Za ljubitelje civilnog vazduhoplovstva

Da, u terminalu moze da se desi da budu i blize, no nebitno...

Strucnjaci su dosli do zakljucka da je to taman :D

Izraelski je bio na 34000 stopa po QNE pritisku, a francuski je probio nivo leta prilikom snizavanja, trebao je da se zaustavi na 35000 stopa, ali je produzio 300 stopa nize, znaci na 34700 stopa.
Avioni su bili 3,4 nauticke milje razdvojeni lateralno i 700 stopa vertikalno.
Znaci, probijeni su minimumi, i ugrozena bezbednost :)
 
Poslednja izmena:
Uh, ja sam samo hteo precizno da se izrazim, ajd drugacije :)

Zaboravi QNE pritisak, u stvari, ako te zanima, reci, mogu da napisem :)

Terminal... najednostavnije, to je neka oblast oko aerdroma ili nekoliko aerodroma koji su blizu i ta oblast je pod posebnim nadzorom kontrole leta jer ima mnogo aviona na jednom mestu...

Znaci da ponovim, lateralno odvajanje mora biti 18.52 km, ili 304.8 metara vertikalno...

Francuski avion se spustio oko 100m vise nego sto je bilo dozvoljeno :)
 
Nisam siguran da li postoji tako nesto, jer mislim da nema potrebe za takvim propisom.

Avioni imaju propisan maksimalnu visinu leta koja se menja u zavisnosti od mase aviona. Sto je veca masa, manja je maksimalna visina...znaci u letu, kako se trosi gorivo, avion postaje laksi, i samim tim max visina mu u toku leta raste.

Obicno se leti na nekoj optimalnoj visini gde avion ima najbolji odnos potrosnje goriva i brzine leta, iz ekonomskih razloga... Piloti pre leta mogu da izracunaju optimalnu visinu, a u modernim avionima, kompjuter u kabini to sam odradi.

Maksimalne visine se krecu, negde od 11500 metara pa do 12800 metara, ali kao sto rekh, leti se malo nize iz ekonomskih razloga , od 9750 metara do 11500metara... Ove cifre su malo smesne jer su konvertovane iz stopa, koje se najcesce koriste u avijaciji...

Civilni avion koji trenutno moze najvise da se popne je Cessna Citation X, poslovni mlaznjak. Maksimalna visina 15500metara, ali obicno leti na oko 13700 metara, jer je to najisplativije.

Civilni avion koji je mogao najvise da popne je naravno concorde, redovno je leteo na 18300metara, sto je njegova maksimalna visina...

Znaci kontrola leta moze da odobri svaku razumnu visinu, a mozda i ima neki propis, moracu da prekopam po dokumentima... ;)
 
Nisam siguran da li postoji tako nesto, jer mislim da nema potrebe za takvim propisom.

Avioni imaju propisan maksimalnu visinu leta koja se menja u zavisnosti od mase aviona. Sto je veca masa, manja je maksimalna visina...znaci u letu, kako se trosi gorivo, avion postaje laksi, i samim tim max visina mu u toku leta raste.

Obicno se leti na nekoj optimalnoj visini gde avion ima najbolji odnos potrosnje goriva i brzine leta, iz ekonomskih razloga... Piloti pre leta mogu da izracunaju optimalnu visinu, a u modernim avionima, kompjuter u kabini to sam odradi.

Maksimalne visine se krecu, negde od 11500 metara pa do 12800 metara, ali kao sto rekh, leti se malo nize iz ekonomskih razloga , od 9750 metara do 11500metara... Ove cifre su malo smesne jer su konvertovane iz stopa, koje se najcesce koriste u avijaciji...

Civilni avion koji trenutno moze najvise da se popne je Cessna Citation X, poslovni mlaznjak. Maksimalna visina 15500metara, ali obicno leti na oko 13700 metara, jer je to najisplativije.


Civilni avion koji je mogao najvise da popne je naravno concorde, redovno je leteo na 18300metara, sto je njegova maksimalna visina...

Znaci kontrola leta moze da odobri svaku razumnu visinu, a mozda i ima neki propis, moracu da prekopam po dokumentima... ;)

E kao da si znao, sinoc sam malo posmatrala ovo "uzivo" letenje i vidim avion na 13700 metara pa sam pomislila bas koji je jer vidim da je prosek izmedju 10 hiljada i 12 hiljada metara na kojima lete putnicki. A onda vidim da je to cesna, i pisalo je "private".... :lol: hvala....
 
Uvek se leti na maksimalnim mogucim visinama koje avion moze da dostigne, jer potrosnja goriva opada sa povecanjem visine. Ta visina je funkcija raspolozive i potrebne snage aviona (tezine i potiska motora). Nekada nije moguce leteti na tim maksimalnim sertifikovanim visinama iz nekoliko razloga. Npr. neki avioni nemaju ogranicenje koje sam gore naveo, nego su ograniceni mogucnosti presurizacije kabine, gde jednostavno uredjaji na avionu ne mogu da u kabini stvore uslove koji odgovaraju boravku na visini od nekih 8000-10000ft.
Nekada postoje ogranicenja kontrole letenja koja ne moze da dozvoli da se leti na toj visini obzirom da je zauzeta, a nekada i meteo situacija ne dozvoljava da se dalje penje.
A opet nekada i piloti, iz subjektivnih razloga ne zele da penjemu vise...

Cisto usput ... da napisem nesto.

Pozdrav!
 
Moram da reagujem :D Optimalni nivo leta skoro nikad nije maksimalni, koga zanima preciznije moze na PM, a sad cu da dam primer.

