Zašto se Crnogorci odriču svog jezika ?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Milojko Vasic

Ističe se
Poruka
2.527
Odvoji se sin od oca, brat od brata, žena od muža. Pa što ne bi jedan deo naroda od drugog ? Ja ih razumem. Oni misle da će im bolje biti ako budu imali svoju državu. Da li su u pravu ili ne, niko ne može znati dok god oni to ne probaju. I neka se odvoje, pa neka probaju. Nismo mi Srbi Srbijanci najbolji na svetu. Uostalom, vekovna je državotvorna tradicija Crnogoraca. Od vajkada Crnogorci imaju svoju državu. Ja ih potpuno podržavam.

Ali, nije mi jasno zašto u tom svom nastojanju za samostalnošću gaze po svom imenu, narodu i jeziku ? Po svemu svetom, pa čak i po veri i crkvi ! Zašto lepo ne kažu: "Mi Srbi Crnogorci ne želimo da živimo sa vama Srbima Srbijancima".

Svaki Cetinjanin zna da se Crnogorci kao narod pominju tek posle 1946. g., od kad je Čeda ismislio gomilu drugih naroda. Svaki Cetinjanin zna da se cela takozvana Crnogorska Pravoslavna Crkva sastoji od jednog raspopa Srpske Pravoslavne Crkve. Svaki Cetinjanin zna da se jezik kojm govori zove Srpski jezik.

Neće vas, braćo Crnogorci, svet bolje i brže prihvatiti ako pogazite i izblatite svoje ime i veru. Svako će vas više poštovati ako kažete da ste deo velikog srpskog naroda, koji evo, blago nama, ima već 3 države. Srbiju, Srpsku i Crnu Goru.

U redu je ljudi ! Mi, Srbi Srbijanci smo i sebi i celom svetu teški i dosadni. Smučili smo se i sebi i svima redom, pa zašto ne bismo i vama, braćo Srbi Crnogorci.

Jer, čak i kad su ste se odrekli svog jezika, i izmislili novi (!) niste mogli da mu nađete ime već ga zovete maternji. Zamislite, Englesko - Maternji rečnik. Ili Maternjo - Nemački rečnik.

Zašto ?
 
Glasam za samostalnu, nezavisnu Srbiju.A ako Crni Gorci hoce da imaju svoju Crkvu, jezik, neka im.Ne treba se prepirati ko je prvi nastao, ciji je jezik "prvi" i slicno jer to nema nikakvog smisla.Ali zato treba govoriti o uvodjenju viza za njih, Bosance, Rumune i Bugare.Svi oni dolaze u Srbiju da je eksploatisu: neki da rade i tako uzimaju hleb onima koji su bez posla a uz to jos obaraju cenu rada; neki da studiraju i to na teret buzeta, pri cemu neko dete iz Srbije ostane bez doma iako su nasi roditelji placali porez za to, sve zbog nekog Bosanca ili Crnog Gorca cija drzava ne daje ni prebijene pare sto se skoluju ovde.Zbog toga su drzavljani Srbije u podredjenom polozaju jer imaju ista prava ali nemaju iste obaveze (npr. vojni rok).
Posto su im interesi uglavnom takvi oni ovu zemlju uopste ne zele da unaprede nego se jos zale na srpski hegemonizam i nacionalizam.I vuku se ko creva.
 
Цар Душан:
Не би се одрицали црногорци уопште српства, него их на то ова диктаторска власт подтиче,а чим она падне и ЦГ ће се поново вратити својим правим вредностима.

Ovoj vlasti se primice 2178 godina Dusane.

Posto su moderatori obrisali moj post moram ga opet napisat...

CRNOGORSKI JEZIK

Zovite ga kako goj ocete,
Njemu nista ne moze da smeta –
Ni lingvisti, niti komunisti,
Ni cetnici narodni stetnici,
Ni vjeciti tudji poslusnici,
Emisari, razni mesetari,
Zlice, klice, trice i zagucci.
Ni pravnici, cobani travnici.
Bolje od njig znaju moji djaci;
Oni znaju prvjenac kakav je,
Iz cijeg je kotla protekao.
Njega stvori moj Narod iskonski!

Jezik, dobro svakoga Naroda,
A Narod je, zna se,
Neunistiv!
Izgubis li jezik, izgubljen si.
Tvoj je dokle tvoje ime nosi,
Sve “strucnjake” druge ja prezirem.
A jezik sam sebi ime dava,
Njime gore i litice disu.
Od Paracin i od Malu Krsnu
Drugacije i zbore i pisu

Ako cemo o kandzi i pandzi,
(Zna se dobro
Njino podrijetlo),
K Crnoj Gori
Ne okreci glavu.
Sveta Zemlja cuva obicaje.

Svako nase i dijete malo
Dobro pamti narav akcenata.
Nas uzlazni,
A njin je silazni
Pa vidjite kako vi se slaze
Sa uvetom ili s usesima.

Pravopis je nasemu narodu
Jaco bratstvo
I jaco jedinstvo,
A danas je sve to razgradjeno.
Sad ne treba garkat u zenicu,
Pogotovu cistu crnogorsku.
Kuca, kuca i kuca su troje
Za cetvrto ja nemam vremena!

