kako zainteresovati ucenike za hemiju?

Ja sam student hemije,smer profesor hemije i interesuje me da li neko moze da mi kaze neki nacin kako da se zainteresuju ucenici za ovaj predmet

Spektaklom, a to bi jednom hemičaru trebalo da bude laganica.
Na primer, moj nastavnik u osnovnoj školi bi pokazao koliko su agresivne HCl i NaOH, a onda bi ih pažljivo izmerio, smućkao i popio, uz komentar: "Znam ja da vi hoćete da me otrujete, pa da vam uštedim trud."
Dalje, zgodna je fora sa menjanjem boje plamena dodavanjem primesa.
Znači, sve što dimi, prska, puca, menja boju, deluje smrtonosno... a hemija je puna toga. :per:
 
Ja sam student hemije,smer profesor hemije i interesuje me da li neko moze da mi kaze neki nacin kako da se zainteresuju ucenici za ovaj predmet
Kolega,kolega...Pa zar ovo pitanje na forumu pored onako velikog broja izvanrednih experimenata koje radimo na "Izmedju magije i hemije".Takodje u knjzi Milana Sikirice imate pregrst lepih demonstrativnih ogleda.Ne zaboravite na svoju mastu.
Veliki pozdrav
 
Poslednja izmena:
Problem je u tome što je u Srbiji hemija svedena na čist zanat i potpuno je odvojena od fizike. Te dve nauke se izučavaju kao da su dva odvojena sveta. I imate gomilu mućkaroša koji sebe nazivaju hemičarima, a u stvari ne znaju teorijske osnove svoje sopstvene nauke, te misle da je H[SUB]2[/SUB] + O[SUB]2[/SUB] -> H[SUB]2[/SUB]O nekakav zakon za sebe. U stvarnosti, ovaj sudar je čista fizika i svodljiv je na jednačine kvantne i klasične mehanike.


Čak i ako neki briljantni profa uspe da zainteresuje učenike za hemiju, on ih najčešće zainteresuje za nešto što u stvari ne postoji. I onda kad neko ode da studira hemiju, taj misli da je dobar hemičar ako ume da napiše neku jednačinu i da nagađa mehanizam reakcije. Što je najgore, na fakultetu je generalno takav duh i u samoj nastavi, u samom planu i programu. Nikome ne pada napamet da nauči studente da je u dubini tog mehanizma čista fizika (zato što i sami to ne znaju i ne razumeju). Tako npr. u stvarnosti ne postoji nikakav benzen kao suštinski različit entitet, benzen je skup čestica koji podležu zakonima fizike baš kao i sve druge čestice. Sa znanjim fizike bi se mehanizam mnogo bolje razumeo, sintetičar bi mnogo inteligentnije mogao da isplanira svoje reakcije. Naravno, nisam protiv toga da se govori o benzenu, naravno, to i te kako ima smisla, ali prvo mora da se razume šta je taj benzen u stvari i šta je to što nam daje za pravo da baš taj skup čestica nazivamo benzenom.


U svetu se već odavno rade hemijske reakcije sa laserima, a za njihovo razumevanje je potrebno dosta fizike, statističke mehanike i sličnog. Znanje kuvanja tu neće mnogo da pomogne. Ne znam za Novi Sad i Kragujevac, ali diplomirani hemičar iz Bg za svoje četiri godine ne vidi takvu reakciju, a kamoli da zna kojim zakonitostima ona podleže.


Rezime:

Ako učenici srednje škole shvate da je hemija u stvari fizika i da ne postoji kao zasebna realnost sa nekim svojim zakonima, to bi po meni bilo dovoljno. Ali pre toga sam profesor to mora da shvati, a teško će da shvati ako je prirpreman po čuvenim planovima i programima iz kojih su fizike i matematike ili izbačene ili svedene na igru iz obdaništa. Prolazi vreme klasične sinteze i klasične hemije, budućnost je malo drugačija. Naravno, to prvo moraju da shvate ljudi koji sedi u zgradi na Studentnskom trgu, u Novom Sadu i u Kragujevcu (čast izuzecima kao što je Ivan Gutman). U suprotnom, hemija u Srbiji nema budućnost, polako, ali sigurno prestaje da bude konkurentna jer je još uvek hemija 19. veka.
 
za početak
kada studenti po završetku studija budu radili u struci a ne u Mtrou, Tempu isl...možda će i biti više zainteresovanih...ovako...ne pamtim da nam se neki dip. hem. zaposlio u struci:sad2::sad2::sad2:

đake u osnovnoj je jako lako zainteresovati ogledi su za to vrlo jdnostavno rešenje...čak i kada škola nema opremljenu lab. snimci sa yz. o vodi koja se na dodir ledi, slonovska pasta za zube, vulkan...sve ih to oduševi...e kad dođe stehiometrija hemija prestaje da bude interesantna
 
Problem je u tome što je u Srbiji hemija svedena na čist zanat i potpuno je odvojena od fizike. Te dve nauke se izučavaju kao da su dva odvojena sveta. I imate gomilu mućkaroša koji sebe nazivaju hemičarima, a u stvari ne znaju teorijske osnove svoje sopstvene nauke, te misle da je H[SUB]2[/SUB] + O[SUB]2[/SUB] -> H[SUB]2[/SUB]O nekakav zakon za sebe. U stvarnosti, ovaj sudar je čista fizika i svodljiv je na jednačine kvantne i klasične mehanike.


Čak i ako neki briljantni profa uspe da zainteresuje učenike za hemiju, on ih najčešće zainteresuje za nešto što u stvari ne postoji. I onda kad neko ode da studira hemiju, taj misli da je dobar hemičar ako ume da napiše neku jednačinu i da nagađa mehanizam reakcije. Što je najgore, na fakultetu je generalno takav duh i u samoj nastavi, u samom planu i programu. Nikome ne pada napamet da nauči studente da je u dubini tog mehanizma čista fizika (zato što i sami to ne znaju i ne razumeju). Tako npr. u stvarnosti ne postoji nikakav benzen kao suštinski različit entitet, benzen je skup čestica koji podležu zakonima fizike baš kao i sve druge čestice. Sa znanjim fizike bi se mehanizam mnogo bolje razumeo, sintetičar bi mnogo inteligentnije mogao da isplanira svoje reakcije. Naravno, nisam protiv toga da se govori o benzenu, naravno, to i te kako ima smisla, ali prvo mora da se razume šta je taj benzen u stvari i šta je to što nam daje za pravo da baš taj skup čestica nazivamo benzenom.


U svetu se već odavno rade hemijske reakcije sa laserima, a za njihovo razumevanje je potrebno dosta fizike, statističke mehanike i sličnog. Znanje kuvanja tu neće mnogo da pomogne. Ne znam za Novi Sad i Kragujevac, ali diplomirani hemičar iz Bg za svoje četiri godine ne vidi takvu reakciju, a kamoli da zna kojim zakonitostima ona podleže.


Rezime:

Ako učenici srednje škole shvate da je hemija u stvari fizika i da ne postoji kao zasebna realnost sa nekim svojim zakonima, to bi po meni bilo dovoljno. Ali pre toga sam profesor to mora da shvati, a teško će da shvati ako je prirpreman po čuvenim planovima i programima iz kojih su fizike i matematike ili izbačene ili svedene na igru iz obdaništa. Prolazi vreme klasične sinteze i klasične hemije, budućnost je malo drugačija. Naravno, to prvo moraju da shvate ljudi koji sedi u zgradi na Studentnskom trgu, u Novom Sadu i u Kragujevcu (čast izuzecima kao što je Ivan Gutman). U suprotnom, hemija u Srbiji nema budućnost, polako, ali sigurno prestaje da bude konkurentna jer je još uvek hemija 19. veka.[/QUOT


Iako delim tvoje misljenje o vecini stvari koje si naveo ipak ne mogu sedeti i mirno citati kako Hemicari apsolutno ne znaju fiziku i da svi misle kako je reakcija H2 + O2 na studijama hemije izucavana samo kao "nekakv zakon za sebe".Takodje, nije tacno da se na hemijskom fakultetu niko ne bavi reakcionim sistemima-najraylicitijih vrsta s aspekta kvantne fizike(neki to nazivaju,naravno pogresno kvantna Hemija).Podseticu te samo na I.Juranica, S.Zaric, B.Drakulica, S.R.Niketica, LJ.D.Micovic,M.Milcic....-sve teorijski hemicari.Da li ti mislis da je i instrumentalnu analiticku hemiju i fizicku hemiju moguce izucavati ozbiljno bez poznavanja fizike.Sta je sa Molekulsko-mehanickim i kvantno mehanickim proracunima kao i sa molekulskim modelovanjem kojim se bave navedeni profesori.Dakle nije sve tako crno-belo.
Ipak ne zaboravi da je sve sto si naveo jako individualno.Ukoliko me interesuje fizicka hemija svakako da cu je izucavati vise nego sto je predvidjeno programom osnovnih studija.
Pozdrav
 
Па ови што си их навео спадају у изузетке као што је Иван Гутман, а о аналитичкој хемији на нашем факсу боље немој да почињеш. Наша аналитичка је миљама далеко од онога што аналитичка заиста данас јесте. И то важи како за истраживачке домете, тако и за оно што ми учимо. Физичка хемија је посебан факултет (што је вероватно и узрок овога о чему пишем). Ајде питај неког од неорганичара или органичара, осим тих што си их навео, да ти напишу МО дијаграм октаедарског комплекса или неког иоле компликованијег органског молекула и да из тога предвиде неку особину. Колико њих би знало? Колико хемичара зна статистичку механику и хемијску кинетику? Колико хемичара зна шта је партициона функција нпр?

