Konstantin Veliki
Buduća legenda
- Poruka
- 28.227
Lagan oporavak industrije
Najbolji rezultat postigla Elektroprivreda, ali uz nju čak 17 od 29 oblasti pokazuje znake oživljavanja, kazuju autori MAT-a
Podaci o privrednim kretanjima u aprilu kao da pokazuju malo svetla na kraju tunela, ocena je autora juče predstavljenog majskog broja „Makroekonomskih analiza i trendova” Ekonomskog instituta i Privredne komore Srbije. U aprilu je, kada se eliminiše uticaj sezone, ostvaren rast industrijske proizvodnje od 3,8 odsto u odnosu na prethodni mesec, ali je tome doprinela i činjenica da je upravo u martu došlo do izrazitog pada učinka industrije u prethodna dva meseca.
Sve u svemu, zaključuju autori MAT-a, aprilskom rastu industrijske proizvodnje najviše je doprinelo povećanje proizvodnje struje, ali on ipak nije posledica, ističe se, samo brzog rasta u jednoj ili dvema oblastima, već je zabeležen u ukupno 17 od 29 oblasti industrije. Tako je opadajući trend doprinosa industrije ovogodišnjem bruto domaćem proizvodu zamenjen stagnantnim, ali ima nagoveštaja da bi u narednim mesecima mogao da usledi lagani rast industrijske proizvodnje, ukazao je urednik MAT-a Stojan Stamenković.
Ohrabrujući su i podaci o kretanjima spoljnotrgovinske razmene.
Izvoz robe, izražen u evrima, od početka januara do kraja maja vredeo je nešto više od dve milijarde evra, što za 18,1 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe je vredeo 3,72 milijarde evra, što je manje za 2,1 odsto nego u istom periodu lane, uz deficit u četvoromesečnoj robnoj razmeni zameni sa svetom od 1,67 milijardi evra, što je smanjenje za 19,2 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom u prva četiri meseca iznosila je 55 odsto, u istom periodu lane 45,6, ali je u aprilu premašila 66 procenata.
Izvoz je glavni faktor tražnje i rasta, uključujući i predstojeće investicije koje su, inače, u prvom kvartalu opale.
Stamenković je ukazao da na blagi oporavak industrijske proizvodnje u narednim mesecima ukazuje i takođe blagi rast uvoza proizvoda za preradu u aprilu (više od trećine ukupnog uvoza).
Rastu privrednih aktivnosti ne doprinosi domaća tražnja, jer su investicije u prva tri meseca bile za osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Građevinarstvo je u prvo tromesečju zabeležilo realan pad za četvrtinu u poređenju sa istim periodom lane, ali autori MAT-a pretpostavljaju da naglo povećanje proizvodnje cementa nagoveštava mogući porast investicija u nastavku godine. Ipak, zaključuju, da je propuštena mogućnost da se u 2010. nadoknadi bar polovina prošlogodišnjeg pada investicija. Ako ga bude, on će biti jednocifren.
----------------------------------------------------------
Novi Savet NBS partijski
Stojan Stamenković je juče ukazao da bi Savet Narodne banke Srbije, koji će biti izabran po novom zakonu, mogao da donosi političke odluke. On je ipak izrazio očekivanje „da će se naći neko promućuran da amandmanski deluje na izmene zakona”, koje predviđaju da se deo ovlašćenja guvernera prenese na Savet.
Po novom zakonu, smatra Stamenković, Savet će predlagati režim kursa dinara, a njegove članove će, po svoj prilici, birati političke partije, pa će oni štititi partijske interese.
On je ocenio i da je posebno čudno što se izmene zakona usvajaju po hitnom postupku, a dosadašnje iskustvo govori da su svi zakoni koji su usvajani na brzinu imali velike nedostatke, jer nisu prošli stručnu raspravu.
A. Mikavica
[objavljeno: 09.06.2010.]
http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Lagan-oporavak-industrije.lt.html
Tako se treba nastaviti izvoz raste, uvoz se smanjuje.
