- Poruka
- 4.066
http://www.jutarnji.hr/-ovo-je-tota...ku-strani-kapital--za-razliku-od-nas-/875804/
Novi jadranski Monako
09. avgust 2010.
Hrvatski dnevnik objavio je opširan tekst o crnogorskom turizmu, za koji kaže da doživljava snažni procvat, i u kojem našu državu naziva „novim turističkim divom“. „Ovo je totalni turizam“, „Za razliku od nas, rade sve živo da privuku strani kapital“, neka su od opažanja Jutarnjeg lista.
Sedam superjahti usidreno je na vezovima, za koje se vidi da su tek sagrađeni i najmoderniji na Jadranu. Na obali, u potpuno novu kamenu vilu, uselili su se bogati stranci koji su i prije početka gradnje pokupovali svih 29 stanova po prosječnoj cijeni od 4.600 eura za četvorni metar. U vili koja se trenutno gradi stanovi se prodaju po 6.500 eura za kvadrat… Ovo je lijepa, pametna investicija na obali Jadranskog mora - samo ne na hrvatskoj, nego na crnogorskoj obali.
Marina za superjahte: U Hrvatskoj postoji šibenska marina Mandalina koja ima 350 vezova, prima megajahte do 80 metara dužine i dogradnjom do kraja 2011. planira primati i jahte do 100 metara dužine. Ali, u Tivtu, u bivšem Mornaričkom remontnom zavodu Arsenal, crnogorska je vlada dala investitorima odriješene ruke, a oni odriješili vreće s novcem, u namjeri da postanu najbolja marina za superjahte na čitavom Mediteranu.
Piter Mank, Kanađanin mađarskog podrijetla, koji je osnovao i vodi Barick Gold, najveću rudarsku kompaniju za vađenje zlata u svijetu, 2004. je prvi put razgovarao s Milom Đukanovićem, premijerom Crne Gore, koja je u to vrijeme još bila u zajednici sa Srbijom.
“Uskoro ćemo steći nezavisnost i ja želim podići standard života Crnogoraca, a jedini način da to učinim jest da pretvorim Crnu Goru u novi Monako”, rekao mu je tada Đukanović.
“Ako zaista mislite to što govorite, onda ste upravo upoznali jednog od nekoliko ljudi u svijetu koji to mogu ostvariti”, odgovorio mu je svjetski kralj zlata.
Peter Mank okupio je svoje prijatelje koji su spremni s njim zajedno investirati: lorda Jakoba Rotšilda i njegova sina Natana iz ugledne bankarske dinastije Rotšild, francuskog magnata luksuznih brendova Bernara Arnoa (osnivača holdinga LVMH pod kojim se nalaze i takvi brendovi kao što su Kui Viton, Dior, ili Dom Perinjon), i ruskog oligarha Olega Deripasku.
Crnogorska vlada dala im je u 90-godišnji zakup 24 hektara zemlje i 800 metara obale u Tivtu za samo tri milijuna eura, ali uz obvezu investitora da zbrinu bivše radnike remontnog zavoda (15 milijuna eura), očiste podmorje od smeća među kojim je bilo vojnog eksploziva i krhotina brodova (7 milijuna eura), sagrade infrastrukturu (18 milijuna eura) te u fazama kroz nekoliko godina ulože do 600 milijuna eura u razvoj. Dosad je uloženo oko 100 milijuna eura.
Prodaja vojnih objekata: Mank u Porto Montenegru ima 55 posto i ako mislite da bi ga kriza mogla omesti u stvaranju najmodernije marine za superjahte u Europi, pogledajte kako se kriza odrazila na njegov osnovni biznis: proteklog lipnja zlato je doseglo povijesno rekordnu cijenu od 1.264 dolara za uncu.
Porto Montenegro imao je pismo namjere s poznatim svjetskim hotelskim lancem Four Seasons od kojeg se sada odustalo (umjesto jednog velikog, u Tivtu će se uz marinu graditi dva manja “boutique” hotela), ali to je jedino odstupanje od ambicioznog plana investiranja. Sve ostalo i dalje ide po planu.
“Investirat ću koliko je god potrebno. Ako treba, još 50 milijuna eura, 100 milijuna eura... Unatoč globalnoj ekonomskoj recesiji, nećemo zaustaviti našu investiciju”, rekao je Piter Mank u Tivtu prošlog tjedna.
Za razliku od Hrvatske, Crna Gora nije se ustručavala brzo prodati bivše vojne objekte koje je naslijedila uz more. Za razliku od Hrvatske, Crna Gora u partnerstvu s Mankom razvija pametan biznis-model koji očekuje velik profit od nautičkog turizma.
