Vlada i parlament hoće da zabrane kritiku

NE-ZGODAN

Poznat
Poruka
7.555
Novim poslovnikom o radu odnedavno je uvedena mogućnost smene nezavisnih regulatornih tela ukoliko se njihovi izveštaji ne dopadnu vladajućoj većini. Ovo je poslednji u nizu nedopustivih pritisaka vlasti na nezavisna regulatorna tela da umesto kontrolora vlasti, što jeste njihova osnovna uloga, budu kontrolisani od strane vlasti i pod direktnim pretnjom parlamenta da njihovi izveštaji moraju da se svide vladajućoj većini.
Vlast hoće da ih smeni: Janković i Šavić

U vladajućoj većini negiraju te tvrdnje. Novim poslovnikom prvi put je uvedena mogućnost da poslanici raspravljaju o izveštajima regulatornih tela na plenarnim sednicama, a ne u skupštinskim odborima, kao do sada. Zaštitnik građana i poverenik za informacije od javnog značaja smatraju da se tako šalje skrivena poruka da izveštaji treba da budu po volji vlasti, da ne bi bili oboreni u parlamentu. Pored toga, odredbom se daje mogućnost da pokrene postupak za utvrđivanje njihove odgovornosti.


Zaštitnik građana Saša Janković i poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić ocenili su juče za „Blic” da se odredbama novog poslovnika o radu Skupštine Srbije omogućava uticaj parlamenta na rad nadzornih i regulatornih organa i tela.


- Ove odredbe omogućavaju ne samo da nezavisni organi budu odgovorni za svoj rad, nego i direktni uticaj parlamenta na nezavisne državne organe čiji rad i izveštaji ne smeju biti pod pretnjom toga da moraju da se svide vladajućoj većini u Vladi i parlamentu - kaže Saša Janković.


Janković i Šabić takođe ne podržavaju činjenicu da će se o njihovim izveštajima na kraju i glasati.


- Izveštaji nezavisnih regulatornih tela spadaju u onu kategoriju izveštaja koja se ne usvajaju, nego „primaju k znanju”. Prosto, glavni zadatak nezavisnih regulatornih tela je da ukazuju na propuste i nepravilnosti u radu vlasti i nije logično očekivati da takvim izveštajima bude „oduševljena” parlamentarna većina koja stoji iza vlasti - objašnjava Šabić i dodaje da je, ako iza ovoga stoji ideja da se zato što se izveštaj ne dopada vladajućoj većini razreši onaj ko je podneo izveštaj, reč o potpunoj suprotnosti sa logikom postojanja nezavisnih tela.


Šef radne grupe koja je pisala poslovnik, Boško Ristić iz DS-a, kaže za Televiziju B92 da se novim rešenjima ne urušava nezavisnost i samostalnost regulatornih tela i tvrdi da Skupština ima pravo da analizira njihov rad.


- Nema ničeg spornog u tome da Skupština, koja postavlja regulatorna tela, na kraju i kontroliše kako ona rade - ocenjuje Ristić i ističe da „takav sled propisuje i Ustav”.


Ristić uverava da glasanje o izveštajima neće narušiti nezavisnosti i samostalnost tih institucija.


- Na ovakav način se i nezavisna regulatorna tela dovode u poziciju da odgovorno vrše svoju javnu funkciju i da se vodi računa o tome da pravda ne bude selektivna i da primena Ustava i zakona bude jednaka za sve građane - rekao je Ristić.



Janković: Ristić govori neistine
Ristić je kao primer naveo da zaštitnik građana „u svom izveštaju propustio da pomene pobunu u zatvoru u Nišu”. Janković ukazuje da taj slučaj ilustruje problem jer je „u pitanju tvrdnja koja je neistinita, što ne može biti slučajno”. On kaže da bi Skupština, zahtevajući od ombudsmana da ga o nečemu izveštava, mogla određivati ono šta će ombudsman raditi, što je nedozvoljeno.
- Ali na stranu princip, kako objasniti da, nasuprot rečima Boška Ristića, godišnji izveštaj zaštitnika građana za 2009. godinu celu stranu posvećuje upravo događaju za koji on tvrdi da u izveštaju nije zabeležen? Izveštaj je dostavljen svim narodnim poslanicima, objavljen u „Službenom glasniku” i Ristić je imao priliku da me o svemu, pa i o tom događaju pita kada me je pozvao na sednicu Odbora za pravosuđe i upravu na kojoj je razmatran moj izveštaj.

Vlast kaze da je Srbija ,,demokratska'' drzava.
Nesmem ni da pomislim sta bi sve radili da je nedemokratska drzava.
 
