BIBLIJA ZA ZDRAV ZIVOT

Tol

Her Majesty
Poruka
30.666
Kako se hranimo?
Razmishljamo li o kvalitetu namirnica,kalorijama ,pravilnom kombinovanju hrane
vezbanju ili nas mrrrziii? Pa po inerciji gutamo sve i svasta, teglimo-deformishemo
zeludac, creva..kozzu vrsheci pritisak na sve ostale organe...a kada se bude debelo
zabludelo u kilogramima -pribegavamo rigoroznim shok djetama...tabletama..
izgladnjivanjima...koje "preko noci" treba da odrade lifting.

Da bi smo ziveli lepshe, lakshe i vedrije potrebno je veoma malo...SAMO obratiti paznju
na kolicinu kalorija..i na GLIKEMIJSKI INDEKS namirnica.
.nije teshko..rezulati su sjajni.

Ovakav nacin ishrane mogu primenjivati svi...u slucaju hronicnih i tezih bolesti-ipak konsulujte lekara.


MONIGNAC DIJETA

napominjem da ovo nije dijeta, ved način ishrane, koji treba da nam pomogne
da skinemo suvišne kilograme i da održimo postignute rezulzate!

1.izbaciti sve namirnice sa visokim glikemijskim indeksom(GI) u prvoj fazi,
konzumirati isključivo namirnice sa niskim gi. sve dok salo ne počne da se topi.
Do gi=55
- u drugoj fazi, kada je napredak ved vidljiv (na vagi, po garderobi) dozvoljeno je
povremeno konzumiranje hrane sa srednjim gi( od 55 do 70), ali se ona mora
kombinovati sa hranom niskog gi.
- hranu sa visokim gi(70-100) možete uzeti tek ponekad, da vas zelja mine, ali ako
se vratite na stari način ishrane, eto vama vaših kila opet, i to vrlo brzo tzv. jo-jo efekat!


2. hranu iz trece grupe treba jesti na svaka 3-4 sata, da ne bi došlo do padanja mraka
na oči i pustošenja frižidera ne smete gladovati, u tome je poenta!

e sad malo medicinske edukacije:

zašto se debljamo?
za naše debljanje ima više krivaca.

prvi je velika količina hrane sa visokim gi, koju ne možemo istrošiti,
jer nemamo dovoljno fizičkih aktivnosti, to je drugi,
treci je insulin, hormon pankreasa, koji se izlučuje u krv da bi celije dobile glikozu.

sav višak glikoze, insulin deponuje u masno tkivo, (to organizam čuva rezerve za ne
daj bože gladovanje).
kada jedemo hranu sa visokim gi, slatkiše, belo pecivo, dolazi do naglog
otpuštanja glikoze u krv i isto tako naglog porasta insulina.
insulin završi posao doturanja glikoze delijama, višak ode u salo, ali u krvi ostane
višak insulina i mi smo ponovo gladni - h i p o g l i k e m i j a !

ako se izgladnjujemo, preskačemo obroke ili uzimamo male količine, organizam
uključuje zvono za uzbunu: "nema hrane, čuvaj rezerve, uspori metabolizam,
ne topi salo, ko zna kad de stidi hrana!" čista biohemijska panika!


osim toga hranu treba jesti polako, jer da bi impuls iz želuca stigao do hipotalamusa,
gde se nalazi centar za glad, potrebno je 15 minuta!
ljudi! a šta se sve može pojesti za 15 minuta? kad se otvori crna rupa, gladan čovek
ne može da prestane da jede, sve dok mu se ne smuči, a to je otprilike, za 15 minuta,
a želudac se rastegao do pucanja!

3. STA SE SME JESTI:

*hrana mora biti pravilno kombinovana:

ne bi trebalo jesti proteine i ugljene hidrate u istom obroku, jer za varenje jednih
je potrebna kiselina (proteini), a za varenje drugih baza - i dolazi do neutralizacije,
setite se hemije - varenje se produžava, nastaju gasovi zbog truljenja hrane!

* voće se jede na prazan želudac jer brzo prolazi kroz želudac, a u kombinaciji
sa drugom hranom fermentiše i pravi gasove!

*hleb od integralnog brašna 100% i to jedno parče dnevno u prvoj fazi, a
kasnije 2 - 3, ali pravilno kombinovana!