Jahtaši već godinama otkrivaju Jadransko more kao jednu od najljepših nautičkih ruta. Mnogi se slažu da nema ljepše plovidbe od one između dalmatinskih otoka, a na kraju rute - kao bonus - završite u Veneciji, najljepšem gradu na svijetu. Tko tome može odoljeti?
Općenito, istočni Mediteran je puno atraktivniji za plovidbu nego zapadni, ali istočni Mediteran, pa ni Jadran, nema tu kvalitetu usluge u marinama kakvu imaju Kan, Monte Karlo ili Antibi na francuskoj rivijeri. Upravo tu želi uskočiti Porto Montenegro.
Najniže cijene: Jahta od 75 metara vez u marini u francuskom Antibesu plaća oko milijun eura, kaže Oliver Korlet, direktor Porto Monterengra. U Tivtu će imati sve usluge kao i u Francuskoj, a vez će plaćati oko 130 tisuća eura godišnje. Sada, u prvoj godini nakon otvaranja, cijene su još i niže: 61.482 eura za jahtu od 75 metara ili 137.712 eura za jahtu od 125 metara, što je maksimalna dužina megajahte koju Porto Montenegro može primiti.
Opća je procjena u jahtaškom svijetu da godišnji trošak održavanja superjahte iznosi oko 10 posto cijene, koliko je ta superjahta koštala nova. U deset godina, dakle, vlasnik jahte plati za održavanje isti iznos koji je platio za kupnju. U Porto Montenegru čine sve da taj iznos jahtaši ostavljaju kod njih.
S ovakvim biznis-planom, Porto Montenegro jedan je od nekoliko projekata koji redefiniraju Crnu Goru od destinacije stihijskog i masovnog turizma prema pametnom i elitnom.
Naravno, Crna Gora ima i svoju drugu, ružniju stranu. Zapravo je crnogorska obala kao tijelo Pamele Anderson (koju su lani doveli u Budvu da promovira Crnu Goru): posvuda bespravno građena, puna ožiljaka koji nagrđuju negdašnju prirodnu ljepotu, ali ako se malo bolje zagledate u neke njezine dijelove, teško ćete ostati ravnodušni...
Pustimo na trenutak te ožiljke i koncentrirajmo se samo na ljepše dijelove.
Vlada Crne Gore aktivirala je još dvije velike investicije u neposrednoj blizini Tivta. Na poluotoku Luštica egipatska kompanija Orascom dobila je u 99-godišnji zakup 6,5 milijuna četvornih metara. To su platili 10 milijuna eura uz obvezu da u sljedećih 12 godina investiraju 1,1 milijardu eura u gradnju osam hotela, jedno ili dva golf-igrališta sa 16 rupa, 700 vila... - ukratko, čitav hotelsko-rezidencijalni grad.
Uvoz turističkih radnika: Samo dođete, platite 15 eura, i možete uvesti stručnjake za kuhanje, masažu, bazene, inženjere, kakvih u našim zemljama nema dovoljno. U Hrvatskoj se pak godišnje izda svega 948 radnih dozvola za strane, od čega na turizam otpada samo 138. Tijekom vrhunca turističke sezone, oko 25% crnogorskih turističkih radnika su stranci.
Splendid je bio prvi, ali više nije jedini hotel sa 5 zvjezdica u Budvi. Tik do zidina starog grada sagrađen je ogromi novi hotel Avala.
Na poznati svjetski luksuzni hotel Aman na otoku Sveti Stefan još se, međutim, čeka. Crnogorska vlada sklopila je dobar deal: Aman Resorts zakupio je otok Sveti Stefan na 30 godina uz cijenu godišnjeg najma od 2,1 milijun eura (koji se povećava ako godišnje poslovanje Amana na Svetom Stefanu premašuje 21 milijun eura) i uz obvezu ulaganja 40 milijuna eura.
Od siječnja 2007. kad je ugovor sklopljen, Aman je uredio i otvorio samo obližnju Vilu Miločer, ali renovacija otoka Sveti Stefan, spomenika kulture, traje dulje nego što se očekivalo. Ni ovo ljeto, kad je slavio 50 godina od pretvaranja čitavog otoka Sveti Stefan u jedan turistički kompleks, nije otvoren za goste.
Možda nas ipak ne “sebaše” Crnogorci u turizmu, kao što smo tvrdili gledajući Porto Montenegro u Tivtu. Ali to nije ni bitno: važno je tko će s kim (surađivati), a ne tko će koga.
U marini Mandalina, jedinom hrvatskom pravom konkurentu marini Porto Montenegro, na pitanje kako gledaju na konkurenciju u Tivtu kažu kako su sretni jer “gradnja svake nove marine za megajahte u regiji ne znači konkurenciju nego poboljšanje kvalitete za sve nas.
Piter Mank, vizionar iza Porto Montenegra, i sam je jednom prilikom rekao: “Cijeli Jadran poletjet će na krilima novog jadranskog Monaka”.
