EdZR
Zainteresovan član
- Poruka
- 450
Prava Istina O Bozicu
Da li se na Božic odista slavi rodenje Isusa Hrista? Da li se Isus Hristos rodio 25. decembra, odnosno 7. januara? Da li su apostoli slavili Božic? Da li je izvorna novozavetna Crkva držala ovaj praznik? Znate li šta Biblija kaže za božicnu i novogodišnju jelku? Zastanite na trenutak i razmislite malo! Veoma mali broj ljudi zna zašto neke stvari radimo u životu i odakle poticu naši obicaji! Svet na koji smo došli prepun je raznih obicaja uz koje smo rasli i prihvatili ih zdravo za gotovo kao ispravne. Ali nikada se nismo zapitali zašto!
Paganski nehrišcanski praznik
Pretpostavljamo da je Božic kruna svih hrišcanskih praznika. Bez ikakve sumnje smo slepo prihvatili proslavu Božica kao jedno od glavnih ucenja i zapovesti u Novom Zavetu! Isto tako vlada pretpostavka da se Isus rodio 25. decembra, odnosno 7. januara i da Novi Zavet istice ovaj praznik kao vodecu hrišcansku svetkovinu. Verujemo da je obicaj razmenjivanja poklona nastao zato što su mudraci darivali Bogomladenca. No, hajde da prestanemo sa pretpostavkama i zavirimo u istoriju i u Bibliju ne bismo li otkrili cinjenicno stanje!
Božic (engleski "Christmas", što znaci "Hristova misa") u stvari potice od rimokatolicke mise. Odakle katolicima takav obicaj? Taj obicaj dolazi iz paganskih svetkovina koje su se održavale 25. decembra, na dan rodenja boga sunca - Sola! Božic zapravo predstavlja drevni obred valizma (obožavanje boga sunca Vala), kulta koji Biblija osuduje kao najgadniju idolopoklonicku praksu! Štaviše, nigde u Novom Zavetu nema ni spomena o Božicu. Ni apostol Pavle, ni drugi apostoli, ni rana istinita hrišcanska crkva nije svetkovala Božic! Ideja da se Isus rodio 25. decembra je jedna od gatalica ili prica (Druga Timoteju 4:4), za koje apostol Pavle prorice da ce prevariti svet u ovim poslednjim vremenima. Prava istina je to da Božic uopšte ne predstavlja dan Hristovog rodenja! Štaviše, ma koliko taj praznik znacio mnogima, njegovo poreklo nije hrišcansko nego pagansko - vavilonsko!
Ali, kakve to ima veze? Nije li ispravno svetkovati Božic u svakom slucaju? Zar nije dobro i lepo to praznicno "raspoloženje", bez obzira na to kako je nastao sam praznik? VIDECEMO!
Isus nije roden 7. januara
Evo zanimljivog dokaza o tome kada je roden Isus, što svakako nije moglo da bude zimi! Kada je Bogomladenac došao na svet, evo šta se dešavalo: "A u istom tom kraju pastiri su nocivali pod vedrim nebom stražareci kod svoga stada" (Jevandelje po Luci 2:8). Ovo nikako nije moglo da se dogada u decembru ili januaru pošto su pastiri u Palestini silazili sa planine najkasnije do prve polovine oktobra i zatvarali ovce zbog hladne kišne sezone koja nastupa u drugoj polovini tog meseca. Primeticete da sama Biblija (u Pesmi nad pesmama 2:11 i Knjizi Jezdrinoj 10:9,13) dokazuje da zima u Palestini donosi kišu, zbog cega je sasvim izvesna nemogucnost da pastiri spavaju na otvorenom u decembru ili januaru. Tadašnji Jevreji su obicno u rano prolece izgonili ovce u polja i pustinje, u vreme pred Pashu (Pesah) i tamo bi ih ostavljali do prvih kiša, piše Adam Klark u V tomu svojih komentara (strana 386). U nastavku teksta autor dodaje:
"Dok su boravili u polju, pastiri bi danonocno stražarili pokraj svojih stada. S pocetkom prve kiše u rani mesec Marhešvan, a to su oktobar i novembar po našem kalendaru (pošto ovaj mesec pocinje sredinom našeg oktobra), nalazimo da pastiri u to vreme cuvaju ovce na poljima tokom celog leta. Pa, buduci da se tada još nisu bili vratili kuci, argument da te godine oktobar još nije bio poceo samo je puka pretpostavka, kao i to da je naš Gospod roden 25. decembra, kada na poljima nije bilo jedne jedine ovce; takode je iskljucena mogucnost da je Isus roden posle septembra buduci da su ovce još uvek bile na otvorenom, i to nocu. Na osnovu toga treba odbaciti pretpostavku da je Isus roden u mesecu decembru. Hronologija nam ukazuje na cinjenicu da su te noci ovce stajale na otvorenom".