*meso, sir, jaja nemaju gi, mogu se jesti u neograničenim količinama, ali
samo meso koje je posno, jer masna mesa dižu loš holesterol!

*treba piti oko 1,5-2l vode, ili čaja, zaboravite kupovne sokove, kokišku i ostalo!
nemojte preterivati sa vodom jer možete dobiti trovanje vodom (preko 3,5l dnevno)
tečnost piti 10min pre jela i pola sata posle jela!


4. sad plan dnevnog jelovnika:

- ujutru čaša vode, za 10 minuta voće (dve, tri voćke - jabuka, kruška, breskva) ili
2 šake sitnog voća (šljive)
- za pola sata ili 45 min. 1 parče integralnog hleba namazano sa džemom bez šećera,
ili tahinijem ili puterom od semenki, ili ajvarom i jogurt sa niskim procentom masti.

u toku nedelje su preporučena i 2-3 proteinska doručka:
-niskomasni sir, ili jaja, ili meso, naravno nemasno, uz veeliku salatu (omlet sa
paprikom, kuvana jaja, pileca prsa, ela sir i sve to uvek sa 2 velika paradajza!)
posle pola sata se pije voda!

- užina se uzima posle 2-3 sata, kad osetite da bi moglo nešto da se pojede, to je
obično voće, ili ako je blizu ručak, malo badema lešnika, oraha (koliko stane u
stisnutu šaku!) opet voda!

- evo i ručka:
piletina, ćuretina kako hoćete i volite, riba, može i nemasno crveno meso, ali ređe,
tofu- sojin sir, sa: barenom blitvom, spanaćem, tikvicama, boranijom i svim
drugim povrćem iz treće tabele!

nije dozvoljen krompir, hleb, testo, pirinač i ostalo povrće iz prve i druge tabele!
i naravno, opet veeeelika salata

- opet užina, naravno ne po defaultu, nego kad se ogladni, mada, malo teže ćete
biti gladni posle dobrog ručka ...opet voda!

- i stigosmo do večere!
za večeru izabrati kombinaciju od ručka ili neki od doručaka, s tim da treba jesti
najmanje 3 sata pre spavanja i ne tešku hranu, ali ne i nešto što de se svariti za 3
sata i odoste u krevet gladni!
u tom slučaju, popiti šolju jogurta i u krpe!

-heh, zaboravila sam zaslađivače, jer nisam ljubitelj slatkiša!

koristite fruktozu, voćni šeder, ima ga u prodavnicama zdravije hrane,
košta oko 200din 0,5kg. trudite se da ne koristite veštačke zasladjivače,
jer imaju raznih loših nuspojava!

ИЗБЕГАВАТИ!!!!
Намирнице са ВИСОКИМ ГИ


Глукоза (декстроза) 100 Пиво 110
Кромпир печени 95 Кромпиров скроб 100
Бели хлеб 90 Пиринчано брашно 95
Мед 90 Пире од кромпира 90
Корнфлекс и кокице 85 Кувани бели пиринач 85
Кувани корен целера 85 Експандирани пиринач 85
Кувана шаргарепа 85 Бело пшен.брашно 85
Кувани паштрњак 85 Parboiled пиринач 85
Кувани боб 80 Пиринчано млеко са шећ 75
Крофне 75 Колачи, кекс са шећером 70
Бундева 75 Кока кола и слични напит 70
Лубеница 75 Кроасан 70
Урме 70 Чипс 70
Меласа,шећерни сируп 70 Бели шећер 70
Чоколада са шећером 70 Смеђи шећер 70
Палента, качамак 70 Јаворов сируп 65
Кус-кус и гриз 65 Цвекла кувана 65
Џем са шећером 65 Дуња кувана,са шећером 65
Ананас, конзерва 65 Ражани хлеб (30%ражи) 65
Суво грожђе 65 Кукуруз шећерац 65
Банана, зрела 65 Мајонез индустријски 65
Кестен 65 Црвени пиринач 55
Сладолед са шећером 65 Тестенина-бело брашно 55
Диња 60 Суши 55
Овсена каша 60 Тестенина од дурум пшенице, јако кувана 55
Булгур пшеница, кувана 55
Папаја 55

