Хоће ли Срби на Дунавском Кеју бити Туристи?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

JovanRadovic

Iskusan
Banovan
Poruka
6.482
Хоће ли се нешто промијенити или научити из те повијести:

V. Raičević Psunjski, 1944: Slavonski istoričar Matija Katančić (1750. - 1825.), iako katolički sveštenik, ne smatra sve stanovnike katoličke vere na teritoriji koja je 1941. godine prozvana „Nezavisnom državom Hrvatskom“ Hrvatima. Naprotiv, on tvrdi, da su Dalmatinci, Bosanci i Slavonci iste etničke strukture kao i Srbi i da se ovi etnički u mnogome razlikuju od pravih Hrvata, a da je hrvatsko ime ovim krajevima jedino austrougarskim pritiskom nametnuto, mada se ovi narodi nikada nisu tako osećali. Govereći o čistoći jezika Katančić kaže: „Ali se bosansko-dalmatinsko i srpsko narječje odlikuje čistoćom i elegancijom“. O naturanju hrvatskoga imena Katančić piše. „Uvjerit ćeš se, najzad, da se hrvatsko ime u Dalmaciji, Bosni i Srbiji naročito propagiralo, ali se ilirski narodi u ovom predjelu nikada nijesu tim imenom nazivali“.

У Србији се и данас много пропагира хрватско име преко, туризма, привреде, војних споразума..

Хрватски туризам биљежи 30% пораста заинтересованих туриста из Србије....хоће ли позивати Србе на туризам на Дунавски Кез у Земуну и тако увећати још више жељу Срба за хрватским услугама.

Барања никада није била хрватска. Пописом Аустроугарске из 1910 године имала је мање од 2% Хрвата (словима: Мање од Д В А посто) За само седамдесетак година постала је апсолутно хрватска. Са Земуном није била таква ситуација, ту је било више од 2% Хрвата и био је у саставу НДХаѕије. Са обзиром на агресивност хрватског туризма на србску популацију, поставља се питање да ли ће се хрватски туризам ширити на србско тржиште и другим методама.
 
Хоће ли се нешто промијенити или научити из те повијести:

У Србији се и данас много пропагира хрватско име преко, туризма, привреде, војних споразума..

Хрватски туризам биљежи 30% пораста заинтересованих туриста из Србије....хоће ли позивати Србе на туризам на Дунавски Кез у Земуну и тако увећати још више жељу Срба за хрватским услугама.

Барања никада није била хрватска. Пописом Аустроугарске из 1910 године имала је мање од 2% Хрвата (словима: Мање од Д В А посто) За само седамдесетак година постала је апсолутно хрватска. Са Земуном није била таква ситуација, ту је било више од 2% Хрвата и био је у саставу НДХаѕије. Са обзиром на агресивност хрватског туризма на србску популацију, поставља се питање да ли ће се хрватски туризам ширити на србско тржиште и другим методама.

Osecam se pozvanim da odgovorim na ovu temu.Nadam se da si ovo negde procitao,da nije tvoja misao.Zasto?
Zemun je multi nacionalna sredina.Ima svih nacionalnosti.Ima i Hrvata.I da razjasnimo odma,to je Srpski grad osim u tom kratkom periodu u ww2.Svi ti Hrvati,Jevreji ili Nemci (licno ih poznajem) su tu vec 100 i vise godina.Oni prihvataju da je grad (nazalost sada opstina zbog one komunjare,da mu ime ne pominjem) Srpski i nikad nisi mogao da cujes da neko govori nesto protiv toga.
Problem je u prvoj generaciji Crnogoraca,Licana (naselje Save Kovacevic je ''njihovo u potpunosti)i jos ponekih koji su dosli posle ww2 a ima bogami i medju krajisnicima iz 90-ih godina.Jedino oni forsiraju tu pricu moje,tvoje a poslednji su dosli.Eto,ukratko.:)
 
Osecam se pozvanim da odgovorim na ovu temu.Nadam se da si ovo negde procitao,da nije tvoja misao.Zasto?
Zemun je multi nacionalna sredina.Ima svih nacionalnosti.Ima i Hrvata.I da razjasnimo odma,to je Srpski grad osim u tom kratkom periodu u ww2.Svi ti Hrvati,Jevreji ili Nemci (licno ih poznajem) su tu vec 100 i vise godina.Oni prihvataju da je grad (nazalost sada opstina zbog one komunjare,da mu ime ne pominjem) Srpski i nikad nisi mogao da cujes da neko govori nesto protiv toga.
Problem je u prvoj generaciji Crnogoraca,Licana (naselje Save Kovacevic je ''njihovo u potpunosti)i jos ponekih koji su dosli posle ww2 a ima bogami i medju krajisnicima iz 90-ih godina.Jedino oni forsiraju tu pricu moje,tvoje a poslednji su dosli.Eto,ukratko.:)

Gomila gluposti.
 
Al' jesu smorili sa tom reklamom za hrvatsko primorje, jebalo ih ono. Češće čujem to ''kad srce kaže gutanje, kaže Hrvatska'' smeće nego što sam svojevremeno slušao ''a od kuma: retrovizor! kum nije dugme, vadim auspuh od svog novog auta...'' ili ''cip cipiripi cip cipiripi id čikilidi i lišniki, i nimi ničig lipšig id cipiripiji''. A o ''nije svejedno'' i ''jugodrvo, ugodrvo, godrvo, odrvo, drvo, rvo, vo, o'' da ne govorim.
 
