Faktor snage, jacina struje, brojilo

magsavers

Početnik
Poruka
41
Da li neko moze da mi kaze kako brojilo za Kwh meri kolicinu snage? Zanima me da li:
1. Ako se smanji jakost struje A da li ce da ce smanji broj Kwh 2. Da li ce to da se dogodi ako se u isto vreme popravi faktor snage. Znaci ako popravimo cos fi (faktor snage sa 0,8 na 0.95 i ako se u isto vrema struja A smanji da li ce brojilo da pokaze manju potrosnju (mislim na brojilo Kwh, aktivne snage, za domacinstvo).
 
Da li neko moze da mi kaze kako brojilo za Kwh meri kolicinu snage? Zanima me da li:
1. Ako se smanji jakost struje A da li ce da ce smanji broj Kwh 2. Da li ce to da se dogodi ako se u isto vreme popravi faktor snage. Znaci ako popravimo cos fi (faktor snage sa 0,8 na 0.95 i ako se u isto vrema struja A smanji da li ce brojilo da pokaze manju potrosnju (mislim na brojilo Kwh, aktivne snage, za domacinstvo).

Faktor snage zavisi od vrste potrosaca. Prevelika induktivnost ili kapacitivnost mreze moze biti uzrok loseg faktora snage. Faktor snage se popravlja kompezacijom, tako sto se stvara reaktivna energija sto blize potrosacu, tako da je potrosac ne preuzima iz mreze. Popravkom faktora snage smanjujes potrosnju reaktivne energije koja je dosta skupa, i umanjices potrosene KVArh-ove, a ne KWh-ove (ovo se odnosi na aktivnu energiju), i time sa finanske strane umanjujes racune.
Smanjenjem potrosnje smanjices i utrosene KWh-ove, to je logicno.
 
Kako obicni kucni strujomeri mere energiju koju trose reaktivni potrosaci?
-prikazuju veci broj kwh nego sto je potroseno
-prikazuju manji broj kwh nego sto je potroseno
-prikazuju onoliko koliko je iz mreze potroseno

Da li strujomeri grese? Da li razlicito grese starinski (sa aluminijumskom plocom) ili novi (digitalni, sa strujnim transformatorima)?

Reaktivni potrosaci ne prave problem korisnicima nego elektro mrezi.
 
Poslednja izmena:
Kako obicni kucni strujomeri mere energiju koju trose reaktivni potrosaci?
-prikazuju veci broj kwh nego sto je potroseno
-prikazuju manji broj kwh nego sto je potroseno
-prikazuju onoliko koliko je iz mreze potroseno

Da li strujomeri grese? Da li razlicito grese starinski (sa aluminijumskom plocom) ili novi (digitalni, sa strujnim transformatorima)?

Reaktivni potrosaci ne prave problem korisnicima nego elektro mrezi.
Ako sam dobro razumeo: na brojilo koje meri aktivnu energiju nema nikakvog uticaja sto smo kompenzovali (kondenzatorom) neku reaktivnu energiju (od nekog motora recimo).
Da li ipak ima uticaja, ukoliko prikacimo uredjaj koji ima u sebi kondenzatore, bar na start motora da ne povuce vise nego sto mu je potrebno?
Pitam zato sto proizvodjac opreme pominje soft start (i kaze da se tako i stedi struja).
Da li ima uticaja na mrezu u stanu ili pogonu?
 
Da li ipak ima uticaja, ukoliko prikacimo uredjaj koji ima u sebi kondenzatore, bar na start motora da ne povuce vise nego sto mu je potrebno?
Pitam zato sto proizvodjac opreme pominje soft start (i kaze da se tako i stedi struja).
Da li ima uticaja na mrezu u stanu ili pogonu?[/QUOTE]

Soft start je uređaj koji služi za ‚‚meko‚‚ upuštanje motra u rad, tj. da mu ograniči polaznu struju pri polasku (polazna rampa). Neki od njih imaju i opciju mekog zaustavljanja za motore koji imaju veliki moment inercije na osovini rotora (zaustavna rampa). Znaci izbegavate udare u mreži koji se javljaju pri puštanju velikih motra u rad. Soft starteri se koriste kod puštanja motora koji ne zahtevaju kontrolu brzine (frekvencije) i momenta. Ako je potrebna ova vrsta kontrole onda treba izabrati frekventni regulator.
 

Ja uvozim power savere ali ovaj video je snimljen da na pogresan nacin nekoga ubedi da kupi saving box. kWh = V (volti) * A (amperi) * cos fi. tako da kada ukljucimo power saver zaista se amperi smanje ali kWh ostaju isti jer se cos fi poveca. Cos fi je faktor snage i power saveri ga povecavaju. U power saver se stavlja kondenzator..., itd. Power saver bi zaista trebalo da smanji racun ali na jedan suptilniji nacin a ne kao sto je na videu. Inace zaista test pkazuje da se amperi smanje kada se ukljuci power saver.
 