ПОВРЕМЕНО ЈЕСТИ!!!
Намирнице са СРЕДЊИМ ГИ


Басмати пиринач 50 Сок од јабуке без шећера 50
Хлеб од интегралног брашна 50 Интегрални пиринач 50
Тестенина од дурум пшенице кувана ал денте 50
Бонжита без шећера 50 Мусли без шећера 50
Киви 50
Банана, незрела 45 Грожђе, свеже 45
Кокос 45 Брусница 45
Интегрално брашно 45 Сок од поморанџе,свеж 45
Јечам, цело зрно 45 Сок од грејпфрута, свеж 45
Ражано брашно 45 Сок од парадајза са шећ. 45
Ананас, свеже воће 45
Тестенина од интегралног брашна, кувана ал денте 40
Хељда (каша, брашно, хлеб) 40 Боб 40
Суве кајсије 40 Суве шљиве 40
Овсене пахуљице 40 Суве смокве 40
Кикирики путер, без шећ. 40
Тахини (паста од сусама) 40

ПРЕПОРУЧУЈЕ СЕ, КОЛИЧИНЕ – КОЛИКО ХОЋЕШ
Намирнице са НИСКИМ ГИ


Азуки пасуљ 35 Јабука, свежа 35
Леблебије 35 Поморанџа, свежа 35
Кинески резанци од пасуља 30
Хлеб од 100% интегралних житарица 35
Смокве, свеже 35 Сладолед са фруктозом 35
Киноа 35 Брескве 35
Сок од парадајза 35 Нар 35
Суви парадајз 35 Шљиве 35
Грашак, свежи 35 Дуња 35
Млеко: кравље обрано и необрано, у праху,
сојино, бадемово, овсено 30
Јогурт (кравље и сојино млеко) 35
Сир са сурутком кварк (?) 30
Бели пасуљ,суви 30 Боранија 30
Цвекла, сирова 30 Шаргарепа, сирова 30
Грејпфрут 30 Кајсија 30
Мандарина 30 Бели лук 30
Џем без шећера 30 Сочиво 30
Трешње 25 Парадајз 30
Купине и дудиње 25 Крушке 30
Боровнице и малине 25
Суви грашак 25 Црна чоколада 70% какао 25
Семенке, разне 25 Кикирики путер, незаслађ. 25
Јагоде 25 Сојино брашно 25
Фруктоза 20 Патлиџан 20
Прокељ, карфиол, краставци, празилук, црни лук, купус, кељ, броколи,
целер, маслине, кисели купус, спанаћ, тиквице, ротквице, паприка, соја,
зелена салата, печурке 15
Лешници, бадеми, ораси, кикирики, пистаћи, лимун, рибизле, ђумбир, авокадо, 15



Moj danashnji meni:

Dorucak veliki! grejf
Uzina jogurt od jagoda 0.1%

Rucak Meso kuvano za supu pa uz njega blitvu, a u bujon od supe brokoli, karfiol,
mrkve sitno ma supa ipo! Salata kupus i paradajz.

Uzinu zdijelicu tresanja
Vecera ostalo mi onog mesa, kugla obranog sira i salata od kupusa!

Ovo je moj danasnje jelo, sita sam, nisam gladna! E to sto ja volim gulase, kolace,
torte, i grozno mi pada da svojim ukucanima to pripremam to je nesto drugo.
Osim toga spadam u one sto kad se nasekiraju jedu! Problem mi je nosanje hrane
na posao, teren jer nije bas ok.
Ali nadjem period kad nema terena puta pa ipak se moze!
Vazna je volja i podstrijek porodice prijatelja kolega to je najbitnije!
Nista nema zacas, dok se organizam navikne i krene daj mu vremena isplati se!
Skinula sam 6kg i na to sam ponosna!

.
 
Poslednja izmena:
/nastavak/
Evo malo o famoznom GI:

Dr Vlade Veličković

Ne utiču sve vrste hrane na isti način na porast nivoa šećera u krvi.
Neke to rade brže, neke sporije. Brzinu i nivo porasta vrednosti u krvi
određuje GLIKEMIJSKI (SLATKI) INDEKS.

