Srbija smanila spoljotrgovacki deficit-ziveo slab dinar

Konstantin Veliki

Buduća legenda
Poruka
28.227
Lagan oporavak industrije
Najbolji rezultat postigla Elektroprivreda, ali uz nju čak 17 od 29 oblasti pokazuje znake oživljavanja, kazuju autori MAT-a
Podaci o privrednim kretanjima u aprilu kao da pokazuju malo svetla na kraju tunela, ocena je autora juče predstavljenog majskog broja „Makroekonomskih analiza i trendova” Ekonomskog instituta i Privredne komore Srbije. U aprilu je, kada se eliminiše uticaj sezone, ostvaren rast industrijske proizvodnje od 3,8 odsto u odnosu na prethodni mesec, ali je tome doprinela i činjenica da je upravo u martu došlo do izrazitog pada učinka industrije u prethodna dva meseca.

Sve u svemu, zaključuju autori MAT-a, aprilskom rastu industrijske proizvodnje najviše je doprinelo povećanje proizvodnje struje, ali on ipak nije posledica, ističe se, samo brzog rasta u jednoj ili dvema oblastima, već je zabeležen u ukupno 17 od 29 oblasti industrije. Tako je opadajući trend doprinosa industrije ovogodišnjem bruto domaćem proizvodu zamenjen stagnantnim, ali ima nagoveštaja da bi u narednim mesecima mogao da usledi lagani rast industrijske proizvodnje, ukazao je urednik MAT-a Stojan Stamenković.

Ohrabrujući su i podaci o kretanjima spoljnotrgovinske razmene.

Izvoz robe, izražen u evrima, od početka januara do kraja maja vredeo je nešto više od dve milijarde evra, što za 18,1 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe je vredeo 3,72 milijarde evra, što je manje za 2,1 odsto nego u istom periodu lane, uz deficit u četvoromesečnoj robnoj razmeni zameni sa svetom od 1,67 milijardi evra, što je smanjenje za 19,2 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prva četiri meseca iznosila je 55 odsto, u istom periodu lane 45,6, ali je u aprilu premašila 66 procenata.

Izvoz je glavni faktor tražnje i rasta, uključujući i predstojeće investicije koje su, inače, u prvom kvartalu opale.

Stamenković je ukazao da na blagi oporavak industrijske proizvodnje u narednim mesecima ukazuje i takođe blagi rast uvoza proizvoda za preradu u aprilu (više od trećine ukupnog uvoza).

Rastu privrednih aktivnosti ne doprinosi domaća tražnja, jer su investicije u prva tri meseca bile za osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Građevinarstvo je u prvo tromesečju zabeležilo realan pad za četvrtinu u poređenju sa istim periodom lane, ali autori MAT-a pretpostavljaju da naglo povećanje proizvodnje cementa nagoveštava mogući porast investicija u nastavku godine. Ipak, zaključuju, da je propuštena mogućnost da se u 2010. nadoknadi bar polovina prošlogodišnjeg pada investicija. Ako ga bude, on će biti jednocifren.

----------------------------------------------------------

Novi Savet NBS partijski

Stojan Stamenković je juče ukazao da bi Savet Narodne banke Srbije, koji će biti izabran po novom zakonu, mogao da donosi političke odluke. On je ipak izrazio očekivanje „da će se naći neko promućuran da amandmanski deluje na izmene zakona”, koje predviđaju da se deo ovlašćenja guvernera prenese na Savet.

Po novom zakonu, smatra Stamenković, Savet će predlagati režim kursa dinara, a njegove članove će, po svoj prilici, birati političke partije, pa će oni štititi partijske interese.

On je ocenio i da je posebno čudno što se izmene zakona usvajaju po hitnom postupku, a dosadašnje iskustvo govori da su svi zakoni koji su usvajani na brzinu imali velike nedostatke, jer nisu prošli stručnu raspravu.