ОК, ако ће ти бити лакше, ћутаћу и пустити те да верујеш у то што верујеш, можда је тако и боље...
 
Па ови што си их навео спадају у изузетке као што је Иван Гутман, а о аналитичкој хемији на нашем факсу боље немој да почињеш. Наша аналитичка је миљама далеко од онога што аналитичка заиста данас јесте. И то важи како за истраживачке домете, тако и за оно што ми учимо. Физичка хемија је посебан факултет (што је вероватно и узрок овога о чему пишем). Ајде питај неког од неорганичара или органичара, осим тих што си их навео, да ти напишу МО дијаграм октаедарског комплекса или неког иоле компликованијег органског молекула и да из тога предвиде неку особину. Колико њих би знало? Колико хемичара зна статистичку механику и хемијску кинетику? Колико хемичара зна шта је партициона функција нпр?

ОК, ако ће ти бити лакше, ћутаћу и пустити те да верујеш у то што верујеш, можда је тако и боље...


O Analitickoj mogu da pricam obzirom da se njom i bavim.Nasa analiticka hemija jeste miljama daleko ukoliko posmatras analiticku sa stanovista opremljenosti laboratorija.U teoriji naravno da ne zaostajemo.Konsultuj strane udzbenike..Na kom fakultetu u zemlji se analiticka izucava opsirnije nego kod nas.Treba da shvatis da svi uredjaji funkcionisu upravo na principu kablova, V. mosta,jon selektivnih elektroda,kulometara....samo upakovanih u mnogo manje kutije.Naj lakse je pritisnuti dugme a ne znati sta se u toj kutiji (uredjaju desava).Dakle, ne kazem da treba da radimo na uredjajima koji su iz vremena Austrougarske ali je prava stvar poznavati principe na kojima nesto funkcionise.Veruj mi da je najlakse nauciti rad na aparatu.Treba znati resiti neki problem kada se on pojavi.Ukoliko zadjess bilo po zavodima za zastitu zdravlja bilo po privatnim laboratorijama videces na koji nacin probleme resavaju tehnolozi i fiziko hemicari:dash::dontunderstand::pop2:
Fizicku hemiju ne mozete poloziti kod S.Anica ukoliko ne poznajes fiziku-sto je potpuno normalno.
Za molekulsko orbitalne dijagrame-trazim jedan odgovor.Koliko njih moze da konstruise MO dijagram za neki komplikovan molekul.Ukoliko si polagao ispit iz koordinacione hemije, a nisam bas siguran da jesi, uvideo bi da je itekako moguce konstruisato dijagram za komplekse samo na osnovu simetrije.
Pa zar ti mislis da bi u svetu svi znali to da urade.Mislis da bi jedan fiz6icar ili fiziko hemicar to umeo?
Ja licno dobro poznajem hemijsku kinetiku jer se time i bavim u okviru kinetickih metoda analize.
Dakle sve se moze nauciti ukoliko to i zelis.
Naravno da ne moze neko znati sve.Pa zasto bi inace i postojala usmerenja ka razlicitim oblastima hemije.Jedan organicar nema preteranu potrebu da crta MO dijagrame.
Dakle da bi davao tako ostre kritike moras biti vrstan poznavalac svih oblasti hemije sto je jednostavno nemoguce.
Mada,svakako cenim misljenje i slazem se,kao sto sam rekao, sa nekim stavovima koje si izneo.
Veliki pozdrav
 
Драги будући колега,
Ја сам физичар, али пошто сам као млад професор био у сличној дилеми као и ти, ево неколико предлога како да наставу учиниш занимљивом чак и ако не поседујеш било каква средства:
Објасни ученицима зашто се употребом сапуна боље оперу руке него када их переш само водом или како детерџенти тако ефикасно перу рубље, а због чега неки могу да добро перу и у хладној води; објасни због чега се палидрвце мора креснути да би се запалило; објасни им зашто употребом избељивача одећа постаје светлија; објасни им због чега нпр. парадајз мења боју када сазрева....
Када будеш кренуо да дајеш такве примере ученицима, они ће се отворити и постављаће питања која ти можда никада нису пала на памет. Ево мене је пре неки дан један ђак питао због чега су астероиди неправилног облика а планете су скоро лоптасте.
Постоји форум на www.viva-fizika.org где је један од учесника "Физикохемичар" - један стручној јавности познат научник и тамо можеш више да сазнаш о овоме што си питао. Једино им је тренутно сајт нешто ван употребе :dontunderstand:
 
Направи кабинет,доста праксе и основног практичног знања. Формуле и реакције сведи само на неопходне. Објашњавај им са примерима "из живота" и направи неки минимум за 2.
 