Tri ni slova nijesu od viska!
Sve dodajte, ne oduzimajte,
Dosta ste se naoduzimali.
Crna Gora zna svoje medjase;
Iz Nje sto je eto vi ga coce,
U Njoj sto je to je samo Njeno,
I svacije ko posteno oce.
I da nema nista sem jezika,
Nikad nece biti siromasna.

Vuk je jedan jezik biljezio
Crnogorcu, Srbinu, Hrvatu
A Gaj za sve do Crnoga mora.
Vuk stokavac,
Ljudevit kajkavac,
Ijekavac i jedan i drugi.

Ja Beograd zovem Biogradom,
A Spljet Splitom;
Eto kakav sam ti,
Ijekavac od ijekavaca,
Dignula me blagozvucnost na se.
Vi zborite drugo sta ocete,
Crnogorski i mislim i zborim,
Crnogorski i pisem i disem!

Eto toliko. Ovo sa maternjim to je samo jedna prelazna faza od srpskog do crnogorskog jezika.
 
Kazanova:
O maternjem jeziku sam nesto napisao na ovom linku:

http://forum.krstarica.com/viewtopic.php?p=736217#736217

Tako, ko zeli biti malo upoznat sa njime, ima prilike.

P.S.

Obratio sam se Heleni, posto je ona lingvista ali, mislim, da ce i druge interesovati jezik, kao i kultura. Jos su Motentoti u fazi istrazivanja!

serbalj ostaje serbalj, gori ste nam dusmani no sto su vama albanci, al puknite, ka i sto pucate, kucnuo je cas rastanka, pa lajte poslije. :twisted:
 
Е, мој Његоше, да чујеш ову ''поезију'' трипут би се преврнуо у гробу!!!
За ове новокомпоновано-патриотско-лингвистичко-народњачке-квази-песме заиста немам речи.Зар да Црна Гора, у којој се још увек негује култ гусала и епске песме о Милошу и Југовићима, спадне на овакав шунд? А да не кажем да тај који је састављао нема појма о језику ( о ''уметничким вредностима'' ове песме не може се ни реч рећи ):
Svako nase i dijete malo
Dobro pamti narav akcenata.
Nas uzlazni,
A njin je silazni
Pa vidjite kako vi se slaze
Sa uvetom ili s usesima.
ГРЕШКА!!! У зетско-сјеничком дијалекту( у Подгорици ), напротив, много су чешћи силазни акценти од узлазних!!! На пример : речи сестра и трава у српском књижевном језику ( значи у шумадијско-војвођанском и источнохерцеговачком говору) изговарају се са узлазним акцентима а у зетском са силазним. Итд, итд...Бројни су примери, а немам простора, а ни времена да просвећујем дилетанте.
Ајд, леба ти, напиши ко је аутор ове песме! Баш ме интересује!
 
Liberal:
Kazanova:
O maternjem jeziku sam nesto napisao na ovom linku:

http://forum.krstarica.com/viewtopic.php?p=736217#736217

Tako, ko zeli biti malo upoznat sa njime, ima prilike.

P.S.

Obratio sam se Heleni, posto je ona lingvista ali, mislim, da ce i druge interesovati jezik, kao i kultura. Jos su Motentoti u fazi istrazivanja!

serbalj ostaje serbalj, gori ste nam dusmani no sto su vama albanci, al puknite, ka i sto pucate, kucnuo je cas rastanka, pa lajte poslije. :twisted:

Их, што тако? :? Па ми вас волимо! Ја се и удала за једног! :D 8) А да ли сам му душман :? ...то питај њега! :D
 
Liberal:
...
Dignula me blagozvucnost na se.
Vi zborite drugo sta ocete,
Crnogorski i mislim i zborim,
Crnogorski i pisem i disem!

? ? ? ?
Eto toliko. Ovo sa maternjim to je samo jedna prelazna faza od srpskog do crnogorskog jezika.

Ej, Liberal, priča se po Forumu Krstarice da si spevao neku mnogo dobru pesmu ! Ali, kažu da nije napisana na srpskom, neko na crnogorskom jeziku. Tražio sam u knjižarama Crnogorsko-Srpski rečnik, ali ga nisam našao.

Hoćeš li biti ljubazan, da prevedeš pesmu na srpski, pa da i mi ostali možemo da čitamo i uživamo u lepoti tvoje poezije ?
 
Milojko Vasic:
Liberal:
...
Hmrtaske urange koranase i mr kf.
Kjed amrke muml muml dih of trt
Montentoten i kaki i prd,
Montentoten i bljak i puf!

? ? ? ?
Eto toliko. Ovo sa maternjim to je samo jedna prelazna faza od srpskog do crnogorskog jezika.

Ej, Liberal, priča se po Forumu Krstarice da si spevao neku mnogo dobru pesmu ! Ali, kažu da nije napisana na srpskom, neko na crnogorskom jeziku. Tražio sam u knjižarama Crnogorsko-Srpski rečnik, ali ga nisam našao.

Hoćeš li biti ljubazan, da prevedeš pesmu na srpski, pa da i mi ostali možemo da čitamo i uživamo u lepoti tvoje poezije ?

Dozvolices mi Milojko da ti prepevam tu pesmu jer sam je jedini ja razumeo a kako zbog razumevanja i da administrator takodje ne bi brisao i upozoravao misleci da su neke vulgarnosti, Boze me sacuvaj.