A. Mikavica
[objavljeno: 09.06.2010.]

http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Lagan-oporavak-industrije.lt.html

Tako se treba nastaviti izvoz raste, uvoz se smanjuje. :super:

Nadamo se da ce tako dalje ici.
 
Konstantine, imas dve teme koje sam postavio, i dobro idu uz to sto si postavio, mozes pogledati:

Cuvajte svoju valutu Da Britanija nije imala funtu bila bi u goroj situaciji od Grcke

Nemacka od EU zemalja pravi ekonomske kolonije Zivot u nemackom carstvu Doug Saunders

Prva je tacna.

Druga je glupost. Nemacka krvavi najvise da spasi evro.
 
Prva je tacna.

Druga je glupost. Nemacka krvavi najvise da spasi evro.

Brzopleto zakljucujes.

Procitaj prvo clanak pa onda reci.

Naravno da Nemacka sve pokusava da odrzi Evro zonu na okupu, ali u clanku ne pise to, vec nacin na koji je Nemacka od zemalja Evro zone, konkretno od Mediteranskih zemalja napravila svoje kolonije, veoma je poucan.
 
eto konstantine postavljas clanak koji pokazuje da sam u pravu i da je jedini spas za srpsku privredu prirodno dolazenje dinara na svoju realnu vrednost.

Dobro ponekad i ti kazes nesto pametno.

Inace samo gastarbajteri da ne srede dinar. Kad dodjem u Srbiju onde evro na 90.

Srpska privreda mora uz slabljene dinara i da poveca produktinost i to drasticno.

A vlada mora da stedi i tamo gde boli administracija i penzije. :rtfm:
 
Inace samo gastarbajteri da ne srede dinar. Kad dodjem u Srbiju onde evro na 90.

Srpska privreda mora uz slabljene dinara i da poveca produktinost i to drasticno.

A vlada mora da stedi i tamo gde boli administracija i penzije. :rtfm:

Konstantine sve je ovo sto si rekao vredno.

Dobro je da diskutujemo o ovako vaznoj temi.

Ali pojedini uticajni srpski ekonomisti misle samo Srbija treba da uvede evro i resice sve probleme, a upravo ima mnogo vise prostora za manevar kada se ima svoja valuta.
 
Konstantine sve je ovo sto si rekao vredno.

Dobro je da diskutujemo o ovako vaznoj temi.

Ali pojedini uticajni srpski ekonomisti misle samo Srbija treba da uvede evro i resice sve probleme, a upravo ima mnogo vise prostora za manevar kada se ima svoja valuta.

Srbija fiksi kurs ili evro onda treba kad Srbija izvozi vise nego uvozi, kao kinezi.

Pre toga ne.

A evro da uvedemo i nemozemo iz prostog razloga cime da platimo evre.

Sve drzavne reserve na trziste. Ili za dinarima koji onog trena kad Srbija ima evro gube svu vrednost.
 
Konstantine sve je ovo sto si rekao vredno.

Dobro je da diskutujemo o ovako vaznoj temi.

Ali pojedini uticajni srpski ekonomisti misle samo Srbija treba da uvede evro i resice sve probleme, a upravo ima mnogo vise prostora za manevar kada se ima svoja valuta.

uvodjenje evra bi bilo pogubna stvar .

posle nekog vremena dosli bi u situaciju u kojoj je grcka stim sto nama niko ne bi hteo da pozajmi pare, pa ne bi bilo novca ni za plate ni za penzije u javnom sektoru.
 
uvodjenje evra bi bilo pogubna stvar .

posle nekog vremena dosli bi u situaciju u kojoj je grcka stim sto nama niko ne bi hteo da pozajmi pare, pa ne bi bilo novca ni za plate ni za penzije u javnom sektoru.

Sto rece Konstanti - i ti po nekada kazes nesto pametno (istina retko) :mrgreen:

U Argentini su to pokusali sa dolarom, pa izazvali tesku krizu.