Svaka enciklopedija i druga literatura od autoriteta tvrdi da Hristos nije roden 25. decembra. Katolicka enciklopedija otvoreno govori o tome. Tacan datum Hristovog rodenja uopšte nije poznat, što priznaje svaki merodavni autoritet u svetu, mada bih vam, kada bi ovde bilo mesta, ukazao na stihove u Svetom Pismu koji, ako ništa drugo, daju cvrste osnove za tvrdnju da je Hristos roden rane jeseni, verovatno u mesecu septembru - približno šest meseci nakon biblijskog praznika Pashe. Da je Bog želeo da se pridržavamo i proslavljamo Hristovo roždestvo, On ne bi od nas u potpunosti sakrio tacan datum Njegovog rodenja.
Enciklopedije kažu...
Ni u Novom Zavetu, niti bilo gde drugde u Bibliji ne postoji ijedna rec o tome da treba držati Božic. Vodeni nadahnutim ucenjima apostola Petra, Pavla i drugih, hrišcani u prvom veku nikada nisu proslavljali Božic. Nijedan biblijski autoritet ne nalaže svetkovanje tog praznika, ma kako to cudno izgledalo. Odakle nam onda takav obicaj? Buduci da je Božic dospeo u naše krajeve preko Rimokatolicke crkve, provericemo šta kaže enciklopedija koju je objavila ta crkva. Pod odrednicom "Božic" stoji sledece:
"Božica nema medu praznicima najranije hrišcanske Crkve. Prvi dokazi o postojanju te svetkovine poticu iz Egipta. Paganski obicaji vezani za mesec januar podsecaju na Božic". U nastavku teksta priznaje se istina da "u Svetom Pismu samo grešnici slave svoj rodendan, dok sveci to ne cine".
Enciklopedija Britanika tvrdi: "Božic nije postojao medu ranijim praznicima u crkvi..." Dakle, taj praznik nije uspostavio Isus Hristos, apostoli ili neki drugi biblijski autoritet, vec je on tek kasnije odabran iz paganskih obicaja i uveden u hrišcansku religiju.
Enciklopedija Amerikana kaže: "Prema mnogim izvorima Božic se nije slavio u prvim vekovima hrišcanske crkve pošto se u hrišcanstvu uobicajilo proslavljanje smrti istaknutih licnosti, a ne njihovog rodenja..." ("sveta vecera", ustanovljena u Novom Zavetu, predstavlja spomen na Hristovu smrt). "...tek u cetvrtom veku uspostavljen je ovaj praznik u znak secanja na taj dogadaj (Hristovo rodenje). Pošto se nije pouzdano znalo koji je datum rodenja Isusa Hrista, Crkva u zapadnom Rimskom Carstvu je u petom veku naredila da se Božic zauvek proslavlja na dan starog rimskog festivala posvecenog rodenju Sola!"
Kako je taj paganski obicaj dospeo u Crkvu?
