gost 102443
Buduća legenda
- Poruka
- 31.186
Prošlonedeljni večiti derbi između Partizana i Crvene zvezde imao je svoj sada već redovni prateći repertoar sastavljen od navijačkih incidenata, naravno. Istog dana je u Karađorđevoj ulici u Beogradu, nevezano sa derbijem, prebijen holandski državljanin, i to isključivo zato što je stranac.
Još se policijske „marice" nisu ni ispraznile, a nametnula se potreba da se narodu objasni otkud je s toliko rušilačke energije, destrukcije i ksenofobije ispunjena srpska mladost. Ako se ovome dodaju odsecanje šapa jednoj beogradskoj keruši, ubistvo francuskog državljanina od strane Partizanovih navijača pre nekoliko meseci i nedavno prebijanje turskog državljanina u tržnom centru „Staklenac", jasno je da je kalendar godišnjeg nasilja srpske omladine gotovo potpuno ispunjen i u njemu je malo slobodnih datuma u kojima nije zabeležen nijedan izgred iste te omladine.
Generacije odrasle devedesetih provele su detinjstvo u specifičnoj scenografiji tog doba koju su činili prazni rafovi u samoposlugama, ulice prepune nasilja, dilera i kanistera sa benzinom, a putovanje u inostranstvo njihovih roditelja promenilo je destinaciju i cilj. Umesto po farmerke u Trst, odlazilo se u Segedin po kobasice, a kožne jakne iz Londona i Pariza zamenile su šuškave „mont" jakne koje su se brzo tanjile i ispumpavale na telima Slobinih pionira. Generaciji klinaca odraslih tokom devedesetih, naviknutoj na civilizacijski „rikverc" u kojem je živela tokom te turbulentne decenije, i sam 5. oktobar 2000. godine doneo je pomalo čudan period adaptacije na „civilizaciju" na koju je Srbija, uz strane donacije i DOS-ovsku vlast, bila postepeno priključivana.
ovde imamo većinski agresivno-konzervativnu decu od većinski agresivno-konzervativnih očeva.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/...eca+devedesetih+na+ringišpilu+tranzicije.html
Dakle, što pre uđemo u EU, to će pre srpska omladina da prihvati normalne civilizacijske norme ponašanja. Besmisleni šovinizam, klerikalni fanatizam i ksenofobija su najveće pošasti srpskog društva.
Još se policijske „marice" nisu ni ispraznile, a nametnula se potreba da se narodu objasni otkud je s toliko rušilačke energije, destrukcije i ksenofobije ispunjena srpska mladost. Ako se ovome dodaju odsecanje šapa jednoj beogradskoj keruši, ubistvo francuskog državljanina od strane Partizanovih navijača pre nekoliko meseci i nedavno prebijanje turskog državljanina u tržnom centru „Staklenac", jasno je da je kalendar godišnjeg nasilja srpske omladine gotovo potpuno ispunjen i u njemu je malo slobodnih datuma u kojima nije zabeležen nijedan izgred iste te omladine.
Generacije odrasle devedesetih provele su detinjstvo u specifičnoj scenografiji tog doba koju su činili prazni rafovi u samoposlugama, ulice prepune nasilja, dilera i kanistera sa benzinom, a putovanje u inostranstvo njihovih roditelja promenilo je destinaciju i cilj. Umesto po farmerke u Trst, odlazilo se u Segedin po kobasice, a kožne jakne iz Londona i Pariza zamenile su šuškave „mont" jakne koje su se brzo tanjile i ispumpavale na telima Slobinih pionira. Generaciji klinaca odraslih tokom devedesetih, naviknutoj na civilizacijski „rikverc" u kojem je živela tokom te turbulentne decenije, i sam 5. oktobar 2000. godine doneo je pomalo čudan period adaptacije na „civilizaciju" na koju je Srbija, uz strane donacije i DOS-ovsku vlast, bila postepeno priključivana.
ovde imamo većinski agresivno-konzervativnu decu od većinski agresivno-konzervativnih očeva.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/...eca+devedesetih+na+ringišpilu+tranzicije.html
Dakle, što pre uđemo u EU, to će pre srpska omladina da prihvati normalne civilizacijske norme ponašanja. Besmisleni šovinizam, klerikalni fanatizam i ksenofobija su najveće pošasti srpskog društva.