P = U * I * cos fi.
Na primer:
Imam potrošač koji se napaja sa 220V i trenutno "vuče" 5 A pri čemu mu je cos fi 0,8.
E sad ako taj uređaj smanji struju na 2,5A, na koju vrednost treba da se poveća cos fi da bi se, kako vi kažete, zadržala ista snaga?
P = 220 * 5 * 0,8 = 880W
220V * 2,5A * X = 880W
X = 880/550
X = 1,6?

Sad mene interesuje, otkuda vrednost 1,6 sa funkciju cosinusa?
Mislim da je ovde nešto drugo u pitanju.
Cisto analiziramo. Ima li jos neko da da svoje mišljenje?
 
Poslednja izmena:
Cos fi gledaj kao snagu koja se cas povuce, cas vrati u mrezu...a u oba puta predje preko kalema strujomera...e sad, da li tehnika strujomera uvazava to, tj tehnolocki da se konstruise tako da ne utice cos fi, na brojku, ili ne uvazava , pa meri bukvalno UI sa sve ic+Iv.....to ne znam, zavisi kako je konstruisan...

Ako imas 220V i 5A, sa 0,8, jasno je da mozes dogurati najvise do 0,99, sto ce reci nesto preko 4A struje....nikako 2,5A......
 
Pa koji faktor snage ima frizider kad ga ovaj magic box spusta sa 540 mA na 250mA, zar je moguce da je nesto ovako proslo trzisnu inspekciju....?


Razumem grejalice, pa i one se kace sa "kompenzatorima"....ali ovo nije pri startu vec stalno...

Inace iz price uvoznika, ispada da brojilo meri iskljucivo aktivnu snagu, sto ce reci cos fi ne pomaze nista, osim sto nam ne crkavaju neonke i obicne sijalice...
 
Cos fi gledaj kao snagu koja se cas povuce, cas vrati u mrezu...a u oba puta predje preko kalema strujomera...e sad, da li tehnika strujomera uvazava to, tj tehnolocki da se konstruise tako da ne utice cos fi, na brojku, ili ne uvazava , pa meri bukvalno UI sa sve ic+Iv.....to ne znam, zavisi kako je konstruisan...

Ako imas 220V i 5A, sa 0,8, jasno je da mozes dogurati najvise do 0,99, sto ce reci nesto preko 4A struje....nikako 2,5A......

Slažem se. Ja za kompezaciju reaktivne energije u postrojenjima koristim VarLogic (Trafo stanicama najčešće). To je uređaj Schneider electrics-a za upravljanje kompezacijom reaktivne energije. On se veže isto kao merna grupa na strujne merne transformatore, dok napon može da uzima direktno iz niskonaponske mreže, ako je za primene u VN mrežama treba upotrebiti naponske merne transformatore. Ovaj uređaj prepoznaje tok energije, i tačno zna kada potrošač uzima reaktivnu energiju iz mreže, te je onda kompezuje uključivanjem različitih stepeni, koji se sastoje od kondezatorskih baterija različitih veličina.
 
Pa ne mora tako...dovoljno je izvrsiti prilagodjenje, tj da ukupna otpornost bude realna sa imaginarnom nulom...

Mada, ja mislim da bi se elektrodistribuciji isplatilo da forsira gradjane da imaju REalizovane potrosace...
Jer nemaju korist, samo stetu od reaktivne energije, snage...
Doduse, boli ih briga ako imaju dinamicki sistem, jer onda celu grupu potrosaca gledaju kao potrosac i njega neutralisu...

Nekad sam to radio,proracune i projekte, ali kao i sve , smetalo nekom, mom profi, pa mi nije dao paket softwarea, da zaokruzim sve u sve tri tehnologije...vodove, plocica, aktivne komponente, VLSI

Moze se napraviti visegrba konfiguracija koja je dusu dala jer je prosta, jevtina i efektna..
Znam da se u vojnoj tehnici drugacije zove, ali sam zaboravio...sto manje znas u SRB to te manje boli glava...
 
no brain - no pain , jel tako?

Da li neko moze da potvrdi kako se strujomeri ponasaju kada struja kasni ili kada napon kasni?
Oni se bazdare tako sto mere aktivnu energiju, pri cemu dobavljac te energije (eps) podrazumeva da su potrosaci ili aktivni ili induktivni ali kompenzovani kondenzatorima.
Dakle, da li ce zavrtanje faze da uspori ili ubrza strujomer i kako?
(pricamo o trofaznom strujomeru, ako sve tri faze zavrnemo tako da idu u kontra smeru, hoce li strujomer stati? (nece ici unazad jer ima kocnicu).
 