Dignula me blagozvucnost na se.
Vi zborite drugo sta ocete,
Crnogorski i mislim i zborim,
Crnogorski i pisem i disem!

Ovo je hteo reci u pesmi, nadam se da sam pomogao barem malo u razumevanju?!
 
Aha ... Sad mi je malo jasnije.

"Crnogorski i pišem i dišem" se na srpskom (sasvim neočekivano) kaže "Crnogorski i pišem i dišem" a ne kao što se na crnogorskom kaže: "Crnogorski i pišem i dišem".
Ko bi se tome nadao ! Predivno ! Prelepog li jezika. Eh, kad bi bar malo mogao da razumem, taj crnogorski, pardon, maternji. A što bi tek lepo bilo da nam Liberal pevede celu pesmu. On je poliglota ! Zna i srpski, i bošnjački, i hrvatski i maternji !

Nego, nešto razmišljam, kad Đetići ostave Kralja na Cetinje i dođu na Dedinje, valjalo bi da ih ko nauči srpski. Eto dobrog biznisa ! Privatne škole, kursevi i sve ostalo !
 
Ma nisi razumeo bre Milojko! Ti si samo procitao moj prepev a ne ono sto je on pisao.

To je na srpskom "Crnogorski i pisem i disem" na Montetoten jeziku se kaze: "Motentoten bljuv i puf" (puf ti je mali isprdak, posto oni ne govore samo ustima i jezikom, nego celim telom). Pogledaj njegov tekst u originalu.

Ako ti nesto opet bude nejasno, pitaj me posto mi prijatelj zivi u Crnoj gori i poznaje pomalo Montentoten jezik, pa mi pomaze u razumevanju i prevodjenju.
 
Ma, i ja bih ih najradije "pustila", hajde malo svega da se odreknemo. I ovako nam mnogo nije ostalo. Pa šta nam vredi da teramo nekoga da radi nešto što ne želi. Ali, opet sebe tešim da NISMO NA TO SPALI (a govorim o Srbima iz Crne Gore i nama iz Srbije ujedno) da dozvoljavamo da nas izrodi OPET zavade, nismo mi Srbi toliko besan narod već umnogome nemamo izbora. I verujem da je sve ovo UNAPRED IZREŽIRANO. Naravno, ne od Srba iz Crne Gore niti iz Srbije.
A plitki umovi koji i ovde i tamo razmišljaju - HEJ, o nekakvom otcepljenju, koje do nedavno ne beše reč u rečniku IGRAJU KAKO DRUGI SVIRAJU, i zbog takvih nam je ovako kako nam je.
Da li ste se pitali, izrodi naši, dokle ćemo se cepati? Mislite da će se samo Srbija dalje cepati? Šta ćete kada Albanci i kod vas dođu po "svoje"? Molićete Srbiju za saveznu državu, OPET, i mi ćemo opet pristati. Jedna verzija budućnosti. A onda ćemo junački i zajedno da izginemo za slobodu Crne Gore.
Pojaviće se 10 vrsta Crnogoraca i svi će hteti državu....... veličine pola beogradske opštine. I dobiće je. NEBULOZNI STE MI KOLIKO I "VOJVOĐANI". Nebulozni i plitki.
Umesto što biste ovde da pravite državu zašto lepo ne odete u Nekačku, Austriju, to vam je san, vama ništa nije sveto ni drago, samo vam je DUPE GLADNO. Pa, idite trbuhom za kruhom JER TO STE VI. Šta je bilo, NEĆE VAS? :?: :?: :?:
Znate, svi su tako počeli. Hrvati (90% pokatoličenih Srba), "Muslimani" (bez komentara), "Makedonci"... Svi su najpre negirali sopstveno poreklo. Tužno. I samo to.
E, PA JA SAM PONOSNA ŠTO SAM SRPKINJA I NISAM VOJVOĐANKA, U AMERICI BIH I DALJE BILA SRPKINJA, NA MARSU BIH BILA SRPKINJA, U GROBU ĆU BITI SRPKINJA, SVE I DA HOĆU NE MOGU DA POBEGNEM OD ISTINE! Ponosna i srećna. A nesrećna sam zbog naše zajedničke bede, od koje, da hoću, takođe ne mogu da pobegnem.
 
Želim da prikažem način, na koji se izražavalo prije Vukove reforme jezika, da vidimo i uporedimo više spisa.

Prvo ću od slova do slova, prepisati odlomak iz knjige Dositeja Obradovica "Život i priključenija" koja je izašla iz dva dijela:prvi je izašao 1783 god, a drugi, iz kojega prenosim sami početak, je izašao 1789 god.



..............................PREDUVJEDOMLJENIJE........................