Situacija je sledeca:
Standardna atmosfera (ISA), Boeing 744 sa GE-CF6 motorima leti i tezak je 250 tona.

Na maksimalnoj mogucoj visini, u ovom slucaj 41000 stopa motori ce morati da rade 94.6 procenata snage (N1) i trosice 2108 kila po motoru po satu. Brzina ce biti 0.853 Mach

Na optimalnoj visini, u ovom slucaju 39000 stopa, motori ce morati da rade sa 91.7 procenata snage (N1), trosice 2070 kila po satu, po motoru. Brzina ce biti 0.851 Mach.

Mozda deluje zanemarljivo, ali veliki broj letova je u pitanju, tako da je u pitanju i velika kolicina goriva, i novca.
Brzina na maksimalnoj visini je malo veca, ali kompanije se ne obaziru preterano na to. Svaka racunica koja smanjuje trosak leta i za dolar je dobra i koristi se.

Informacije su iz Boeingovih zvanicnih tabela za ovaj tip aviona i motora :)

Naravno, sve ovo pada u vodu, ako kontrola leta zahteva da se iz nekog razloga menja visina. U obicno se nudi veca ili manja visina, pa sta pilot odluci...

@Pjer_Nis, naravno da i to igra ulogu, osim na visinu leta, pazi se i na brzinu penjanja odnosno snizavanja, kao i snagu motora u toku penjanja. Nekad je potrebno ici maksimalno i brzo se popeti, a nekad je bolje smanjiti snagu i lagano penjati do gore.
Posebne racunice izvode se kada se leti preko atlantika. Tokom normalnog dugoliniskog leta, kako avion trosi gorivo i postaje laksi, tako i penje da bi se zadrzao na optimalnoj visini, koja raste sa smanjenjem mase. Problem se javlja kada je nemoguce promeniti visinu, a bas to se desava iznad recimo Atlantskog okeana. Onda se ide na kompromis pa se leti na recimo 32000-34000 stopa. Avion nece biti na optimalnoj visini ceo let, ali ce gubici biti minimalni moguci... po izlasku iz atlantskog vazdusnog prostora, nastavlja se penjanje na optimalnu visinu...

Ove sve proracune inicijalno radi operativni centar aviokompanije i dokumentaciju daje kapetanu pre leta. Naravno kapetanova rec je poslednja i on moze ponovo proracunati, ako misli da je potrebno :)
 
Poslednja izmena:
Pre par godina na putu do mora let je bio prilicno turbulentan. E sad ja kao laik pretpostavljam da turbulencije izaziva strujanje vazduha na tim visinama, ulazak u oblake, nevreme, itd. Ali me zanima sta izaziva tzv. "propadanje" aviona. Ovaj u kome sam ja bila je imao i turbulencija i propadanja toliko da sam mislila da cemo "propasti do zemlje" u jednom trenutku. :mrgreen:
 
Vise toga moze da dovede do "propadanja" u manjoj ili vecoj meri. Najveci problem su takozvani "vazdusni dzepovi", koji se javljaju usled procesa koji se naziva clear air turbulence (CAT).
CAT se javlja na velikim visinama, recimo od 8 do nekih 12km, blizu tropopauze i blizu velikih vazdusnih struja.
Evo neke male ilustracije i jedan od primera kako moze doci do "propadanja".
_319939_jet_streams300.gif


Naravno, postoji jos primera kako CAT moze dovesti do propadanja, no nebitno...
Ovaj vid turbulencije je dostaredak i ponekad moze biti opasan. U nekoliko slucajeva su zabelezena ostecenja aviona, i povrede putnika, ali nisam nasao da je zabelezen pad.

Do turbulencija moze dovesti i planinski masiv. Kad vazduh prelazi preko vrhova planine desava se ovako nesto.
mountain-wave.jpg

Ova pojava je jako dobra za jedrilicare, kao sto se vidi na slici, mogu da se popunu uz taj talas, ali za avione koji lete nisko je lose. Isto tako ova pojava moze dovesti do turbulencije na velikim visinama i smetati avionima.

Onda, recimo windshear, ili po nasem "smicanje vetra". Moze da se javi u vertikalnom ili horizontalnom obliku. Moze se javiti visoko na vazdusnim frontovima, gde eventualno moze doci do propadanja, ili nisko pri zemlji gde moze biti jako opasan pri sletanju, i ako dodje do "microbursta" koji je prikazan na slici ispod moze doci do pada, sto se i desilo nekoliko puta.
figure_01.jpg


Koliko je ova pojava snazna najbolje ilustruje sledeca slika oborenog mladog drveca usled ove pojave.
Downburst_damage.jpg


Na kraju, tokom jako vrucih dana, letenje iznad bilo koje vodene povrsine (reka, jezero, more/okean), moze doci do turbulencije, poskakivanja i slicnog...

Treba napoenuti da na velikim visinama, osim neprijatnosti po putnike nema velike opasnosti. U bas ekstremnim i retim uslovima moze doci do ostecenja...
 
Poslednja izmena:
Hvala Nikola puno. Mislim da je ovo poslednje sto si naveo - visoke temperature, bizina mora, bio razlog propadanja aviona u kojem sam ja bila, jer nije bilo ni oblacka na nebu a avion se ponasao kao da je upao u jace nevreme.

Mozda sam dosadna sa ovim pitanjima ali ja avione obozavam a isto tako ih se i plasim, odnosno plasim se da letim a mogla bih danima da gledam kako slecu i uzlecu.. samo da ja nisam u njima. Pa se trudim da saznam sto vise da bih otklonila strah.
 

Back
Top