Sada molim za vašu pažnju! Gore priznati istorijski izvori tvrde da tokom prvih dvesta-trista godina hrišcanske crkve hrišcani nisu držali Božic! Tek negde u cetvrtom veku naše ere taj praznik prodire na Zapad, tacnije u Rimsku crkvu da bi tek u petom veku ta crkva naredila da se Božic slavi kao zvanican "hrišcanski" praznik! Dakle, kako se jedan takav bezbožan obicaj uvukao u takozvano hrišcanstvo? Šaf-Hercogova enciklopedija, u svom tekstu koji nosi naslov "Božic", daje jedno dobro objašnjenje o tome kako se odvijao taj proces:
"Ne može se precizno odrediti koliko je datum ovog praznika zavisio od najkraceg dana u godini i paganskog festivala Brumalije (25. decembar), koji pada odmah nakon Saturnalija (17-24. decembar), kada se proslavljao dolazak "novog sunca". Paganski festivali - Saturnalija i Brumalija - bili su isuviše duboko ukorenjeni u narodne obicaje da bi se za njih moglo reci da su nastali pod uticajem hrišcanstva... Paganski festival koji se proslavljao orgijama i razuzdanim veseljem bio je toliko popularan, da je hrišcanima bilo drago što su pronašli izgovor da, uz neke manje promene u duhu i nacinu svog slavlja, nastave da ga drže. Hrišcanski propovednici na Zapadu i Bliskom istoku protestovali su protiv nedolicne ispraznosti kojom se proslavljalo roždestvo Hristovo. Hrišcani u Mesopotamiji su optužili svoju bracu na Zapadu za idolatriju i obožavanje sunca pošto su ovi prihvatali taj paganski festival kao hrišcanski praznik".
Ne zaboravite da je rimski svet po svojoj prirodi paganski. Pre cetvrtog veka naše ere broj hrišcana u Rimskom Carstvu bio je mali. No, iako se njihov broj povecavao, hrišcani su neprestano bili izloženi progonu od strane Rimske vlade i rimskih pagana. Medutim u cetvrtom veku na rimski presto dolazi car Konstantin, koji ispoveda hrišcanstvo. On stavlja hrišcansku religiju u istu zakonsku kategoriju sa paganizmom i tada stotine hiljada ljudi u rimskoj civilizaciji pocinje da prihvata takvo popularno hrišcanstvo. Ali ne treba zaboraviti da su ljudi u rimskom svetu rasli sa paganskim obicajima u kojima centralno mesto zauzima idolopoklonicki festival koji se održava 25. decembra. Svake godine ljudi su se tog dana veselili u narocitom praznicnom raspoloženju i duhu, pa buduci da je ta svetkovina bila "pravo" uživanje, ljudi nisu želeli da je se odreknu! Šaf-Hercogova Enciklopedija objašnjava i to da je Konstantin u cetvrtom veku zvanicno priznao nedelju kao hrišcanski dan odmora (na engleskom "SUNday", odnosno "dan sunca"). Stoga su pagani, koji se vec tada masovno okrecu "hrišcanstvu", primili taj dan paganskog obožavanja sunca i uticaj manihejstva (teorije koja identifikuje Sina Božijeg kao fizicko sunce), što im je poslužilo kao izgovor da svoj paganski festival - 25. decembar (datum rodenja boga sunca) - proglase danom rodenja Sina Božijeg. Tako je Božic dospeo u naše takozvano hrišcanstvo! Taj praznik se može zvati bilo kojim imenom, ali on i dalje ostaje taj stari paganski festival u kome se obožava sunce, a jedino što se promenilo je ime kojim ga danas zovemo! Zeca možete nazvati "lavom", ali on ce i dalje ostati samo obican zec.
Još jedan citat iz Britanike: "Moguce je da su još 354. godine izvesni Latini prebacili datum sa 6. januara na 25. decembar, kada pada praznik u cast boga Mitre ili rodenja nepobedivog SUNCA. Sirijci i Jermeni ostali su verni 6. januaru, optužujuci Rimljane da su obožavaoci sunca i idolopoklonici, utvrdivši da je praznik na dan 25. decembra izmišljotina Cerintovih ucenika".