"Basna da sam hoteo više prevoditi, našao bih tri i četiri krat jošt toliko ili i veće čislo.No ja, izabravši samo one koje su meni najugodnije bile, proče sam drugima ostavio da s vremenom prevode i izdaju.Nameravajući obače da ovi tom bude najmanje od 25 ili 30 tabaka, za ispuniti ovo čislo pridodaću ovde neka od mojih pisma koja se kasaju do mojih priključenija.
Različni od naše nacije i usmeno i pismeno pouštavali su me da preduzmem opet ovu materiju i, na moje izvinovljenije da bih ja rad što bolje i poleznije izdati, jedan moj ljubezni prijatelj zaprosio me da mu u našem vzajmnom pisma sootvjetstvovaniju naznačujem sto znanja dostojnije od mojih dogadjaja, koje ja od nekoliko vremena i ispolnjavam.Imajuci, dakle, kopije pri sebi i hoteći, kako sam poviše rekao, da mi ova knjiga veća bude, radi dve pričine naumio sam priložiti ovde neka od ovih mojih pisama.Prvo - za ispuniti od časti volju svima onima koji su to isto zaktevali, a drugo, koje je meni najvažnije i srcu mojemu, poželateljnejše i dražajše, za predati večnomu vospominaniju potomkov naših imena mojih ljubimejših prijatelja i blagodjetelja koje je preblagi božji promisal za orudija svoja upotrebio i meni u mojim stranstvovanijam i pretprijatijam črez njih pomogao".
...................................................


Prikazaću i od slova do slova, pismo Svetog Petra Cetinjskog Karađorđu, koje je on napisao na Cetinju 5/17 marta 1811 god.

Svetlejši slavno-serbskogo naroda verhovni predvoditelj Georgij Petrovič!

"Minuvščego godišča u avgustu mesecu imao sam čest s veličajšim udovoljstvijem primit Vaše vseblagoprijateljnejšeje pismo, črez Gavrila Šibaliju i Jevta Šecerovića otpravljeno, koje me je puno obradovalo i na koje vam prinosu čuvsvitelnejšuju moju blagodarnost.Mi ovamo čujemo da je moždu našim visokoslavnim pokroviteljem i Portoju Otomanskoju mir zaključen, no na kakovih kondicionah neizvestno.Vsepokornjejše molim vas, ljubeznejši predvoditelj, ne ostavite črez sego pismonosca, kako o tom, tako i o svemu što tamo proishodi, uvedomit menja i najpače o dražajšem zdravijem Vašim.Ja sam soveršeno uveren jestli vojna prodolžena budet, što Vi ne ostavite prežije svoji plani, prostirajuščiesja k nasim granicam, i što ja zablagovremeno dražajšim pisanijem Vašim uvedomlen budu.
Koji imam čest i diku nazivati Vašej svetlosti istinij dobroželatelj i pokornjejši sluga"

mitropolit černogorski
PETR.PETROVIČ



Na kraju ćemo da vidimo, kako se Sveti Petar Cetinjski obraćao Crnogorcima, 1813 god.

...................PROGLAS PETRA PRVOG...............


"Blagorodnoj i poštenoj gospodi serdarima, vojvodama barjaktarima i ostalim glavarima i starješinama i svemu hrabrom crnogorskom i brdskom narodu.

Izvjesno je vama i tebi, ljubezni narode, kako je već nastupila sedma godina otkako su francuzi zauzeli bokeljsku provinciju i kako su nam oni strašno prijetili da se otačastvo naše unaprijed neće zvati C r n a, nego Crvena - to hoće reći krvlju našom oblivena G o r a.

Oni bi to i učinili po svojstvu njihove zloće, budući su najprije okaljali ruke u krvi svoga zakonitoga kralja i na temeljima jakobinsko-framanskog bezbožja postavili praviteljstvo, ali, blagodareći Boga, nijesu među nama našli izdajnika jakobinskoga duha, koji bi im puteve otvorili i čelovodje dali, kao što su nahodili u mnoga mjesta, na nesreću svih naroda među kojima su ti izdajnici bili...

Iz svega ovoga, ljubezna braćo, jasno vidjeti možete što su oni tirani mislili od nas učiniti i što bi učinili kad bi sile imali, a svaki dan gledate što čine od naše braće primoraca i po tome rasuditi možete koliko bi sav narod u svijet nesrećan bio, kad ne bi sveblag Bog blagoslovio oružje velikoga Aleksandra, premilostivoga pokrovitelja našega.
...................................................
Prigotovite se, dakle, junaci, s prirodnim duhom hrabrosti na viteški ovaj podvig da, prizivajuci Boga na pomoc, što skorije stupimo u bokeljsku provinciju pod slavodobitnim barjakom velikoga Aleksandra, svemilostvoga gospodara našega".



Jasno se vidi, da se danas više ne koristi jezik Dositeja Obradovića, a još manje jezik kojim se Karadjordju obraćalo, što ce reći da su Srbi odbačili svoj jezik, kojim su govorili i pisali.

Kao što vidimo, jezik kojim se Sveti Petar Cetinjski obraća Crnogorcima, je skoro potpuno istovjetan današnjem.
Da vas ne bi vise niko lagao, ovo sam sve prepisao doslovce, te proizilazi nepobitan zakljucak da,
JE ĆOPAVI VUK KARADZIC ODBACIO TADAŠNJI SRPSKI JEZIK, UZEO CRNOGORSKI JEZIK I PROGLASIO GA ZA SRPSKI JEZIK !

Bez ikakve sumnje, jezik crnogoraca je uzet za podlogu za Vukovu reformu jezika.

Vidimo da se u Srbiji prije Vuka, drugačije pisalo i govorilo, a vidimo da se kod nas u Crnu Goru, koristi isti jezik kao i prije 200 god.

