Paradoxi

E jel znate onaj ne znam ko ga je tacno postavio,ali sve u svemu glasi ovako: Taj ko prica ovaj paradox je kipricanin i kaze: tvrdim da svi Kipricani lazu.Ni od jednog ne mozes cuti istinu. Ako je i on Kipricanin i on laze, sto znaci da je slagao da svi Kipricani lazu. Dakle svi Kipricani govore istinu, onda je istina da on kaze da svi Kipricani lazu,ali on je Kipricanin,znaci on laze...i tako u krug... dobra stvar :D
 
Devojka ode u proslost i ubiju svoju baku. Posto je njena baka mrtva, devojka zapravo nikada nije ni rodjena... Posto devojka nikada nije ni rodjena, nije ni ubila baku...:think:
 
Ja lažem. Da li sam rekao istinu ili sam slagao?

Ako je brica dobio zadatak da brije sve one koji se ne briju sami, da li će brijati sebe ili ne?

Jel to bese ona koja nije resena 1000 god, jos od stare grcke, ja sam tupio mozak sa njom, lazov si u svakom slucaju.....:mrgreen:
hteli su (mislim da su bili grci) da filozofski i pravno daju jednacinu- minus puta minus jednako plus, ali.....
 
Poslednja izmena:
E jel znate onaj ne znam ko ga je tacno postavio,ali sve u svemu glasi ovako: Taj ko prica ovaj paradox je kipricanin i kaze: tvrdim da svi Kipricani lazu.Ni od jednog ne mozes cuti istinu. Ako je i on Kipricanin i on laze, sto znaci da je slagao da svi Kipricani lazu. Dakle svi Kipricani govore istinu, onda je istina da on kaze da svi Kipricani lazu,ali on je Kipricanin,znaci on laze...i tako u krug... dobra stvar :D

"Putnice, ja sam Filipes, ubio me je argument, onaj lazljivi i duboko nocno razmisljanje."
:D

Ne volim logiku za treci razred. Ali to su oni sofizmi
Rogati: Sto nisi izgubio , imas. Rogove nisi izgubio? Znaci rogove imas.

Ali mi je zanimljiv krokodil i majka kako mudruju, kad krokodil uzme dete majci: Ako nameravam da ti ga pojedem, a ti to pogodis, necu ti ga vratiti jer nameravam da ga pojedem. Ako ne nameravam da pojedem dete, a ti to ne pogodis, necu ti ga vratiti jer nisi pogodila. Dakle necu ti ga vratiti ni u kom slucaju.
 
Dalamberov paradoks se odnosi na matematički dokaz, da se pri opstrujavanju tela sa idealnim neviskoznim fluidom, ne generiše otpor. Francuski naučnik Dalamber (fr. Jean le Rond d'Alembert) to je zaključio još 1752. godine, matematički razmatrajući potencijalno strujno polje, nestišljivog i neviskoznog fluida.

Matematičko modeliranje globalnog strujanja, moguće je primenom principa Navier-Stoksa (Navie-Stoks) na opštu jednačinu količine kretanja.[10]

871cd01bdefed8d1fb0b600adec727ab.png


Gde su operatori:

82c15490c4023ce63934d6a9e7c7e5ea.png


Delovi jednačine imaju fizičko značenje:

05ff260489b40e24d3956438e86bd13c.png


* B - Specifična sila inercije, po jedinici zapremine (količina kretanja)
* C - Ubrzanje
* D - Prirast ubrzanja
* E - Gradijent pritiska
* G - Viskoznost
* H - Prirast napona
* I - Ostale inercijalne sile

Dalamber je pri svojoj matematičkoj definiciji uveo tri osnovne pretpostavke:

* nestišljivost,
* neviskoznost i
* konzervativno vektorsko strujanje.