"Emanuel Goldštajn:
TEORIJA I PRAKSA OLIGARHIJSKOG KOLEKTIVIZMA

Tokom cele pisane istorije, a verovatno još i od kraja mlađeg kamenog doba, na svetu su postojale tri vrste ljudi: Viši, Srednji i Niži.
Bili su izdeljeni na mnoge potkategorije, nosili bezbroj raznih imena, a njihov brojni odnos, kao i međusobni odnosi, varirao je iz veka u vek; no u suštini se struktura društva nije menjala.
Čak i posle ogromnih obrta i na izgled neopozivih promena, uvek se ponovo uspostavljala ista struktura, upravo kao što se i žiroskop uvek vraća u stanje ravnoteže ma koliko se gurnuo na jednu ili drugu stranu.
Ciljevi tih grupa su potpuno neuskladivi.
Cilj Viših je da ostanu gde su.
Cilj Srednjih je da promene mesta s Višima.
Cilj Nižih, kad imaju cilj - jer im je stalna karakteristika to što su previše pritisnuti dirinčenjem da bi bili više no tek povremeno svesni ičega van njihovog svakodnevnog života - jeste da ukinu sve razlike i stvore društvo u kome će svi biti jednaki.
Tako se kroz celu istoriju ponavlja bitka koja je u osnovnim crtama uvek ista.
Viši ostaju na vlasti tokom dugih perioda, ali pre ili posle uvek dođe trenutak kad izgube bilo veru u sebe bilo sposobnost da efikasno vladaju, bilo i jedno i drugo.
Onda ih Srednji zbacuju s vlasti, pridobivši prethodno za sebe Niže, kojima tvrde da se bore za slobodu i pravdu.
Čim postignu svoj cilj, Srednji potiskuju Niže u njihov stari položaj slugu, a sami postaju Viši.
No to se od Nižih ili bivših Viših, ili iz obe ove grupe, otcepi grupa novih Srednjih, i borba počinje ispočetka.
Od ovih triju grupa, jedino Niži ne uspevaju čak ni privremeno da ostvare svoje ciljeve.
Bilo bi preterano reći da kroz celu istoriju nije bilo nikakvog materijalnog napretka. Čak i danas, u periodu opadanja, prosečan čovek je fizički u boljoj situaciji nego pre nekoliko stoleća.
Ali nikakav napredak u bogatstvu, nikakva civilizovanost ponašanja, nikakva reforma i nijedna revolucija nisu čovečanstvu približile jednakost ni za milimetar. S tačke gledišta nižih, nijedna istorijska promena nije nikad znažila ništa više do promene imena gospodara"
 
Poslednja izmena:
Dobar komentar, prilicno tacan... Ali daj nekog ko je stvaran, ko nije lik iz knjige. Ili da kazemo da je moguce da je Orvel tako mislio - to je vec opipljivo.

Cudo jedno kako gornje klase uspevaju vec hiljadama godina da ostanu gore, bez obzira kako se uredjenje trenutno naziva. A cudo je i kako su vise klase napravile tako dobru reklamu tako da nize klase zele da naprave zamenu mesta, a ne promenu osnove sistema.

Razlika robovlasnistva i kapitalizma je u tome sto je nekada robovlasnik brinuo za smestaj i ishranu robova a danas robov... vlasnik firme ne brine o tome. A obojica su vlasnici rada pojedinca, to se nije promenilo.
Dok to ostane isto, ime sistema je beznacajno jer se nista ne menja.
 
Isto kao i prekrsaji poslovnika u skupstini. Ako neko prekrsi poslovnik, a predsedavajuca se ne slozi da je to bio prekrsaj daje se na glasanje o povredi poslovnika(u danu za glasanje). Samim time vladajuca vecina nikad ne krsi poslovnik jer je nemoguce da ih preglasaju umesto da postoji nezavisno telo koje bi odlucivalo da li je prekrsaj ili ne, a ne da direktno umesani glasaju o tome.
 
Isto kao i prekrsaji poslovnika u skupstini. Ako neko prekrsi poslovnik, a predsedavajuca se ne slozi da je to bio prekrsaj daje se na glasanje o povredi poslovnika(u danu za glasanje). Samim time vladajuca vecina nikad ne krsi poslovnik jer je nemoguce da ih preglasaju umesto da postoji nezavisno telo koje bi odlucivalo da li je prekrsaj ili ne, a ne da direktno umesani glasaju o tome.



Ma ta skupstina je jedna velika sramota.
 
Isto kao i prekrsaji poslovnika u skupstini. Ako neko prekrsi poslovnik, a predsedavajuca se ne slozi da je to bio prekrsaj daje se na glasanje o povredi poslovnika(u danu za glasanje). Samim time vladajuca vecina nikad ne krsi poslovnik jer je nemoguce da ih preglasaju umesto da postoji nezavisno telo koje bi odlucivalo da li je prekrsaj ili ne, a ne da direktno umesani glasaju o tome.


Уууу, а тек то је циркус Мерано , нарочито када председава ћелава и дебела Гордана :zcepanje::zcepanje::zcepanje:
 
Од мањег ка већем. Регулаторно тело изађе са питањем, сазову пленарну седницу, одабрани посланици приме "к знању", за то, наравно, приме дневницу већу од редовног заседања, исмеју постављача и узму га на зуб. Тако се то ради..
 

Back
Top