(Jutarnji list)
Novi jadranski Monako
09. avgust 2010.
Hrvatski dnevnik objavio je opširan tekst o crnogorskom turizmu, za koji kaže da doživljava snažni procvat, i u kojem našu državu naziva „novim turističkim divom“. „Ovo je totalni turizam“, „Za razliku od nas, rade sve živo da privuku strani kapital“, neka su od opažanja Jutarnjeg lista.
Sedam superjahti usidreno je na vezovima, za koje se vidi da su tek sagrađeni i najmoderniji na Jadranu. Na obali, u potpuno novu kamenu vilu, uselili su se bogati stranci koji su i prije početka gradnje pokupovali svih 29 stanova po prosječnoj cijeni od 4.600 eura za četvorni metar. U vili koja se trenutno gradi stanovi se prodaju po 6.500 eura za kvadrat… Ovo je lijepa, pametna investicija na obali Jadranskog mora - samo ne na hrvatskoj, nego na crnogorskoj obali.
Marina za superjahte: U Hrvatskoj postoji šibenska marina Mandalina koja ima 350 vezova, prima megajahte do 80 metara dužine i dogradnjom do kraja 2011. planira primati i jahte do 100 metara dužine. Ali, u Tivtu, u bivšem Mornaričkom remontnom zavodu Arsenal, crnogorska je vlada dala investitorima odriješene ruke, a oni odriješili vreće s novcem, u namjeri da postanu najbolja marina za superjahte na čitavom Mediteranu.
Piter Mank, Kanađanin mađarskog podrijetla, koji je osnovao i vodi Barick Gold, najveću rudarsku kompaniju za vađenje zlata u svijetu, 2004. je prvi put razgovarao s Milom Đukanovićem, premijerom Crne Gore, koja je u to vrijeme još bila u zajednici sa Srbijom.
“Uskoro ćemo steći nezavisnost i ja želim podići standard života Crnogoraca, a jedini način da to učinim jest da pretvorim Crnu Goru u novi Monako”, rekao mu je tada Đukanović.
“Ako zaista mislite to što govorite, onda ste upravo upoznali jednog od nekoliko ljudi u svijetu koji to mogu ostvariti”, odgovorio mu je svjetski kralj zlata.
Peter Mank okupio je svoje prijatelje koji su spremni s njim zajedno investirati: lorda Jakoba Rotšilda i njegova sina Natana iz ugledne bankarske dinastije Rotšild, francuskog magnata luksuznih brendova Bernara Arnoa (osnivača holdinga LVMH pod kojim se nalaze i takvi brendovi kao što su Kui Viton, Dior, ili Dom Perinjon), i ruskog oligarha Olega Deripasku.
Crnogorska vlada dala im je u 90-godišnji zakup 24 hektara zemlje i 800 metara obale u Tivtu za samo tri milijuna eura, ali uz obvezu investitora da zbrinu bivše radnike remontnog zavoda (15 milijuna eura), očiste podmorje od smeća među kojim je bilo vojnog eksploziva i krhotina brodova (7 milijuna eura), sagrade infrastrukturu (18 milijuna eura) te u fazama kroz nekoliko godina ulože do 600 milijuna eura u razvoj. Dosad je uloženo oko 100 milijuna eura.
Prodaja vojnih objekata: Mank u Porto Montenegru ima 55 posto i ako mislite da bi ga kriza mogla omesti u stvaranju najmodernije marine za superjahte u Europi, pogledajte kako se kriza odrazila na njegov osnovni biznis: proteklog lipnja zlato je doseglo povijesno rekordnu cijenu od 1.264 dolara za uncu.
Porto Montenegro imao je pismo namjere s poznatim svjetskim hotelskim lancem Four Seasons od kojeg se sada odustalo (umjesto jednog velikog, u Tivtu će se uz marinu graditi dva manja “boutique” hotela), ali to je jedino odstupanje od ambicioznog plana investiranja. Sve ostalo i dalje ide po planu.
“Investirat ću koliko je god potrebno. Ako treba, još 50 milijuna eura, 100 milijuna eura... Unatoč globalnoj ekonomskoj recesiji, nećemo zaustaviti našu investiciju”, rekao je Piter Mank u Tivtu prošlog tjedna.
Za razliku od Hrvatske, Crna Gora nije se ustručavala brzo prodati bivše vojne objekte koje je naslijedila uz more. Za razliku od Hrvatske, Crna Gora u partnerstvu s Mankom razvija pametan biznis-model koji očekuje velik profit od nautičkog turizma.
Jahtaši već godinama otkrivaju Jadransko more kao jednu od najljepših nautičkih ruta. Mnogi se slažu da nema ljepše plovidbe od one između dalmatinskih otoka, a na kraju rute - kao bonus - završite u Veneciji, najljepšem gradu na svijetu. Tko tome može odoljeti?