P = U * I * cos fi.
Na primer:
Imam potrošač koji se napaja sa 220V i trenutno "vuče" 5 A pri čemu mu je cos fi 0,8.
E sad ako taj uređaj smanji struju na 2,5A, na koju vrednost treba da se poveća cos fi da bi se, kako vi kažete, zadržala ista snaga?
P = 220 * 5 * 0,8 = 880W
220V * 2,5A * X = 880W
X = 880/550
X = 1,6?

Sad mene interesuje, otkuda vrednost 1,6 sa funkciju cosinusa?
Mislim da je ovde nešto drugo u pitanju.
Cisto analiziramo. Ima li jos neko da da svoje mišljenje?

O ovome nisam ni sa kim razgovarao. Sada sam malo zbunjen. Razgovaracu danas sa konsultantom za ovaj posao a probacu da dobijem odgovor i od proizvodjaca (kada smislim sta da pitam). A usput, sto se tice posla, saving box i nije neki artikal kod nas. Skoro da ga uopste i ne prodajemo. Mozda je razlog i sto mi ne verujemo preterano u taj proizvod pa ga i ne forsiramo.
 
jel imao neko iskustva sa prophi regulatorima za kompenzaciju?

konkretno me zanima poboljsanja faktora snaga,znaci max dostize do 0.8 e sada,dal moze on da izvuce do 0.9,tj od cega to sada zavisi i to?

mreza je povezana kako treba.

Probaj na www.janitza.de.
Generalno, princip rada je sledeći:
u zavisnosti od postojećeg faktora snage, željenog faktora snage, snage potrošača koje želimo kompenzirati određuje se ukupna snaga kondenzatorskih baterija, koje "nižemo" u odgovarajući broj stepeni u zavisnosti od konkretne situacije.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ako npr. regulator ima šest stepeni, svaki njegov stepen uključuje/isključuje kontakter koji uključuje/isključuje baterije (čitaj kVAr) vezane na njega.
Ako je sistem dobro isprojektovan, npr. da ima cos fi =0.95 pri uključenim svim stepenima, a u praksi imamo cos fi =0.85, onda problem može biti u regulatoru (nije uključio sve stepene), ili u kontakterima (dobili su nalog od regulatora, ali oni nisu uključili).
Regulatori obično imaju indikaciju koliko im je stepeni uključeno (svaki stepen ima svoju "lampicu") tako da se to može vizuelno provjeriti, a ako je problem "do kontaktera", solidan električar zna kako "ručno" uključiti svaki od njih, tako da se to može probati.
Ne znam jesam li išta "razbistrio", javi šta je bilo.
 
Ako npr. regulator ima šest stepeni, svaki njegov stepen uključuje/isključuje kontakter koji uključuje/isključuje baterije (čitaj kVAr) vezane na njega.
Ako je sistem dobro isprojektovan, npr. da ima cos fi =0.95 pri uključenim svim stepenima, a u praksi imamo cos fi =0.85, onda problem može biti u regulatoru (nije uključio sve stepene), ili u kontakterima (dobili su nalog od regulatora, ali oni nisu uključili).
Regulatori obično imaju indikaciju koliko im je stepeni uključeno (svaki stepen ima svoju "lampicu") tako da se to može vizuelno provjeriti, a ako je problem "do kontaktera", solidan električar zna kako "ručno" uključiti svaki od njih, tako da se to može probati.
Ne znam jesam li išta "razbistrio", javi šta je bilo.[/QUOT

Ako je cosfi pri svim uključenim stepenima trebao biti 0,95, ali je u praksi 0,85. To je problem u dimenzionisanju baterija.
Evo primer:
Ako ti je potrebo 225kVAr da kompezuješ reaktivnu energiju u nekom postrojenju, nije isto ako stavis 1x25, 1x50, 1x50, 1x50, 1x50kVAr (korak 1.2.2.2.) ili 1x 15kVAr, 1x30kVAr, (1x60kVAr)x3, (korak 1.2.4.4.4.)
Poenta je staviti što je moguće veći broj manjih stepenova, jer se tako može fino peglati cosfi. Kod tebe kontroler dolazi do određene vrednosti ali je ne može skroz ispeglati.