Na osnovu uvedenih uprošćenja, Dalamber je neviskoznu tečnost opisao sa Ojlerovom jednačinom u Navier-Stoksovom obliku, koja za nestišljivo dvodimenziono proticanje glasi:

5d14e9c4178dfe9c8a9922ec53f91709.png
očuvanje mase
c87da5a30743bae079ff7908d0784349.png
očuvanje impulsa

Gde su u brzina protoka, p pritisak, ρ gustina, a ∇ je operator gradijenta. Pretpostavka da je konzervativno vektorsko strujanje, znači da brzina zadovoljava ∇ × u = 0.

Na osnovu predhodnog proizilazi:

bce57e3e95239dcd29ac8db50aeeb3d1.png


052e7dcf41fa9834c7fff43538abc681.png
(1)

Prva jednakost je rezultat vektorske analize, a druga zakonitosti konzervativno vektorskog strujanja, u kome je potencijal brzine φ takav da zadovoljava relaciju u =\nablaφ. Zamenom ove jednakosti u jednačini očuvanje impulsa, dobija se:

5792a4d205ec5d5aa3d94f113c6b9248.png


Izraz u zagradi mora biti jednak nuli, kada je ispunjen uslov predhodne jednačine.
ad13fd605051514446f3670e488d8a18.png
(2)

Izraz (2) predstavlja Bernulijevu jednačinu za nestacionarno strujno polje fluida. [8][11] [12]
Nulti otpor [uredi]

Uz predpostavku da se telo kreće konstantnom brzinom v kroz tečnost, tako da pravi trag u beskonačnoj razdaljini. Tada strujnice tečnosti moraju da prate konturu tela, tako da je u obliku u(x, t) = u(x − v t, 0), i na taj način je:

7ce0c5bf4ecbc2a3a5e9847e214bddf5.png


Gde je u = ∇φ, može se integrisati:

40e67d94d462f0e446ad21cc7a385fcd.png


Sila F međusobnog dejstva, između fluida i tela, dobija se sa integracijom:

f478573c92f5e331c3d62f1c82441a73.png


Gde je A površina tela, a n normalan vektor na površinu tela. Sledi iz jednačine (2):

e55c97aa32424ec38f1bc8483440ef99.png


477bb1d21b631c54749e1cf551356c74.png


Doprinos R(t) pri integraciji je jednak nuli.

U ovom vektorskom obliku pogodna je jednačina za primenu. Njene K-te komponente imaju oblik:

c698b312f283772d7a85a3182e208e94.png
(3)

Ako je V zapremina tela potopljenog u tečnošću. Po teoremi divergencije proizilazi:

542f255068822dd7931d4c7899e31d26.png


Desna strana integrala je beskonačan signal, tako da za ovo treba neko obrazloženje, koje može da obezbedi prihvatljivu teoriju za strujno polje, da pokaže da brzina mora opadati kao r -3 - strujno polje odgovara dipolu za slučaj trodimenzionalnog tela konačnih dimenzija - gde je r poluprečnik cilindra. Rezultat zapreminske integracije je oblika:

bcc2953a231f562220877ad1c36e0911.png


Gde je prva jednačina (1), a zatim se koristi nestišljivost. Uvrsti nazad u sastav signala i opet druga aplikacija teoreme divergencije. Dobija se:

4d675d5e2ac9454fd3eac04366778c89.png


Ako se uvrsti u (3), dobija se:

f1dc87ade38b54c7d612c3fd68ab89b8.png


Tečnost ne može da prodre u telo i tako da je n · u = n · v na površini tela. Tako da je:

84cdbadec7329a94c0f72913f9fdcc96.png


Konačno, otpor je u pravcu u kome se kreće telo, pa je:

4a051bbf1ed0facadf6308b7825f0b48.png


Otpor nestaje. To je Dalamberov paradoks.

Pošto u idealnom fluidu nema viskoznih sila nema ni sile trenja. Na taj način se dolazi do paradoksa da u potencijalnom strujanju u idealnom fluidu nema sile otpora. Zbog ove činjenice, dugo se smatralo da je ova analiza ne upotrebljiva za primenu u praktičnim problemima mehanike fluida. Međutim, paradoks Dalambera treba gledati kao prvu aproksimaciju, u kojoj se vazduh smatra kao bezviskozan fluid, te se njegovo kretanje može potpuno svrstati u okvire konzervativnog dinamičkog sistema, u kome je primenjiv zakon o održanju energije.