Treba odrzavati realnu vrednost dinara sa inflacijom do 10% godisnje.

Ali, za to trebaju VELIKA odricanja stanovnistva.
 
Srbija fiksi kurs ili evro onda treba kad Srbija izvozi vise nego uvozi, kao kinezi.

Pre toga ne.

A evro da uvedemo i nemozemo iz prostog razloga cime da platimo evre.

Sve drzavne reserve na trziste. Ili za dinarima koji onog trena kad Srbija ima evro gube svu vrednost.

Konstanine,
zaista neki uticajni ekonomisti samo pricaju price o tome kako bi sve procvetalo kad bi bio evro.

Umesto da se sada zasuku rukavi i deluje.
 
Sto rece Konstanti - i ti po nekada kazes nesto pametno (istina retko) :mrgreen:

U Argentini su to pokusali sa dolarom, pa izazvali tesku krizu.

Treba odrzavati realnu vrednost dinara sa inflacijom do 10% godisnje.

Ali, za to trebaju VELIKA odricanja stanovnistva.

Inflacija svakako netreba.

Visoka inflacija je pogubna za privredu.

Da narod mora da pati makar 5 godina pre sto se bas ide naglo na bolje je tacno, samo niko je spreman to da uradi iz politicke klase. Posebno sto niko ne glasa za ljude koji misle dugotrajno.
 
Konstanine,
zaista neki uticajni ekonomisti samo pricaju price o tome kako bi sve procvetalo kad bi bio evro.

Umesto da se sada zasuku rukavi i deluje.

koji su to uticajni ekonomisti?:think:labus?nista ne bi procvetalo kad bi uveli evro,sa svojom valutom zemlja ima sansu da preko monetarne politike utice na konkurentnost zemlje,drugi problem je sto smo dozvolili da u periodu visokih deviznih priliva dinar nerealno jaca,negde sam proctao da je inflacija u srbiji od 2001 do 2008 bila 240%,a dinar oslabio 49% u odnosu na evro,u toj razlici lezi zec:cool:
 
koji su to uticajni ekonomisti?:think:labus?nista ne bi procvetalo kad bi uveli evro,sa svojom valutom zemlja ima sansu da preko monetarne politike utice na konkurentnost zemlje,drugi problem je sto smo dozvolili da u periodu visokih deviznih priliva dinar nerealno jaca,negde sam proctao da je inflacija u srbiji od 2001 do 2008 bila 240%,a dinar oslabio 49% u odnosu na evro,u toj razlici lezi zec:cool:

I to nebi bilo strasno ako bi plate rasle kao produktivnost. Najbolje za brz oporavak Srbije je cak i manje da rastu nego produktivnost (iako to radnicima svuci sigurno surovo).

Plate nesmu vise da rastu nego produktivnost ko za vreme Kostunice.
 
Poslednja izmena:
Inflacija svakako netreba.

Visoka inflacija je pogubna za privredu.

Da narod mora da pati makar 5 godina pre sto se bas ide naglo na bolje je tacno, samo niko je spreman to da uradi iz politicke klase. Posebno sto niko ne glasa za ljude koji misle dugotrajno.

u ozbiljnim zemljama leti glava guvernera ako umesto 3 inflacija bude 4%,inflacija je razarajuci element,a kod nas je normalno 10-15%:dash:
 
I to nebi bilo strasno ako bi plate rasle kao produktivnost. Najbolje za brz oporavak Srbije je cak i manje da raste nego produktivnost (iako to radnicima svuci sigurno surovo).