GLIKEMIJSKI INDEKS (slatki indeks) predstavlja brzinu kojom raste nivo šećera u
krvi posle uzimanja iste količine određene vrste hrane.
Glikemijski indeks određuje vrsta šećera (koja se nalazi u hrani), količina dijetnih
vlakana u toj hrani i načina pripreme hrane.

Zato je važno da dobro poznajete glikemijske indekse, jer samo tako možete
sastavljati jelovnike koji će vam obezbediti dobru regulaciju šećerne bolesti.


Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saharoza), brže dižu nivo šećera u krvi.

Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi.

Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože
do prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok.
Taj proces se odvija u organima za varenje i jetri i zavisi od vrste šećera, načina
pripreme hrane i dijetnih vlakana (količine) u obroku.

VAŽNO!

Dijabetičari treba da izbegavaju koncentrovane šećere (med, sokove, beli šećer,
slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikozni indeks glikoze 100,
belog šećera 68.
Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je slatki indeks fruktoze 23.
Dijabetičari mogu slatkiše spremati tako što će ih zaslađivati veštačkim
zaslađivačima (pazeći na kalorijski učinak ovih zaslađivača i količinu).

Da bi lakše razumeli glikemijske indekse, predstavićemo namirnice koje se
najviše upotrebljavaju u našoj ishrani. Indeksi su pravljeni u odnosu na glikozu
ako uzmemo da je glikemijski indeks glikoze 100.

ŠTO JE VEĆI GLIKEMIJSKI INDEKS HRANE - BRŽE SE POVEĆAVA NIVO ŠEĆERA
U KRVI.


ŽITARICE - GLIKEMIJSKI INDEKS

Ječam 22, Ovas 26, Pšenica 41
Heljda 55, Kukuruz 56
Pirinač neglazirani 59, Proso 75
Pirinač instant 91
Pirinač glazirani 98

BRAŠNO I PAHULJICE - GLIKEMIJSKI INDEKS

Mekinje mešane 44
Ovsene pahuljice 53
Pšenični griz (krupni) 66
Kukuruzno brašno 71
Pšenične pahuljice 74
Kukuruzne mekinje 75
Čips, grisini, smoki 87
Pirinčane pahuljice 96

HLEB I PECIVA - GLIKEMIJSKI INDEKS

Palenta (od žutog brašna) 40
Makarone (kuvane 5 min.) 46
Makarone (kuvane 15 min.) 44
Crni hleb 51, Raženi hleb (integralni) 52
Pite 57, Raženi hleb 64
Kačamak (belo brašno) 68
Beli hleb 72, Prepečeni hleb,kifla 72
Peciva, đevrek, tost hleb 72
Krofna 78, Perece 84

PREPORUKA:

Jedite povremeno kuvanu pšenicu i mladi kuvani kukuruz, mekinje sa kiselim mlekom
i jogurtom (dobro za regulisanje stolice).
Koristite ovsene, ječmene ili ražene pahuljice (potopite u jogurt, mleko, čaj).
Jedite crni i raženi hleb, hleb od celih zrna žita, peciva od integralnog
brašna
, palentu i kačamak povremeno - imaju manji glikemijski indeks a i
bogati su dijetnim vlaknima.

VOĆE - GLIKEMIJSKI INDEKS


Trešnje 22, Višnje 22, Grejpfrut 25
Šljive 32, Jagode 32, Kruške 36
Jabuke 38, Breskve 43, Pomorandže 43
Kivi 52, Mango 55, Kajsije 57
Banane 62, Suvo grožđe 65, Ananas 66
Dinje 64, Lubenice 72
Sok od jagode 33
Sok od pomorandže 43


PREPORUKE:

Voće jedite u količinama propisanim u ADA tablicama.
Birajte zdrave plodove po mogućstvu da nisu tretirani hemijskim supstancama za
brzo sazrevanje i pesticidima.
Voće operite i jedite sa korom (gde je ona upotrebljiva za jelo). Voće jedite što više
u presnom obliku, bez termičkih priprema, da bi sačuvali vitaminske i
mineralne komponente.
Nemojte ga mnogo seckati, gnječiti i pasirati, jer time uništavate dijetna vlakna.