Ovo nije moj zaključak, nego svih lingvista, ali sam to sada kristalno jasno pokazao.

I najnevjerovatnija stvar je, da naš jezik, mi Crnogorci, ne možemo da nazovemo našim imenom, nego nam to osporavaju Srbi, koji su preuzeli za podlogu svoga - naš crnogorski jezik !

Ali eto Srbi i Velikosrbi su daleko bučniji i daleko veću larmu dižu !
 
U "Pobjedi" je izasao intervju, koji je dao šef katedre za slavistiku na pariskoj Sorboni.

On je nedvosmislen, da je crnogorski jezik ravnopravan sa ostalim juznoslovenskim jezicima!

Prenosim citav intervju.





16.10.2004.
Kultura


INTERVJU : POL LUI TOMA, ŠEF KATEDRE ZA SLAVISTIKU NA SORBONI

U svojim tekstovima koristim termin crnogorski jezik




Ne može jedan čovjek prije podne govoriti srpski, po podne hrvatski, večerati uz vino i na crnogorskom vam jeziku poželjeti laku noć, a probuditi se kao neko ko govori bosanski. To bi ipak bilo teško
Vlatko Simunović

Pol Lui Toma šef je katedre za slavistiku na pariškoj Sorboni. Podgoricu je posjetio u svojstvu učesnika međunarodnog simpozijuma "Dramski tekst u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori" održanom u Crnogorskom narodnom pozorištu, čiji je suorganizator Centre de recherse sur les litteratoures et civilisationns slaves iz Pariza. Vrstan je slavist i poznavalac južnoslovenske pismenosti. Dobro su mu poznata crnogorske jezičke nedoumice. Smatra da je sa aspekta struke stvar nedvosmisleno jasna i da Crnogorci, kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci, govore jezikom koji mogu zvati imenom s etničkom odrednicom i da je na potezu država Crna Gora od koje treba očekivati da pravno normira taj fakat.

* U Crnoj Gori Francusku narod doživljava kao zemlju umjetnosti i visoke mode a Sorbona je simbol prestižnog univerziteta, gotovo ekvivalent Kembridzu ili Harvardu. Koliko su ta dva stereotipa bliska činjeničnom stanju ?
- U svakom stereotipu ipak se krije neka istina. Bez obzira što se stvari munjevito mijenjaju Francusku širom svijeta, i tu Crna Gora nije izuzetak, ljudi prepoznaju po modnoj industriji i umjetnosti, prevashodno slikarstvu, filmu i književnosti. Te vrijednosti naša su dragocjenost. Drago mi je čuti da Sorbona ima tretman prestižnog univerziteta. I to je tačno. Jednako kao što je tačno da je na Sorboni prije dvadeset i pet godina otvorena katedra na kojoj je izučavan jezik koga smo zvali srpsko-hrvatski a kog danas naši studenti izučavaju pod tri imena srpski, hrvatski i bosanski. Lično smatram da tu ima prostora i logike za još jedan - crnogorski jezik. Drago mi je što su ti jezici i književnosti nastale na njima prisutni na Sorboni upravo znatnom zaslugom mene i mog cijenjenog prethodnika koji je doktorirao izučavajući Njegoša. Značaj i ugled našeg univerziteta obavezuju nas da održimo nivo tih studija i stalno ih unapređujemo.

* Sorbona je dakle prihvatila fakat da se razlazom slovenskih naroda na Balkanu od jedinstvenog srpsko-hrvatskog, odnosno hrvatsko srpskog formiralo više jezika ?
- Velika je odgovornost govoriti u ime institucije kao što je Sorbona. Nemoguće je govoritu u ime Sorbone i niko od nas to ne čini.Dakle, ne govorim u ime Sorbone. Govorim kao lingvist, posmatrajući problem o kom razgovaramo u duhu Sorbone. Lingvistički stvar se nije drastično promijenila u odnosu na ono što je bilo ranije. Uvijek je bilo jasnih, osobito leksičkih razlika između govornog i pisanog jezika u Bosni, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Kad čitamo vaše pisce ili slušamo vaše ljude po jezičkim razlikama jasno znamo odakle nam ko dolazi. S imenovanjima koja su uslijedila te razlike su verifikovane i mi to uvažavamo.Naučno gledano, to je jedinstven lingvistički sistem unutar kog imamo više standardizovanih jezika. Identičnu situaciju imamo sa standardizovanim varijetetima engleskog u Britaniji, Americi i Australiji. Nema nikakvih razloga da imenovanja jezika prihvatimo u skladu sa vašim dogovorima.Predajemo na više jezika. Imamo lektore iz svih ovdašnjih država. Svaki student mora razumjeti sve varijante četvoroimenog jezika a svako od njih bira, shodno svom ukusu i namjerama, koju varijantu će aktivno govoriti. Ne može jedan čovjek prije podne govoriti srpski, po podne hrvatski, večerati uz vino i na crnogorskom jeziku vam poželjeti laku noć, a probuditi se kao neko ko govori bosanski. To bi ipak bilo teško. On razumije sve one koji govore ovim jezicima i bez teškoća s njima komunicira, ali govori isključivo jednom varijantom i tu je dosljedan.