Da li se na Božic odista slavi rodenje Isusa Hrista? Da li se Isus Hristos rodio 25. decembra, odnosno 7. januara? Da li su apostoli slavili Božic? Da li je izvorna novozavetna Crkva držala ovaj praznik? Znate li šta Biblija kaže za božicnu i novogodišnju jelku? Zastanite na trenutak i razmislite malo! Veoma mali broj ljudi zna zašto neke stvari radimo u životu i odakle poticu naši obicaji! Svet na koji smo došli prepun je raznih obicaja uz koje smo rasli i prihvatili ih zdravo za gotovo kao ispravne. Ali nikada se nismo zapitali zašto!
Paganski nehrišcanski praznik
Pretpostavljamo da je Božic kruna svih hrišcanskih praznika. Bez ikakve sumnje smo slepo prihvatili proslavu Božica kao jedno od glavnih ucenja i zapovesti u Novom Zavetu! Isto tako vlada pretpostavka da se Isus rodio 25. decembra, odnosno 7. januara i da Novi Zavet istice ovaj praznik kao vodecu hrišcansku svetkovinu. Verujemo da je obicaj razmenjivanja poklona nastao zato što su mudraci darivali Bogomladenca. No, hajde da prestanemo sa pretpostavkama i zavirimo u istoriju i u Bibliju ne bismo li otkrili cinjenicno stanje!
Božic (engleski "Christmas", što znaci "Hristova misa") u stvari potice od rimokatolicke mise. Odakle katolicima takav obicaj? Taj obicaj dolazi iz paganskih svetkovina koje su se održavale 25. decembra, na dan rodenja boga sunca - Sola! Božic zapravo predstavlja drevni obred valizma (obožavanje boga sunca Vala), kulta koji Biblija osuduje kao najgadniju idolopoklonicku praksu! Štaviše, nigde u Novom Zavetu nema ni spomena o Božicu. Ni apostol Pavle, ni drugi apostoli, ni rana istinita hrišcanska crkva nije svetkovala Božic! Ideja da se Isus rodio 25. decembra je jedna od gatalica ili prica (Druga Timoteju 4:4), za koje apostol Pavle prorice da ce prevariti svet u ovim poslednjim vremenima. Prava istina je to da Božic uopšte ne predstavlja dan Hristovog rodenja! Štaviše, ma koliko taj praznik znacio mnogima, njegovo poreklo nije hrišcansko nego pagansko - vavilonsko!
Ali, kakve to ima veze? Nije li ispravno svetkovati Božic u svakom slucaju? Zar nije dobro i lepo to praznicno "raspoloženje", bez obzira na to kako je nastao sam praznik? VIDECEMO!
Isus nije roden 7. januara
Evo zanimljivog dokaza o tome kada je roden Isus, što svakako nije moglo da bude zimi! Kada je Bogomladenac došao na svet, evo šta se dešavalo: "A u istom tom kraju pastiri su nocivali pod vedrim nebom stražareci kod svoga stada" (Jevandelje po Luci 2:8). Ovo nikako nije moglo da se dogada u decembru ili januaru pošto su pastiri u Palestini silazili sa planine najkasnije do prve polovine oktobra i zatvarali ovce zbog hladne kišne sezone koja nastupa u drugoj polovini tog meseca. Primeticete da sama Biblija (u Pesmi nad pesmama 2:11 i Knjizi Jezdrinoj 10:9,13) dokazuje da zima u Palestini donosi kišu, zbog cega je sasvim izvesna nemogucnost da pastiri spavaju na otvorenom u decembru ili januaru. Tadašnji Jevreji su obicno u rano prolece izgonili ovce u polja i pustinje, u vreme pred Pashu (Pesah) i tamo bi ih ostavljali do prvih kiša, piše Adam Klark u V tomu svojih komentara (strana 386). U nastavku teksta autor dodaje:
"Dok su boravili u polju, pastiri bi danonocno stražarili pokraj svojih stada. S pocetkom prve kiše u rani mesec Marhešvan, a to su oktobar i novembar po našem kalendaru (pošto ovaj mesec pocinje sredinom našeg oktobra), nalazimo da pastiri u to vreme cuvaju ovce na poljima tokom celog leta. Pa, buduci da se tada još nisu bili vratili kuci, argument da te godine oktobar još nije bio poceo samo je puka pretpostavka, kao i to da je naš Gospod roden 25. decembra, kada na poljima nije bilo jedne jedine ovce; takode je iskljucena mogucnost da je Isus roden posle septembra buduci da su ovce još uvek bile na otvorenom, i to nocu. Na osnovu toga treba odbaciti pretpostavku da je Isus roden u mesecu decembru. Hronologija nam ukazuje na cinjenicu da su te noci ovce stajale na otvorenom".