Osecam se pozvanim da odgovorim na ovu temu.Nadam se da si ovo negde procitao,da nije tvoja misao.Zasto?
Zemun je multi nacionalna sredina.Ima svih nacionalnosti.Ima i Hrvata.I da razjasnimo odma,to je Srpski grad osim u tom kratkom periodu u ww2.Svi ti Hrvati,Jevreji ili Nemci (licno ih poznajem) su tu vec 100 i vise godina.Oni prihvataju da je grad (nazalost sada opstina zbog one komunjare,da mu ime ne pominjem) Srpski i nikad nisi mogao da cujes da neko govori nesto protiv toga.
Problem je u prvoj generaciji Crnogoraca,Licana (naselje Save Kovacevic je ''njihovo u potpunosti)i jos ponekih koji su dosli posle ww2 a ima bogami i medju krajisnicima iz 90-ih godina.Jedino oni forsiraju tu pricu moje,tvoje a poslednji su dosli.Eto,ukratko.:)

A pa nisu to komunjare udesile nego oni pre njih posto je Zemun postao deo Beogradske opstine 34. kada je napravljen most na mestu sadasnjeg Brankovog .
 
A pa nisu to komunjare udesile nego oni pre njih posto je Zemun postao deo Beogradske opstine 34. kada je napravljen most na mestu sadasnjeg Brankovog .

Prvo naselje na mestu današnjeg Zemuna potiče još iz mlađeg kamenog doba.
U doba Kelta i Rimljana Zemun se zvao Taurunum. Podelom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno (395. godine), Taurunum je pripao istočnom delu, odnosno Vizantiji.
Opsedali su ga, i njime vladali, Huni, razna germanska plemena, Sloveni i Avari, a kasnije čak i Franci i Bugari.
Izgradnjom mosta na Savi, Zemun je 1934. godine i administrativno pripojen Beogradu, u čijem sastavu je bio do početka Drugog svetskog rata. 12. aprila 1941. godine Zemun je okupiran od strane Nemaca, i potpao je pod Nezavisnu državu Hrvatsku.
Dva dana posle oslobođenja Beograda, odnosno 22. oktobra 1944. godine, Zemun su oslobodile jedinice Narodnooslobodilačke vojske i ruske Crvene armije. Od 1945. godine Zemun je gradska opština Beograda.

U pravu smo obojica ali svaka cast,nisam znao za 34-tu.:hvala:
 
Poslednja izmena:
Pa na zvanicnom opstinskom sajtu pise da je pripojen 34. , kad je napravljen most , a Branko Pesic je bio gradonacelnik tek sedamdesetih .
Он се све више повезује с Београдом. Године 1934. изграђен је мост на Сави и Земун је административно припојен Београду. У његовом саставу налазио се до ратне 1941. године.
 
Prvo naselje na mestu današnjeg Zemuna potiče još iz mlađeg kamenog doba.
U doba Kelta i Rimljana Zemun se zvao Taurunum. Podelom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno (395. godine), Taurunum je pripao istočnom delu, odnosno Vizantiji.
Opsedali su ga, i njime vladali, Huni, razna germanska plemena, Sloveni i Avari, a kasnije čak i Franci i Bugari.
Izgradnjom mosta na Savi, Zemun je 1934. godine i administrativno pripojen Beogradu, u čijem sastavu je bio do početka Drugog svetskog rata. 12. aprila 1941. godine Zemun je okupiran od strane Nemaca, i potpao je pod Nezavisnu državu Hrvatsku.
Dva dana posle oslobođenja Beograda, odnosno 22. oktobra 1944. godine, Zemun su oslobodile jedinice Narodnooslobodilačke vojske i ruske Crvene armije. Od 1945. godine Zemun je gradska opština Beograda.

U pravu smo obojica ali svaka cast,nisam znao za 34-tu.:hvala:

Све је то у реду, али ти не рече ни ријечи о упоредби Земуна и Барање,

Зар мислиш да ником пред сто година није пало напамет у Барањи, баш то што ти пишеш сада за Земун?
 
Мењај тај бомбастични наслов - на Земунском кеју, Дунавски је с ове стране, испод Дорћола!
А остало ме мрзи да се замарам, искрено, није чистоћа језика него чистота..ау пм ко све пише "српски"


???

http://www.panoramio.com/photo/9463048

Чистоћа је језика, јер је њежније нежније од нежности.

Јован Јанјић:

“Možda bi i ovde i ondje bilo više sluha i za ekavski i za ijekavski ako bismo, osluškujući njihov romor, uvek pomišljali na ono najlepše i najveće njima ispisano. Za mene je ijekavica u Vuku, Matavulju, Andriću, Ćopiću, Meši, Ćamilu, Ljubiši, Kočiću, Njegošu, Šantiću, kao što je ekavica u Branku, Zmaju, Uskokoviću, Isidori, Đuri, Lazi Lazareviću, Crnjanskom, Bulatoviću... Bolje se ravnati prema vrhovima nego prema nizinama. Ko ijekavski osluškuje samo na našim ulicama siromašan je u doživljaju. Uostalom: kakav čovek, takva i asocijacija.”
 
Poslednja izmena od moderatora:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top