Plate nesmu vise da rastu nego produktivnost ko za vreme Kostunice.

vrteci se u krug opet dolazimo do drzave i javnih preduzeca,kod privatnika tih problema nema,zna se profit,zna se svacija uloga i sistem placanja,dok drzava dize plate u javnim preduzecima koja su svi do jednog gubitasi(a usput su monopolisti:dash:),i sad jos trebaju ljudi iz privatnog sektora da caste svojim placenim porezom 5000 dinara catama koji su na drzavnoj sisi:dontunderstand:
 
vrteci se u krug opet dolazimo do drzave i javnih preduzeca,kod privatnika tih problema nema,zna se profit,zna se svacija uloga i sistem placanja,dok drzava dize plate u javnim preduzecima koja su svi do jednog gubitasi(a usput su monopolisti:dash:),i sad jos trebaju ljudi iz privatnog sektora da caste svojim placenim porezom 5000 dinara catama koji su na drzavnoj sisi:dontunderstand:

Pa dobro. Ako bi ja doso za reformackim programom na izbore.

I imao ove clanke.

Promena penziskog sistema, stvaranje dodatna dva stuba za penzije u buducnsti, trenutne penzije smanjene.

Otkaz za 200.000 ljudi u administraciji i drzavnim preduzecima.

Dinar stabilizovati tek na 130 za evro.

Ukinuti pomoc za kulturne ustanove i sportske klubove.

Ko bi za takvim programom glasao za mene, niko u Srbiji. A ja smatram makar prva 3 stavka neizbezna.
 
Inflacija svakako netreba.

Visoka inflacija je pogubna za privredu.

Da narod mora da pati makar 5 godina pre sto se bas ide naglo na bolje je tacno, samo niko je spreman to da uradi iz politicke klase. Posebno sto niko ne glasa za ljude koji misle dugotrajno.

Ovo je tacno, mada ni vlade ne mogu da uvode samo ono sto se stanovnistvu svidja jer je na duzi rok pogubno.

Ali moraju postojati i druge organizacije koje rade dugorocno, mnogi akteri deluju u razlicitim domenima i pomazu vladi u svrhu ostvarenja glavnih ciljeva.
 
Ovo je tacno, mada ni vlade ne mogu da uvode samo ono sto se stanovnistvu svidja jer je na duzi rok pogubno.

Ali moraju postojati i druge organizacije koje rade dugorocno, mnogi akteri deluju u razlicitim domenima i pomazu vladi u svrhu ostvarenja glavnih ciljeva.
Mora da bude pogubno kad političari ne umeju ništa da rade,zakona nema a Srbija nema ekonomiju.Ne može ni da ima kad su opljačkali i pokrali industriju i unazađuju i pljačkaju poljoprivredu.
 
Srbija ce ziveti od dobrog vazduha. Izgleda da ce jos malo posao za fiatom propasti zbog seljaka oko Kragujevac.

Dok u ministarstvu ekonomije tvrde da država može da uzme zemlju po ceni koju sama odredi, stručnjaci upozoravaju da izgradnja privatnih fabrika nije što i autoput

Vlasnici zemlje traže da se poštuje i njihov interes Foto M. Ignjatović Imaju li vlasnici imanja u Kormanskom polju kod Kragujevca, na kome „Fijat” i njegovi kooperanti treba da podignu fabrike, pravo da insistiraju na ceni od 4.000, a država im nudi samo 350 evra? U Ministarstvu ekonomije kažu da je država prema zakonu o eksproprijaciji utvrdila javni interes, jer se radi o zajedničkom ulaganju države i privatnog partnera, i u skladu sa tim pokrenula eksproprijaciju. Sudeći po tome vlasnici njiva ne mogu da utiču na visinu obeštećenja.

Goran Tomić, direktor za pravne poslove „Puteva Srbije” kaže, međutim, da se zakonom o eksproprijaciji javni interes utvrđuje za izgradnju infrastrukture, škola, bolnica, objekata za potrebe sporta, kulture i socijalne zaštite, državnih, gradskih i opštinskih objekata. Ali ne i za gradnju fabrika.