Nadamo se da ce tako dalje ici.
Najbolji rezultat postigla Elektroprivreda, ali uz nju čak 17 od 29 oblasti pokazuje znake oživljavanja, kazuju autori MAT-a
Podaci o privrednim kretanjima u aprilu kao da pokazuju malo svetla na kraju tunela, ocena je autora juče predstavljenog majskog broja „Makroekonomskih analiza i trendova” Ekonomskog instituta i Privredne komore Srbije. U aprilu je, kada se eliminiše uticaj sezone, ostvaren rast industrijske proizvodnje od 3,8 odsto u odnosu na prethodni mesec, ali je tome doprinela i činjenica da je upravo u martu došlo do izrazitog pada učinka industrije u prethodna dva meseca.
Sve u svemu, zaključuju autori MAT-a, aprilskom rastu industrijske proizvodnje najviše je doprinelo povećanje proizvodnje struje, ali on ipak nije posledica, ističe se, samo brzog rasta u jednoj ili dvema oblastima, već je zabeležen u ukupno 17 od 29 oblasti industrije. Tako je opadajući trend doprinosa industrije ovogodišnjem bruto domaćem proizvodu zamenjen stagnantnim, ali ima nagoveštaja da bi u narednim mesecima mogao da usledi lagani rast industrijske proizvodnje, ukazao je urednik MAT-a Stojan Stamenković.
Ohrabrujući su i podaci o kretanjima spoljnotrgovinske razmene.
Izvoz robe, izražen u evrima, od početka januara do kraja maja vredeo je nešto više od dve milijarde evra, što za 18,1 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe je vredeo 3,72 milijarde evra, što je manje za 2,1 odsto nego u istom periodu lane, uz deficit u četvoromesečnoj robnoj razmeni zameni sa svetom od 1,67 milijardi evra, što je smanjenje za 19,2 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom u prva četiri meseca iznosila je 55 odsto, u istom periodu lane 45,6, ali je u aprilu premašila 66 procenata.
Izvoz je glavni faktor tražnje i rasta, uključujući i predstojeće investicije koje su, inače, u prvom kvartalu opale.
Stamenković je ukazao da na blagi oporavak industrijske proizvodnje u narednim mesecima ukazuje i takođe blagi rast uvoza proizvoda za preradu u aprilu (više od trećine ukupnog uvoza).
Rastu privrednih aktivnosti ne doprinosi domaća tražnja, jer su investicije u prva tri meseca bile za osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Građevinarstvo je u prvo tromesečju zabeležilo realan pad za četvrtinu u poređenju sa istim periodom lane, ali autori MAT-a pretpostavljaju da naglo povećanje proizvodnje cementa nagoveštava mogući porast investicija u nastavku godine. Ipak, zaključuju, da je propuštena mogućnost da se u 2010. nadoknadi bar polovina prošlogodišnjeg pada investicija. Ako ga bude, on će biti jednocifren.
----------------------------------------------------------
Novi Savet NBS partijski
Stojan Stamenković je juče ukazao da bi Savet Narodne banke Srbije, koji će biti izabran po novom zakonu, mogao da donosi političke odluke. On je ipak izrazio očekivanje „da će se naći neko promućuran da amandmanski deluje na izmene zakona”, koje predviđaju da se deo ovlašćenja guvernera prenese na Savet.
Po novom zakonu, smatra Stamenković, Savet će predlagati režim kursa dinara, a njegove članove će, po svoj prilici, birati političke partije, pa će oni štititi partijske interese.
On je ocenio i da je posebno čudno što se izmene zakona usvajaju po hitnom postupku, a dosadašnje iskustvo govori da su svi zakoni koji su usvajani na brzinu imali velike nedostatke, jer nisu prošli stručnu raspravu.
A. Mikavica
[objavljeno: 09.06.2010.]
http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Lagan-oporavak-industrije.lt.html
Tako se treba nastaviti izvoz raste, uvoz se smanjuje.
Nadamo se da ce tako dalje ici.