Svaka enciklopedija i druga literatura od autoriteta tvrdi da Hristos nije roden 25. decembra. Katolicka enciklopedija otvoreno govori o tome. Tacan datum Hristovog rodenja uopšte nije poznat, što priznaje svaki merodavni autoritet u svetu, mada bih vam, kada bi ovde bilo mesta, ukazao na stihove u Svetom Pismu koji, ako ništa drugo, daju cvrste osnove za tvrdnju da je Hristos roden rane jeseni, verovatno u mesecu septembru - približno šest meseci nakon biblijskog praznika Pashe. Da je Bog želeo da se pridržavamo i proslavljamo Hristovo roždestvo, On ne bi od nas u potpunosti sakrio tacan datum Njegovog rodenja.
Enciklopedije kažu...
Ni u Novom Zavetu, niti bilo gde drugde u Bibliji ne postoji ijedna rec o tome da treba držati Božic. Vodeni nadahnutim ucenjima apostola Petra, Pavla i drugih, hrišcani u prvom veku nikada nisu proslavljali Božic. Nijedan biblijski autoritet ne nalaže svetkovanje tog praznika, ma kako to cudno izgledalo. Odakle nam onda takav obicaj? Buduci da je Božic dospeo u naše krajeve preko Rimokatolicke crkve, provericemo šta kaže enciklopedija koju je objavila ta crkva. Pod odrednicom "Božic" stoji sledece:
"Božica nema medu praznicima najranije hrišcanske Crkve. Prvi dokazi o postojanju te svetkovine poticu iz Egipta. Paganski obicaji vezani za mesec januar podsecaju na Božic". U nastavku teksta priznaje se istina da "u Svetom Pismu samo grešnici slave svoj rodendan, dok sveci to ne cine".
Enciklopedija Britanika tvrdi: "Božic nije postojao medu ranijim praznicima u crkvi..." Dakle, taj praznik nije uspostavio Isus Hristos, apostoli ili neki drugi biblijski autoritet, vec je on tek kasnije odabran iz paganskih obicaja i uveden u hrišcansku religiju.
Enciklopedija Amerikana kaže: "Prema mnogim izvorima Božic se nije slavio u prvim vekovima hrišcanske crkve pošto se u hrišcanstvu uobicajilo proslavljanje smrti istaknutih licnosti, a ne njihovog rodenja..." ("sveta vecera", ustanovljena u Novom Zavetu, predstavlja spomen na Hristovu smrt). "...tek u cetvrtom veku uspostavljen je ovaj praznik u znak secanja na taj dogadaj (Hristovo rodenje). Pošto se nije pouzdano znalo koji je datum rodenja Isusa Hrista, Crkva u zapadnom Rimskom Carstvu je u petom veku naredila da se Božic zauvek proslavlja na dan starog rimskog festivala posvecenog rodenju Sola!"
Kako je taj paganski obicaj dospeo u Crkvu?