* Dakle, ako Crnogorci jezik kojim govore nazovu nacionalnim imenom taj jezik će studenti izučavati na Sorboni ?
- Svakako. Taj jezik se već izučava i to godinama i decenijama unazad. Na Sorboni studenti čitaju velike crnogorske pisce, prvenstveno Njegoša. Vidim da sa imenovanjem svog jezika imate probleme koji se daju urediti rješenjima na nivou državnih institucija i precizirati odredbama Ustava. Morate imati zvanično rješenje. Država ga mora inicirati. Ja sam lingvist, u svojim tekstovima koristim termin crnogorski jezik i tu sa aspekta struke ne vidim da može postojati problem s imenovanjem, ali na diplomama naših studenata za sada piše samo srpski, hrvatski ili bosanski jezik. Imenovanje jezika te države institucionalno su normirale, što sa crnogorski jezikom za sada nije slučaj. Kada i kako to učiniti stvar je vašega izbora.

* Koliko su studenti zainteresovani za studije slavistike?
- Zbog rata i nesreća koje su se tokom prošle decenije izdešavale ovdje interesovanje je veće nego ranije. Na žalost, po pravilu interesovanje za južnoslovenske jezike i književnosti balkanskih naroda uvijek se uvećavalo kada je region bio u krizi . To se desilo u doba prvog svjetskog rata , tako je i danas.

* Da li su vaši studenti pretežno djeca imigranata sa područja koja nastanjuju Sloveni? Koliko su za slavistiku zainteresovani Francuzi ?
- Prvo vam moram objasniti sljedeću stvar : Pojam Francuz obuhvate sve ljude koji imaju francusko državljanstvo . Francuzi ne prave ta razdvajanja na nači kako vi to posmatrate. Ta vrsta različitosti o kojoj ste upravo govorili među nama, bez obzira da li je neko Francuz u prvoj, drugoj, trećoj generaciji ili su svi njegovi preci, kao što je to slučaj sa mnom, etnički Francuzi do u nedogled, jednostavno ne postoji. Svi smo mi Francuzi. Dvije trećine studenata pripadaju južnoslovenskom etničkom stablu ali to ne znači da znaju ovdašnje jezike. Djelimično poznaju razgovorni jezik ali ne mogu da čitaju lijepu književnost ili štampu. Naročito je komplikovano ako je to malo jezika što znaju vid nekog ovdašnjeg dijalekta . Većina naših studenata učenje jezika počinje s početka. U posljednje vrijeme sve više nam dolaze i studenti koji porijeklom nijesu iz ovog regiona, niti imaju slovensko porijeklo. To su ljudi koji studiraju istoriju, geografiju, političke nauke... pa se svako iz svog ugla interesuje za Balkan, shvatajući da znanja iz tih oblasti, koja se odnose na vas, mogu produbiti čitajući dokumenta ili literaturu u originalu. Interesantno je da postoji i znatan broj mladih ljudi, uglavnom se radi o ženama, koji stupaju u emotivnu vezu sa nekim ko dolazi odavde i to ih snažno motiviše da nauče vaše jezike.

* Koliko Francuzi čitaju svoje autore?
- Stalno govorimo o krizi čitanja i stalno se čudimo koliko se knjiga svake godine štampa.To je presjek našeg stanja. Stvari diktiraju izdavači i njihov poslovni interes.Francuska ima jako smjele izdavače i iste takve čitaoce. Dominira interesovanje za roman.

* Koliko su danas otvoreni za kulturne uticaje drugih naroda. Postoji fama da ste jako samozadovoljan svijet.
- To o našem samozadovoljstvu moglo se reći prije dvadesetak godina. Danas su Francizi postali nešto skromniji. Uticaj našeg jezika na planetarnom nivou opada u odnosu na engleski jezik koji postaje novi planetarni jezik, što nije činjenica koja nas fascinira ali je uvažavamo. Postajemo otvoreniji. Prije dvadestak godina teško da ste u Parizu mogli naći nekoga ko bi vam odgovorio na pitanje postavljeno na engleskom jeziku, čak i da ste ga postavili čovjeku koji dobro govori engleski . Danas je normalno da Francuz konverzaciju sa strancima obavlja na engleskom. Francuzi su duhom radoznao svijet koji želi znati što više tako da i male književnosti, to je inače termin kog nerado koristim, mogu računati na veliko interesovanje pospješeno političkim turbulencijama u regionima iz kojih ta književnost dolazi.

* Možemo li govoriti o Francuskoj kao zemlji bez društvenih konflikta?
- Ne postoji ni jedno društvo koje za sebe može reći da je za uvijek riješilo sve svoje problema, Francusko društvo ne predstavlja izuzetak. Imamo naše konflikte.U našem je duhu da polemišeno po svim pitanjima i probleme rješavamo kroz razmjenu stavova. Imamo načina da rješavamo sve naše različitosti.

* S dozom humora govoreći, svoje probleme rješavate institucionalno, ne prizivajući u pomoć tradicionalne terapeutske metode, na primjer "puštanje krvi" .
-Hoću reći da ih rješavamo na isti nači kao i vi u Crnoj Gori, za koju moram konstatovati da je regionalni izuzetak, dakle bez "puštanja krvi". Ne zaboravite šta je sve Crna Gora učinila sklanjajući hiljade ljudi čije su vjera i nacija različite u odnosu na vaše, a koji su se ovdje sklonili pred "terapeutima" na koje aludirate .