– U tom slučaju eksproprijacija je neizvodljiva. Već se ide na ponudu, koju druga strana može i da odbije. Reč je o klasičnoj kupoprodaji – objašnjava naš sagovornik, inače rukovodilac službe koja sprovodi eksproprijaciju na Koridoru 10.

Mahmud Bušatlija, konsultant za investicije, slaže se sa stavom Tomića i kaže da u Kormanskom polju nije reč o eksproprijaciji, već o otkupu zemlje.

– Država tu ne bi smela da se meša, jer nije reč o infrastrukturi, već se zemljište kupuje za potrebe privatnog vlasnika – tvrdi Bušatlija.

Sasvim druga priča je, kaže on, kada država hoće da ekspropriše zemljište u cilju javnog interesa. Tada je u poziciji da nameće cenu. Zemljište, kako ističe, može da ekspropriše tako što će vlasnike placeva isplatiti po ceni po kojoj ga je on kupio i uračunati troškove koje je imao. Ili mu u zamenu ponuditi istu vrstu ili kategoriju zemljišta na drugoj lokaciji.

– Vlasnici placeva u blizini buduće trase obilaznice oko Beograda i aerodroma hektar poljoprivrednog zemljišta svojevremeno su kupovali za 2.000 maraka, a sada ga cene 1,5 miliona evra, jer znaju da će biti izuzeto za potrebe obilaznice ili preimenovano u građevinsko. U Americi država u takvim slučajevima kažnjava vlasnike parcela tako što promeni trasu puta ili zabrani promenu namene – navodi Bušatlija.

Tomić kaže da ne postoji mogućnost da se eksproprijacija spreči ili da se ne gradi objekat zato što se neko buni ili ne da zemlju.

– Eksproprijacija ili izuzimanje je ništavno ako se radi bez javnog interesa, koji utvrđuje Vlada Srbije na osnovu planskih dokumenata. U ovom poslu nema pregovora sa vlasnicima parcela. Jer, cena nije stvar dogovora. Nju određuje Poreska uprava na osnovu tržišne vrednosti, odnosno prethodnih kupoprodajnih transakcija na susednim ili sličnim parcelama. Propisana vrednost je uglavnom prihvatljiva – kaže Tomić.

Prema njegovoj tvrdnji od 3.000 rešenja koja su uručena u 27 opština na Koridoru 10, pristiglo je samo 30 žalbi ili jedan procenat.

Ukoliko vlasnik zemljišta koje treba da bude izuzeto ne prihvata ponudu opštinskog odeljenja za imovinske odnose i ne dođe do zaključenja sporazuma, spisi se prosleđuju vanparničnom sudu. Njegov zadatak je da ponovo odredi visinu naknade.

Na delu obilaznice od Batajnice do Dobanovaca, oko čije cene se najviše spekulisalo budući da su na desetine pa i stotine hektara zemljišta u posedu Ljubiše Buhe Čumeta, PIK „Zemun” i biznismena Vojina Lazarević, to poljoprivredno zemljište „Putevi Srbije” su isplaćivali od 15 do 20 evra po metru kvadratnom, a građevinsko od 25 do 30 evra. U Preševu su plaćali 10 evra za kvadratni metar, u Bujanovcu devet, a u Vranju šest evra.

Da vlasnici parcela nisu baš uvek zadovoljni ponuđenim iznosima potvrdio je svojevremeno Borivoje Ivanović iz sela Stublenica kod Uba kroz čiju njivu treba da prođe autoput Beograd – južni Jadran. Ponuda od 5.000 evra za hektar pre dve godine nije ga obradovala, jer on kako nam je tada rekao, vrednost svog imanja ne meri u evrima već u grlima stoke. Tako je proračunao da je pre četiri decenije morao da proda 13 krava, da bi kupio dva hektara, a sada će od dobijenih para, moći da pazari četiri grla stoke.

M. Avakumović

http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Fijatove-fabrike-ni_su-javni-interes.lt.html

Tu mozes zaplakati.
 

Back
Top