Količina voća koju dnevno možete uneti ne određuje samo glikemijski (slatki indeks),
već i količina dijetnih vlakana, vitaminski i mineralni sastav, količina vode voćnih kiselina
i ukupni kalorijski učinak pojedinih vrsta voća.

PRIMER: Jedna jedinica je 50 gr banane, 130 gr jagoda, 190 gr lubenice,
100 gr jabuke.
Iako lubenica ima veliki glikemijski indeks, sadrži i do 95% vode u sebi, pa zato
možete uzeti 190 gr lubenice u jednom obroku.
Voće uzimajte u nekoliko dnevnih obroka (tri do pet dnevno).
Pazite na količinu voća u obroku. Time ćete izbeći postobročne skokove šećera u krvi.

• Dijete do 2000 kCal - tri voćne jedinice
• Dijete do 2600 kCal - četiri voćne jedinice
• Dijete preko 2600 kCal - pet voćnih jedinica


POVRĆE - GLIKEMIJSKI INDEKS


Kikiriki 14,Pasulj “Chane dal” 8, Soja 18
Sušeni grašak 23, Sočivo 27
Pasulj tetovac 27, Mladi grašak 32
Lima pasulj 32, Leblebije 33
Šareni pasulj 42, Prebranac 43
Bareni krompir 36, Smrznuti grašak 39
Konzervirani grašak 47, Krompir pire 58
Cvekla 66, instant krompir pire 72
Šargarepa 73, Paškanat 101

Mahunarke (pasulj, grašak, boranija) imaju veliki glikemijski indeks i kalorijski učinak,
ali ih treba jesti, jer su zdrava hrana, bogata dijetnim vlaknima.

Postoje vrste pasulja, kao “Chana dal”, sa jako malim glikemijskim indeksom, ali
ga nema na našem tržištu.
Od domaćih sorti pasulja najbolje je koristiti beli tetovac (spremljen kao
čorbast, bez jake zaprške i masnoća).
Krompir jedite kuvan ili pečen, a zeleno povrće (kupus, kelj, karfiol, prokelj,
papriku, paradajz, zelje, blitvu, spanać) možete jesti i u većim količinama.
U ADA tablicama će biti dodatno obrađene ostale vrste povrća.

MLEKO I MLEČNI PROIZVODI

Jogurt (od obranog mleka) 14
Jogurt (od punomasnog mleka) 34
Obrano mleko 28
Punomasno mleko 38
Sladoled (obrano mleko) 50
Sladoled (punomasno mleko) 64

PREPORUKA:

Koristite obrano mleko i prerađevine (sir, jogurt, kiselo mleko) od obranog mleka.
Sladoled povremeno uzmite, ali neka bude pravljen bez mleka ili eventualno sa
obranim mlekom.
Ovakvim odabirom hrane smanjujete unos zasićenih masti, jedete hranu sa manje
kalorija i manjim glikemijskim indeksom što sigurno utiče na manje skokove šećera u krvi.

UPOREDNA VREDNOST GLIKEMIJSKIH INDEKSA POJEDINIH ŠEĆERA

Fruktoza (voćni šećer) 23
Laktoza (mlečni šećer) 48
Med 60
Beli šećer (saharoza) 68
Glikoza (grožđani šećer) 100
Tablete glikoze 106
Maltoza 109

IDEALNA HRANA SU NAMIRNICE ČIJI GLIKEMIJSKI INDEKS NE PRELAZI 45.
HRANU SA GLIKEMIJSKIM INDEKSOM 45 DO 60 KORISTITI POVREMENO.
HRANA ČIJI JE GLIKEMIJSKI INDEKS PREKO 60 KORISTITI REĐE.


PREPORUKA:

Kombinujte hranu malog glikemijskog indeksa sa hranom koja ima veći
glikemijski indeks. Ili hrani sa velikim slatkim indeksom dodajte povrće sa dosta
dijetnih vlakana.

Dobar primer:
Ovsene pahuljice (Gi=53) sa jogurtom od obranog mleka (Gi=14)

Loš primer:
Punomasno mleko (Gi=38) sa krofnama (Gi=78)

Porast šećera u krvi zavisi od količine hrane, glikemijskog indeksa, količine
dijetnih vlakana i načina pripreme hrane.