* Pomagati čovjeka u našem je etičkom kodu....
- To je toliko blisko modernom shvatanju ljudskih dužnosti.

* Na taj način Crnogorci su "moderni" od iskona.
-To znam. Zbog toga vas poštujem i ugodno se osjećam među vama i vašim prijateljima.

Kiš i Tišma

* Koliko se naši pisci prevode na francuski? Ko su najprevođeniji pisci i ko su najbolji prevodioci s naših jezika na francuski?
- Slična je stvar kao sa oscilacijama kada je posrijedi ineresovanje za jezike kojima govorite. Kada kod vas nastupe krizni periodi poraste zanimanje naše javnosti za ovo područje pa izdavači i prevodici koriste tu situaciju. Poslednjih godina se neuporedivo više prevodi u odnosu na period od prije petnaest godina ili ranije. Imamo više vrsnih prevodilaca a ja za najbolju među njima smatram svoju koleginicu Mirel Ruben. Ona je profesionalni prevodilac. Prevodi puno toga. Izdvaja se i količinom prevedenog teksta i kvalitetom prevoda.Prevodi sa svih vaših jezika. Sada je prevela Pekićevo Zlatno runo. Vama makar ne moram govoriti koliki je i kakav je to podvig. Upravo je štampana treća knjiga. Prevodi Dubravku Ugrešić. Prevela je i mnoge vaše tekstove pisane za pozorište. Najviše je prevođen Danilo Kiš. Sva njegova djela su prevedena na francuski. Prisutan je i Aleksandar Tišma. Nije to slučajno. Njih dvojica imaju jevrejsko porijeklo. Njihova djela zbog te činjenice, svoje tematike i duha u kom su pisana mogu računati na širu recepciju.
 
I najnevjerovatnija stvar je, da naš jezik, mi Crnogorci, ne možemo da nazovemo našim imenom, nego nam to osporavaju Srbi, koji su preuzeli za podlogu svoga - naš crnogorski jezik !

Ali eto Srbi i Velikosrbi su daleko bučniji i daleko veću larmu dižu ! [/b][/quote]
A znaš li ti da su Srbi najstariji narod? Nastali su kombinacijom Supermena, Betmena i Žene-mačke, na planeti Srboviji, u čijem se susedstvu u večitom miru i slozi sa susetkom kotrljala Crnogorija, u galaksiji Divote, Krasote i Ljepote, a onda su ljudi sa Srbovije i Crnogorije pojeli bananu mudrosti i prozboriše jedni drugima uglas: Mi moramo sići na napaćenu Zemlju i oplemeniti je našim ogromnim srbogorskim saznanjima, iskustvom i slogom.
Nisi to znao? Pa, dobro, svako zna ponešto, evo, ti meni tu o crnogorskom jeziku, ja tebi ovu o Srbogoriji ili, kako je jedan deo Srbogoraca zove - CRNIJI.
 
igracina:
Želim da prikažem način, na koji se izražavalo prije Vukove reforme jezika, da vidimo i uporedimo više spisa.

Prvo ću od slova do slova, prepisati odlomak iz knjige Dositeja Obradovica "Život i priključenija" koja je izašla iz dva dijela:prvi je izašao 1783 god, a drugi, iz kojega prenosim sami početak, je izašao 1789 god.



..............................PREDUVJEDOMLJENIJE........................

"Basna da sam hoteo više prevoditi, našao bih tri i četiri krat jošt toliko ili i veće čislo.No ja, izabravši samo one koje su meni najugodnije bile, proče sam drugima ostavio da s vremenom prevode i izdaju.Nameravajući obače da ovi tom bude najmanje od 25 ili 30 tabaka, za ispuniti ovo čislo pridodaću ovde neka od mojih pisma koja se kasaju do mojih priključenija.
Različni od naše nacije i usmeno i pismeno pouštavali su me da preduzmem opet ovu materiju i, na moje izvinovljenije da bih ja rad što bolje i poleznije izdati, jedan moj ljubezni prijatelj zaprosio me da mu u našem vzajmnom pisma sootvjetstvovaniju naznačujem sto znanja dostojnije od mojih dogadjaja, koje ja od nekoliko vremena i ispolnjavam.Imajuci, dakle, kopije pri sebi i hoteći, kako sam poviše rekao, da mi ova knjiga veća bude, radi dve pričine naumio sam priložiti ovde neka od ovih mojih pisama.Prvo - za ispuniti od časti volju svima onima koji su to isto zaktevali, a drugo, koje je meni najvažnije i srcu mojemu, poželateljnejše i dražajše, za predati večnomu vospominaniju potomkov naših imena mojih ljubimejših prijatelja i blagodjetelja koje je preblagi božji promisal za orudija svoja upotrebio i meni u mojim stranstvovanijam i pretprijatijam črez njih pomogao".
...................................................


Prikazaću i od slova do slova, pismo Svetog Petra Cetinjskog Karađorđu, koje je on napisao na Cetinju 5/17 marta 1811 god.

Svetlejši slavno-serbskogo naroda verhovni predvoditelj Georgij Petrovič!