Ako se desi da je cosfi manji od zatatog, a kontroler ne uključuje sve korake, onda je problem u prevelikim koracima, tj ako uključi sledeći korak, doći će do prekompezacije.
Kontroler "zna" da li su mu uključeni traženi kontaktori i ukoliko da signal za uključenje određenog kontaktora, ali se uključenje ne desi, javlja se alarm koji obaveštava o problemu sa kontaktorom.
Postoje i algoritmi po kojima će kontroler vršiti kompezaciju. Da li će uključiti prvo najveći stepen, ili najmanji, koji će prvi isključiti ...... To se sve podešava u kontroleru, u zavisnosti od koraka koji ste izabrali.
 
http://www.mktrade.co.rs/pdf/teorija osnovi.pdf


Jel moze neko da mi pojasni, kako nastaje reaktivna energija i koja je razlika izmedju aktivne i reaktivne

Izmenična struja koja se upotrebljava u energetici ima oblik sinusne krivulje. Pošto je sinus ugaona finkcija, zato vreme u tom slučaju izražavamo uglom. Ukoliko ukopčani teret nije zavojnica ili kondenzator (grijalice, žarulje i.t.d), onda struja teče kroz teret istovremeno sa naponom i tako pruzrokuje aktivnu snagu koja je produkt struje i napona.
U koliko je teret zavojnica (kod elektromotora i.t.d.), onda struja kasni izza napona za
određeni ugao. U koliko struja kasni izza napona za 90 stepeni (čisti induktivitet)onda dostiže maksimalnu vrednost kad je napon jednak nuli, pa je produkt struje i napona jednak nuli i aktivna snaga je nula. Pošto napon i struja postoji, a ne obavlja nikakav rad, onda produkt takve struje i napona nazivamo reaktivnom snagom. Faktor korisne snage izražavamo kosinusom ugla za koji struja kasni izza napona, pa je taj faktor 1 ako struja ne kasni izza napona. Brojila mere samo aktivnu energij, koja je produkt aktivne snage i vremena a u domaćinstvima jaki potrošaći (razne grijalice) imaju dobar faktor korisne snage. Reaktivna snaga štetna je jer pravi gubitke na elektroprenosu a i svi uređaji (generatori i transformatori) trebaju biti dimenzionirani na prividnu snagu, koja je geometrijski zbir reaktivne i aktivne snage, pa elektrodistributeri traže od velikih industrijskih potrošaća određen faktor korisne snage.
 
http://www.mktrade.co.rs/pdf/teorija osnovi.pdf
Jel moze neko da mi pojasni, kako nastaje reaktivna energija i koja je razlika izmedju aktivne i reaktivne
Imam utisak da sva ovde navedena objašnjenja zahtevaju poznavanje elektrotehnike koje većina učesnika u raspravi nema.
Pokušaću da objasnim ove pojmove malo drukčije.
Zamislite kretanje automobila. Tu se potrošnja goriva može podeliti u dva dela. Jedan služi samo za kretanje napred i zavisi isključivo od dužine pređenog puta. Drugi se troši za sve moguće pokrete - vibracije, potrese i odskakivanja od puta. (Nadam se da je svakome jasno da svaki pokret i potres ne dolazi sam po sebi nego od goriva jer svega toga nema kada je motor ugašen.)
Koliki će biti ovaj drugi deo zavisi od konstrukcije automobila, puta (ravan "kao staklo" ili "same jame"), i načina vožnje.
Aktivna električna energija je slična delu goriva koje zavisi samo od dužine puta a reaktivna je slična delu koji se troši za vibracije i potrese.
U slučaju automobila faktor snage bi bio odnos između dela koji je utrošen za savlađivanje rastojanja (koji odgovara aktivnoj energiji) i ukupne potrošnje goriva. Taj odnos ne može biti veći od jedan i zato se može upodobiti sa trigonometrijskom funkcijom, kosinus ugla.
Napominjem da se u slučaju električne energije ukupna potrošnja ne dobija prostim sabiranjem aktivne i reaktivne energije i naziva se prividna energija (ili prividna snaga ako je o snazi reč).
Sva brojila koja se primenjuju u domaćinstvima (osim kombinovanih, tzv. mernih grupa!) mere isključivo aktivnu energiju! Prema tome smanjenje utroška reaktivne energije nema neposrednog uticaja na račun koji potrošač dobija! Kompenzacijom se rasterećuje sama kućna instalacija i u izvesnoj meri povećava bezbednost.
 
Imam pitanje, da li mislite da bi kompenzatori reaktivne snage za industrijsku i komercijalnu upotrebu imali prodju u Srbiji ako je garantovana usteda el. energije 6-25%?

magsavers, spomenuo si saving box i da to ne prolazi kod nas. Za koga je namenjen (domacinstva ili industrija) i jel postoji neka garantovana usteda koju ostvaruje?
 

Back
Top