Bez ikakve dileme, Dalamberov princip je primenljiv i koristan za određivanje sile uzgona, pošto viskozne sile gotovo da nemaju nikakav uticaj na sile koje su normalne na pravac kretanja.

Izvor: Wikipedia.
 
Poslednja izmena:
Fremijev paradoks

Skeptici veruju da je razlog zašto nismo kontaktirali sa vanzemaljcima taj što vanzemaljci ne postoje. Argument je najbolje objasnio nobelovac Enriko Fermi 1950. On je postavio pitanje: "Ako su vanzemaljci svakodnevica zašto nismo uspostavili kontakt s njima?" To se pitanje zove Fermijev paradoks.
 
Fremijev paradoks

Skeptici veruju da je razlog zašto nismo kontaktirali sa vanzemaljcima taj što vanzemaljci ne postoje. Argument je najbolje objasnio nobelovac Enriko Fermi 1950. On je postavio pitanje: "Ako su vanzemaljci svakodnevica zašto nismo uspostavili kontakt s njima?" To se pitanje zove Fermijev paradoks.


Za ovaj paradoks postoji jednostavno objasnjenje:Ne mozemo mi da uspostavimo kontakt sa vanzemaljcima,vec mogu oni sa nama,na visem su stupnju razvoja.Pa zasto onda ne stupe u kontakt sa nama?! Ne zanimaju ih divljaci,ne znam logicnije obrazlozenje.:think:
 
Fremijev paradoks

Skeptici veruju da je razlog zašto nismo kontaktirali sa vanzemaljcima taj što vanzemaljci ne postoje. Argument je najbolje objasnio nobelovac Enriko Fermi 1950. On je postavio pitanje: "Ako su vanzemaljci svakodnevica zašto nismo uspostavili kontakt s njima?" To se pitanje zove Fermijev paradoks.

Hmmm...Problem energije i udaljenosti: Kada ćemo uopšte biti u stanju poslati dovoljno snažan inteligentan signal do najbliže zvezde? A kamoli nešto robotsko/ljudski?
To vredi i za ostale civilizacije....
 
Zbog cega su vanzemaljci obavezno na visem stupnju razvoja?

Nije obavezno ali sa rezonovanja ciste vetovatnotje, verovatnotja je ogromna da ako govorimo o inteligentnoj vanzemaljskoj "civilizaciji" ona postoji mnogo duze nego ljudska... ako uzmemo da moderan covek Homo sapiens postoji sto hiljada godina (sto nije verovatno nije ni blizu tacno imajuci u vidu da najstarije kulture praistorije datiraju mnogo skorije u proslosti ali da zaokruzimo)... Taj vremenski period je mizerno mali prema 'astronomskom' vremenu u kojem je neka civilizacija mogla da nastane i razvija se. Odredjen deo tih civilizacija ne opstaje na duze staze iz bilo kojeg zamislivog razloga ali one civilizacije koje i sada postoje skoro izvesno postoje dosta duze nego ljudska - i ako se pretpostavi da naprednost civilizacije raste sa protokom vremena sa tog stanovista je za ocekivati da ce biti visem stupnju razvoja. Razmisli: cak i ako se pogleda tehnoloski nivo razvoja ljudske vrste u toliko sitnom vremenskom razdoblju od 1000 godina razlika je dramatichna.
 
Питање је на шта личи тај други живот у каквим се условима разивајо и шта је могао да искотисти од елемената, тј. шта му је било на располагању.

А да не одскачемо од теме, Хидростатички парадокс:

Притисак од сопствене тежине течности зависи само од висине нивоа течности , а не од количине течности и облика суда.
ResizeofHidrostatickiparadoks.jpg
 
Razmisli: cak i ako se pogleda tehnoloski nivo razvoja ljudske vrste u toliko sitnom vremenskom razdoblju od 1000 godina razlika je dramatichna.