"Minuvščego godišča u avgustu mesecu imao sam čest s veličajšim udovoljstvijem primit Vaše vseblagoprijateljnejšeje pismo, črez Gavrila Šibaliju i Jevta Šecerovića otpravljeno, koje me je puno obradovalo i na koje vam prinosu čuvsvitelnejšuju moju blagodarnost.Mi ovamo čujemo da je moždu našim visokoslavnim pokroviteljem i Portoju Otomanskoju mir zaključen, no na kakovih kondicionah neizvestno.Vsepokornjejše molim vas, ljubeznejši predvoditelj, ne ostavite črez sego pismonosca, kako o tom, tako i o svemu što tamo proishodi, uvedomit menja i najpače o dražajšem zdravijem Vašim.Ja sam soveršeno uveren jestli vojna prodolžena budet, što Vi ne ostavite prežije svoji plani, prostirajuščiesja k nasim granicam, i što ja zablagovremeno dražajšim pisanijem Vašim uvedomlen budu.
Koji imam čest i diku nazivati Vašej svetlosti istinij dobroželatelj i pokornjejši sluga"

mitropolit černogorski
PETR.PETROVIČ



Na kraju ćemo da vidimo, kako se Sveti Petar Cetinjski obraćao Crnogorcima, 1813 god.

...................PROGLAS PETRA PRVOG...............


"Blagorodnoj i poštenoj gospodi serdarima, vojvodama barjaktarima i ostalim glavarima i starješinama i svemu hrabrom crnogorskom i brdskom narodu.

Izvjesno je vama i tebi, ljubezni narode, kako je već nastupila sedma godina otkako su francuzi zauzeli bokeljsku provinciju i kako su nam oni strašno prijetili da se otačastvo naše unaprijed neće zvati C r n a, nego Crvena - to hoće reći krvlju našom oblivena G o r a.

Oni bi to i učinili po svojstvu njihove zloće, budući su najprije okaljali ruke u krvi svoga zakonitoga kralja i na temeljima jakobinsko-framanskog bezbožja postavili praviteljstvo, ali, blagodareći Boga, nijesu među nama našli izdajnika jakobinskoga duha, koji bi im puteve otvorili i čelovodje dali, kao što su nahodili u mnoga mjesta, na nesreću svih naroda među kojima su ti izdajnici bili...

Iz svega ovoga, ljubezna braćo, jasno vidjeti možete što su oni tirani mislili od nas učiniti i što bi učinili kad bi sile imali, a svaki dan gledate što čine od naše braće primoraca i po tome rasuditi možete koliko bi sav narod u svijet nesrećan bio, kad ne bi sveblag Bog blagoslovio oružje velikoga Aleksandra, premilostivoga pokrovitelja našega.
...................................................
Prigotovite se, dakle, junaci, s prirodnim duhom hrabrosti na viteški ovaj podvig da, prizivajuci Boga na pomoc, što skorije stupimo u bokeljsku provinciju pod slavodobitnim barjakom velikoga Aleksandra, svemilostvoga gospodara našega".



Jasno se vidi, da se danas više ne koristi jezik Dositeja Obradovića, a još manje jezik kojim se Karadjordju obraćalo, što ce reći da su Srbi odbačili svoj jezik, kojim su govorili i pisali.

Kao što vidimo, jezik kojim se Sveti Petar Cetinjski obraća Crnogorcima, je skoro potpuno istovjetan današnjem.
Da vas ne bi vise niko lagao, ovo sam sve prepisao doslovce, te proizilazi nepobitan zakljucak da,
JE ĆOPAVI VUK KARADZIC ODBACIO TADAŠNJI SRPSKI JEZIK, UZEO CRNOGORSKI JEZIK I PROGLASIO GA ZA SRPSKI JEZIK !

Bez ikakve sumnje, jezik crnogoraca je uzet za podlogu za Vukovu reformu jezika.

Vidimo da se u Srbiji prije Vuka, drugačije pisalo i govorilo, a vidimo da se kod nas u Crnu Goru, koristi isti jezik kao i prije 200 god.

Ovo nije moj zaključak, nego svih lingvista, ali sam to sada kristalno jasno pokazao.

I najnevjerovatnija stvar je, da naš jezik, mi Crnogorci, ne možemo da nazovemo našim imenom, nego nam to osporavaju Srbi, koji su preuzeli za podlogu svoga - naš crnogorski jezik !

Ali eto Srbi i Velikosrbi su daleko bučniji i daleko veću larmu dižu !

Kada sam otvorio ovu stranu bas sam se pitao: koja li je ovo budala kopirala ovoliko?
 
...Она која очигледно не чита одговоре на своје постове, него запне па дрви ли, дрви своју причу.
А знаш зашто не чита? Зато што НЕ УМЕ ДА ОДГОВОРИ!
Ја се уби држећи му предавања из дијалектологије! Да је мало читао, могао је већ нешто и научити. Али, проблем је у томе што он ЖЕЛИ ДА ВЕРУЈЕ у ''научну оправданост својих ставова'', а плаши се да ће се сви његови ''аргументи'' распршити ако сазна научне чињенице. Зато више воли да живи у незнању, и још горе - да се брука својим незнањем, него да нешто сазна и научи.
Жао ми је човека! :(
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top