Instant pire ima glikemijski indeks 72, krompir pire domaći 58, a bareni krompir
ili pečen u ljusci 38.

Zato jedite bareni krompir, pečen u ljusci sa povrćem koje ima dosta dijetnih
vlakana
i mali kalorijski učinak (kupus, kelj, karfiol, prokelj, blitva, zelena salata)
i nećete imati velike skokove šećera u krvi.
Normalno morate paziti na količinu hrane koju pojedete i raspored obroka.

Glikemijski indeks prdstavlja broj kojim se namirnice rangiraju prema svojstvu da
postignu vrednosti glukoze u krvi i time posredno povecaju vrednosti insulina.
Nizak glikemijski indeks iznosi do 55, a visok od 70 do 100.

Proteini i masti imaju glikemijski indeks nula, neka voca
kao sto su citrusi, tresnje, visnje, sljive, jabuke, imaju nizak glikemijski indekst,
dok su dinja, lubenica i grozdje na listi 'za oprez'...

jedite hranu sa niskim GI da regulishete luchenje insulina da vam ne bi
pravio dar-mar po organizmu a kalorije sagorevajte vezzbanjem.

/preuzeto sa net-a/
 
Ansai, jeste tako...NO jako je vazno da-ako se zeli smrshati..i odrzavati balans tezine..
da se u pocetku primenjuje ishrana sa manjim brojem kalorija i GI do 45 jedinica...
KADA se dostigne optimalna tezina..(skinuli smo par kilograma vishka)...treba lagano..tj.
povremeno koristiti i namernice sa GI od 45 do 70 jedinica..
NIJE TESKO jesti jednom dnevmo po parce integralnog hleba za jutarnji obrok..samo treba
navici na dinamiku..jesti redovne obroke sa uzinama...vecina je za takvo sto lenja..no treba
se disciplinovati..

ZNAM da su problem SLATKISHI..(i testa.).mogu se pripremati sa fruktozom..i vocem..
nije problem..no NE JESTI do li po jedan komad ..
 
ZA POMOC - TABELARNI PRIKAZ KALORIJSKE VREDNOSTI NAMIRNICA
Nutritivne tablice

Kategorije namirnica /brzi linkovi/
Voće i voćni proizvodi Povrće i proizvodi od povrća Hleb, pecivo, testa - namirnice i proizvodi
Mleko i mlečni proizvodi Jaja Masti i ulja
Meso i mesne prerađevine Riba Gotova i kuvana jela
Šećer, med i slatkiši Začini i industrijske supe
Pića, napici i ostalo

evo jednog sjajnog sajta gde se moze dobiti i -izracunti i optimalna tezina...prema godinama starosti..i sadasnjoj tezini..zatim izracunati koliko se troshi kalorija pojedinim aktivnostima itd...

Izračunajte:

Indeks telesne mase
Bazalni metabolizam
Potrošnja kalorija
Tablica težina
Sve ove "racunice "su sa leve strane sajta...POGLEDAJTE! SRECNO!

http://www.dijeta.net/tablice/voce.htm
 
Poslednja izmena:
nerazumem govori se o BIBLIJI u naslovu a kad pricamo o hrani nigde nespominjemo POST jer Prvoslavni Monasi koji stalno poste su najzdraviji neznaci da i mi moramo stalno da postimo za pocetak postite sredom i petkom a onda i pratite svaki post pa cete videti kako vam se zdravstveno stanje poboljsava . S VEROM U BOGA.
 
Umesto indeksa kalloričnosti i ostalih gluposti, veoma je jednostavno zdravo se hraniti, ako pratiš nekoliko pravila:

1. Izbaci ili maksimalno izbegavaj sve što je pakovano u plastici bilo koje vrste.
2. Jedi redovno i raznovrsno.
3. Obavezno jedan obrok dnevno da bude kuvan.
4. Izbegavaj GM hranu
5. Pokušaj naći hranu sa što manje pesticida
6. Imaj neku redovnu fizičku aktivnost svakog dana, ako ništa drugo barem šetnja.
7. Pazi koju vodu piješ i izbegavaj ili izbaci potpuno "česmovaču".

Naravno pridržavajući se navedenog nećeš doživeti 120 godina, ali ćeš sigurno živeti zdravije od mnogih drugih.
 

Back
Top