A sve zavisi i od 'mentaliteta' neke civilizacije? Npr. Kada i kako će se neko od nas zemljana setiti i uložiti BRDO love za neko veće putovanje? Pa Ameri kažu da im se ne isplati ići ponovo na Mesec....
 
i ako se pretpostavi da naprednost civilizacije raste sa protokom vremena sa tog stanovista je za ocekivati da ce biti visem stupnju razvoja..

Da, sto opet ne mora da znaci, neka vanzemaljska rasa se najverovatnije ni ne razmnozava, ni ne raste kao ljudska, nije inteligentna kao ljudska, pa samim tim ta uslovnost da naprednost civilizacije raste sa protokom vremena je nevazeca..
 
Da, sto opet ne mora da znaci, neka vanzemaljska rasa se najverovatnije ni ne razmnozava, ni ne raste kao ljudska, nije inteligentna kao ljudska, pa samim tim ta uslovnost da naprednost civilizacije raste sa protokom vremena je nevazeca..

Naravno da ne znachi, ja sam samo pokusao da razjasnim uvrezenu pretpostavku o naprednosti vanzemaljskih civilizacija - govorimo o nasim i nama razumnim pretpostavkama i sa takvog stanovista koje i podrazumeva neke od navedenih stvari sledi izglednost makar tehnoloske/nauhcne superiornosti.
 
Za ovaj paradoks postoji jednostavno objasnjenje:Ne mozemo mi da uspostavimo kontakt sa vanzemaljcima,vec mogu oni sa nama,na visem su stupnju razvoja.Pa zasto onda ne stupe u kontakt sa nama?! Ne zanimaju ih divljaci,ne znam logicnije obrazlozenje.:think:


Zbog cega su vanzemaljci obavezno na visem stupnju razvoja?

šta je viši stupanj razvoja? u odnosu na čega merimo?

Hmmm...Problem energije i udaljenosti: Kada ćemo uopšte biti u stanju poslati dovoljno snažan inteligentan signal do najbliže zvezde? A kamoli nešto robotsko/ljudski?
To vredi i za ostale civilizacije....


ovde si delimično u pravu. signal sa zemlje bi mogaoa biti detektovan u okolini Proxima Centauri posle 4,5 godine.

12lys.gif


ovo nam je samo bliži komšiluk, gde za razmenu jednog HALO treba oko 20 godina.Čak je i to diskutabilno, jer obzirom a razmere svemira, mi sada možemo primiti signal poslat iz davne prošlosti.

Dobro pitanje, valjda kao i na Zemlji, imamo 'primitivnije i razvijenije civilizacije'....


Nije obavezno ali sa rezonovanja ciste vetovatnotje, verovatnotja je ogromna da ako govorimo o inteligentnoj vanzemaljskoj "civilizaciji" ona postoji mnogo duze nego ljudska... ako uzmemo da moderan covek Homo sapiens postoji sto hiljada godina (sto nije verovatno nije ni blizu tacno imajuci u vidu da najstarije kulture praistorije datiraju mnogo skorije u proslosti ali da zaokruzimo)... Taj vremenski period je mizerno mali prema 'astronomskom' vremenu u kojem je neka civilizacija mogla da nastane i razvija se. Odredjen deo tih civilizacija ne opstaje na duze staze iz bilo kojeg zamislivog razloga ali one civilizacije koje i sada postoje skoro izvesno postoje dosta duze nego ljudska - i ako se pretpostavi da naprednost civilizacije raste sa protokom vremena sa tog stanovista je za ocekivati da ce biti visem stupnju razvoja. Razmisli: cak i ako se pogleda tehnoloski nivo razvoja ljudske vrste u toliko sitnom vremenskom razdoblju od 1000 godina razlika je dramatichna.

Na to pitanje je po meni najbolje odgovorio Stanislav Lem. Pročitaje njegov Solaris. Šta je razvijeniji život? Da li u svemiru obavezno moramo nailaziti na kopije zemaljske civlizacije? Mali zeleni? Zbog čega. Iskreno mislim da će prvi vanzemeljski život biti potpun nepojmljiv našim shvatanjima.
 

Back
Top