. „bolesne građevine“. To su građevine koje osim termičke neugodnosti prouzrokuju različite tegobe od alergija do težih hroničnih oboljenja.

Energetskom obnovom starih kuća i zgrada naročito onih koje su građene pre 1980. godine, moguće je postići uštedu u potrošnji toplotne energije od preko 60 odsto. Najveće uštede mogu se postići zamenom prozora (kvalitetna pvc i aluminijumska stolarija) i poboljšanjem izolacije celokupne spoljne fasade. Dodatna ulaganja u tremičku izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se u ukupnoj ceni sanacije fasade od 20 do 40 odsto, što daje povoljne ekonomske rezultate i dugoročne uštede. Pre nego što se instaliraju sistemi za snabdevanje energijom neophodno je razmotriti sve aspekte energetski efikasne zgrade u cilju smanjenja energetskih opterećenja.

Izbor adekvatnog sistema grejanja, ventilacije i klimatizacije u zgradama treba prilagoditi potrebama lokacije, funkciji zgrade i tehničkim mogućnostima, a ispred svega mogućnostima i željama investitora. Međutim ne treba žuriti sa novim i skupim tehnologijama. Kuća je sistem, i umesto nastojanja da se obezbedi dodatna energija iz obnovljivih izvora, potrebno je najpre fokusirati se na smanjenje potrebe za energijom iz konvencionalnih izvora.

Kako smanjiti energetske gubitke?
Istina je da se zgradarstvu često zanemaruju osnovne stvari kao što su energetski efikasni prozori, kućni aparati, zaptivanje, izolacija, hladni krov i pasivni solarni koncept koji koristi elemente u eksterijeru i enterijeru. Gubitak toplote, tj. energije se može umanjiti za 40 odsto na jdenostavan način zapušavanjem rupa, pukotina, procepa i drugih otvora na omotaču kuće. Nažalost ova jednostavna rešenja se ne promovišu jer nisu profitabilna.

Sistematska i sveobuhvatna energetska obnova mora biti prilagođena pojedinačnim potrebama u svakom sektoru zgradarstva, poželjno je da koristi iskustva drugih uz potreben modifikacije ali je najvažnije da postoji dobro rarađen model subvencija na državnom i lokalnom nivou. Model za postizanje nergetske efikasnosti mora da poštuje osnovni postulat održivog razvoja, a to je: društvena, ekološka i ekonomska opravdanost. Da bi obnova zaživela neophodno je sledeće:

Jednostavna administracija sa detaljnim informacijama o troškovima i zagarantovanim naknadama.
Jednostavan i standardizovan energetski pregled za domaćinstva koji otklanja nedoumice i prmoviše poštenu raspodelu sredstava.
Slobodan izbor kod načina obnove, kao i njenog obima i izvođača.
Ovakav program bi bio lako primenjiv i u našoj zemlji , ali za prvu fazu energetske obnove nije neophodan jer je većina naših kuća bez fasade, a za njih nije potreban nikakav energetski pregled, jer je na prvi pogled jasno da kuća bez fasade ne može biti energetski efikasna.

Ozbiljne firme iz oblasti građevinarstva čuvaju energiju
Zelena ili čista energija iz obnovljivih izvora (sunce, vetar i vodene struje) je rešenje koje istovremeno rešava dva problema: nestašicu energije i zagađenje. Međutim odgovorno delovanje treba preusmeriti prvenstveno na smanjenje potrebe za energijom iz konvencionalnih izvora, jer je najzelenija ona energija koja nije upotrebljena.

sa bloga
 
U svetu građevinarstva već dugi niz godina pitanje broj jedan je unapređenje energetske efikasnosti objekta.

Ukoliko znamo podatak da se najveći energetski gubici ostvaraju kroz prozore, čak 30%, onda postaje jasnije zašto je zamena prozora prvi korak svakog vlasnika nekretnine kada želi da smanji račune i postigne uštede u potrošnji energenata.

Ograničenost prirodnih resursa iz godine u godinu povećava cenu energenata, pa se sve češće razmišlja o zameni dotrajale stolarije. Ne postoji investicija koja sebe u potpunosti isplaćuje kao zamena stare stolarije.

Ali ukoliko se odlučite za renoviranje, morate se pažljivo upoznati sa proizvodima koji se nude na tržištu jer nije svaka nova stolarija energetski efikasna. Zato proverite u kojoj su klasi prozori koje želite da kupite i kolika je debljina spoljašnjih zidova. Najbolje je da je klasa A, treba da bude 3,0mm sa tolerancijom od 0,2 mm. Debljina zidova je veoma bitna da bi šrafovi za pričvršćivanje okova i šarki mogli kvalitetno da drže prozor.

Profili klase A otporniji su na savijanje i krivljenje pod optrećenjem, a uglovi su čvršći i otporniji kako na silu pucanja, tako i na udarce.

Shodno tome, smanjenje debljine spoljašnjih zidova prozorskih profila nikako ne dolazi u obzir. Trenutna prednost niže cene ne vredi mnogo u poređenju sa trajnim negativnim posledicama po pitanju kvaliteta i trajnosti.

Nekada su prozori bili poznati kao rasipnici energije, dok nove generacije prozora mnogo više doprinose termo izolaciji. Time se smanjuju troškovi grejanja i doprinosi uštedi energije - što dalje smanjuje zagađenje vazduha i time pomaže očuvanju prirode.

Zahvaljujući većem broju komora (5-6 komora), PVC profili zajedno sa kvalitetnim niskoemisionim staklom, kvalitetnim zaptivkama i okovom, postižu vrhunsku termo i zvučnu izolaciju

veka-swingline-2.jpg
effectline-2-296x300.jpg
effectline-2-296x300.jpg
 

Back
Top