Sada molim za vašu pažnju! Gore priznati istorijski izvori tvrde da tokom prvih dvesta-trista godina hrišcanske crkve hrišcani nisu držali Božic! Tek negde u cetvrtom veku naše ere taj praznik prodire na Zapad, tacnije u Rimsku crkvu da bi tek u petom veku ta crkva naredila da se Božic slavi kao zvanican "hrišcanski" praznik! Dakle, kako se jedan takav bezbožan obicaj uvukao u takozvano hrišcanstvo? Šaf-Hercogova enciklopedija, u svom tekstu koji nosi naslov "Božic", daje jedno dobro objašnjenje o tome kako se odvijao taj proces:
"Ne može se precizno odrediti koliko je datum ovog praznika zavisio od najkraceg dana u godini i paganskog festivala Brumalije (25. decembar), koji pada odmah nakon Saturnalija (17-24. decembar), kada se proslavljao dolazak "novog sunca". Paganski festivali - Saturnalija i Brumalija - bili su isuviše duboko ukorenjeni u narodne obicaje da bi se za njih moglo reci da su nastali pod uticajem hrišcanstva... Paganski festival koji se proslavljao orgijama i razuzdanim veseljem bio je toliko popularan, da je hrišcanima bilo drago što su pronašli izgovor da, uz neke manje promene u duhu i nacinu svog slavlja, nastave da ga drže. Hrišcanski propovednici na Zapadu i Bliskom istoku protestovali su protiv nedolicne ispraznosti kojom se proslavljalo roždestvo Hristovo. Hrišcani u Mesopotamiji su optužili svoju bracu na Zapadu za idolatriju i obožavanje sunca pošto su ovi prihvatali taj paganski festival kao hrišcanski praznik".
Ne zaboravite da je rimski svet po svojoj prirodi paganski. Pre cetvrtog veka naše ere broj hrišcana u Rimskom Carstvu bio je mali. No, iako se njihov broj povecavao, hrišcani su neprestano bili izloženi progonu od strane Rimske vlade i rimskih pagana. Medutim u cetvrtom veku na rimski presto dolazi car Konstantin, koji ispoveda hrišcanstvo. On stavlja hrišcansku religiju u istu zakonsku kategoriju sa paganizmom i tada stotine hiljada ljudi u rimskoj civilizaciji pocinje da prihvata takvo popularno hrišcanstvo. Ali ne treba zaboraviti da su ljudi u rimskom svetu rasli sa paganskim obicajima u kojima centralno mesto zauzima idolopoklonicki festival koji se održava 25. decembra. Svake godine ljudi su se tog dana veselili u narocitom praznicnom raspoloženju i duhu, pa buduci da je ta svetkovina bila "pravo" uživanje, ljudi nisu želeli da je se odreknu! Šaf-Hercogova Enciklopedija objašnjava i to da je Konstantin u cetvrtom veku zvanicno priznao nedelju kao hrišcanski dan odmora (na engleskom "SUNday", odnosno "dan sunca"). Stoga su pagani, koji se vec tada masovno okrecu "hrišcanstvu", primili taj dan paganskog obožavanja sunca i uticaj manihejstva (teorije koja identifikuje Sina Božijeg kao fizicko sunce), što im je poslužilo kao izgovor da svoj paganski festival - 25. decembar (datum rodenja boga sunca) - proglase danom rodenja Sina Božijeg. Tako je Božic dospeo u naše takozvano hrišcanstvo! Taj praznik se može zvati bilo kojim imenom, ali on i dalje ostaje taj stari paganski festival u kome se obožava sunce, a jedino što se promenilo je ime kojim ga danas zovemo! Zeca možete nazvati "lavom", ali on ce i dalje ostati samo obican zec.
Još jedan citat iz Britanike: "Moguce je da su još 354. godine izvesni Latini prebacili datum sa 6. januara na 25. decembar, kada pada praznik u cast boga Mitre ili rodenja nepobedivog SUNCA. Sirijci i Jermeni ostali su verni 6. januaru, optužujuci Rimljane da su obožavaoci sunca i idolopoklonici, utvrdivši da je praznik na dan 25. decembra izmišljotina Cerintovih ucenika".