Općenito, istočni Mediteran je puno atraktivniji za plovidbu nego zapadni, ali istočni Mediteran, pa ni Jadran, nema tu kvalitetu usluge u marinama kakvu imaju Kan, Monte Karlo ili Antibi na francuskoj rivijeri. Upravo tu želi uskočiti Porto Montenegro.
Najniže cijene: Jahta od 75 metara vez u marini u francuskom Antibesu plaća oko milijun eura, kaže Oliver Korlet, direktor Porto Monterengra. U Tivtu će imati sve usluge kao i u Francuskoj, a vez će plaćati oko 130 tisuća eura godišnje. Sada, u prvoj godini nakon otvaranja, cijene su još i niže: 61.482 eura za jahtu od 75 metara ili 137.712 eura za jahtu od 125 metara, što je maksimalna dužina megajahte koju Porto Montenegro može primiti.
Opća je procjena u jahtaškom svijetu da godišnji trošak održavanja superjahte iznosi oko 10 posto cijene, koliko je ta superjahta koštala nova. U deset godina, dakle, vlasnik jahte plati za održavanje isti iznos koji je platio za kupnju. U Porto Montenegru čine sve da taj iznos jahtaši ostavljaju kod njih.
S ovakvim biznis-planom, Porto Montenegro jedan je od nekoliko projekata koji redefiniraju Crnu Goru od destinacije stihijskog i masovnog turizma prema pametnom i elitnom.
Naravno, Crna Gora ima i svoju drugu, ružniju stranu. Zapravo je crnogorska obala kao tijelo Pamele Anderson (koju su lani doveli u Budvu da promovira Crnu Goru): posvuda bespravno građena, puna ožiljaka koji nagrđuju negdašnju prirodnu ljepotu, ali ako se malo bolje zagledate u neke njezine dijelove, teško ćete ostati ravnodušni...
Pustimo na trenutak te ožiljke i koncentrirajmo se samo na ljepše dijelove.
Vlada Crne Gore aktivirala je još dvije velike investicije u neposrednoj blizini Tivta. Na poluotoku Luštica egipatska kompanija Orascom dobila je u 99-godišnji zakup 6,5 milijuna četvornih metara. To su platili 10 milijuna eura uz obvezu da u sljedećih 12 godina investiraju 1,1 milijardu eura u gradnju osam hotela, jedno ili dva golf-igrališta sa 16 rupa, 700 vila... - ukratko, čitav hotelsko-rezidencijalni grad.
Uvoz turističkih radnika: Samo dođete, platite 15 eura, i možete uvesti stručnjake za kuhanje, masažu, bazene, inženjere, kakvih u našim zemljama nema dovoljno. U Hrvatskoj se pak godišnje izda svega 948 radnih dozvola za strane, od čega na turizam otpada samo 138. Tijekom vrhunca turističke sezone, oko 25% crnogorskih turističkih radnika su stranci.
Splendid je bio prvi, ali više nije jedini hotel sa 5 zvjezdica u Budvi. Tik do zidina starog grada sagrađen je ogromi novi hotel Avala.
Na poznati svjetski luksuzni hotel Aman na otoku Sveti Stefan još se, međutim, čeka. Crnogorska vlada sklopila je dobar deal: Aman Resorts zakupio je otok Sveti Stefan na 30 godina uz cijenu godišnjeg najma od 2,1 milijun eura (koji se povećava ako godišnje poslovanje Amana na Svetom Stefanu premašuje 21 milijun eura) i uz obvezu ulaganja 40 milijuna eura.
Od siječnja 2007. kad je ugovor sklopljen, Aman je uredio i otvorio samo obližnju Vilu Miločer, ali renovacija otoka Sveti Stefan, spomenika kulture, traje dulje nego što se očekivalo. Ni ovo ljeto, kad je slavio 50 godina od pretvaranja čitavog otoka Sveti Stefan u jedan turistički kompleks, nije otvoren za goste.
Možda nas ipak ne “sebaše” Crnogorci u turizmu, kao što smo tvrdili gledajući Porto Montenegro u Tivtu. Ali to nije ni bitno: važno je tko će s kim (surađivati), a ne tko će koga.
U marini Mandalina, jedinom hrvatskom pravom konkurentu marini Porto Montenegro, na pitanje kako gledaju na konkurenciju u Tivtu kažu kako su sretni jer “gradnja svake nove marine za megajahte u regiji ne znači konkurenciju nego poboljšanje kvalitete za sve nas.
Piter Mank, vizionar iza Porto Montenegra, i sam je jednom prilikom rekao: “Cijeli Jadran poletjet će na krilima novog jadranskog Monaka”.
(Jutarnji list)
Poslednja izmena:
?
?