Направи кабинет,доста праксе и основног практичног знања. Формуле и реакције сведи само на неопходне. Објашњавај им са примерима "из живота" и направи неки минимум за 2.
A onda dodju u srednju skolu i ne znaju apsolutno nista...
 
Ja sam student hemije,smer profesor hemije i interesuje me da li neko moze da mi kaze neki nacin kako da se zainteresuju ucenici za ovaj predmet

Meni profesorka u osnovnoj skoli nikada nije toliko priblizavala hemiju i sad da me neko pita ne bih znao da kazem kako sam je zavoleo, jednostavno to je islo spontano. Nije bilo nikakvih interesantnih experimenata, nikakva olaksanja, kao i svaki drugi profesor, jednostavno nije bila baxuz, nije uzdizala svoj predmet u nebesa i plasila svoje ucenike istim, i tako je i zavoleh. Mislim da ne treba praviti sebe na budalu da bi ucenici zavoleli gradivo, ne treba snizavati kriterijume iz razloga sto se to sve naplati posle u srednjoj. Jednostavno profesor treba biti smiren, dobar pedagog ovo je po mom misljenju mnogo vaznije od cinjenice "biti dobar hemicar" ;)
Tesko je, teze cak i od matematike. Najveci "streberi" barem vole matematiku, hemiju vole samo izabrani (poput mene) :lol:
A ja volim sva tri :sad2: ja sam streber[SUP]2[/SUP] :hahaha:
Problem je u tome što je u Srbiji hemija svedena na čist zanat i potpuno je odvojena od fizike. Te dve nauke se izučavaju kao da su dva odvojena sveta. I imate gomilu mućkaroša koji sebe nazivaju hemičarima, a u stvari ne znaju teorijske osnove svoje sopstvene nauke, te misle da je H[SUB]2[/SUB] + O[SUB]2[/SUB] -> H[SUB]2[/SUB]O nekakav zakon za sebe. U stvarnosti, ovaj sudar je čista fizika i svodljiv je na jednačine kvantne i klasične mehanike.


Čak i ako neki briljantni profa uspe da zainteresuje učenike za hemiju, on ih najčešće zainteresuje za nešto što u stvari ne postoji. I onda kad neko ode da studira hemiju, taj misli da je dobar hemičar ako ume da napiše neku jednačinu i da nagađa mehanizam reakcije. Što je najgore, na fakultetu je generalno takav duh i u samoj nastavi, u samom planu i programu. Nikome ne pada napamet da nauči studente da je u dubini tog mehanizma čista fizika (zato što i sami to ne znaju i ne razumeju). Tako npr. u stvarnosti ne postoji nikakav benzen kao suštinski različit entitet, benzen je skup čestica koji podležu zakonima fizike baš kao i sve druge čestice. Sa znanjim fizike bi se mehanizam mnogo bolje razumeo, sintetičar bi mnogo inteligentnije mogao da isplanira svoje reakcije. Naravno, nisam protiv toga da se govori o benzenu, naravno, to i te kako ima smisla, ali prvo mora da se razume šta je taj benzen u stvari i šta je to što nam daje za pravo da baš taj skup čestica nazivamo benzenom.


U svetu se već odavno rade hemijske reakcije sa laserima, a za njihovo razumevanje je potrebno dosta fizike, statističke mehanike i sličnog. Znanje kuvanja tu neće mnogo da pomogne. Ne znam za Novi Sad i Kragujevac, ali diplomirani hemičar iz Bg za svoje četiri godine ne vidi takvu reakciju, a kamoli da zna kojim zakonitostima ona podleže.


Rezime:

Ako učenici srednje škole shvate da je hemija u stvari fizika i da ne postoji kao zasebna realnost sa nekim svojim zakonima, to bi po meni bilo dovoljno. Ali pre toga sam profesor to mora da shvati, a teško će da shvati ako je prirpreman po čuvenim planovima i programima iz kojih su fizike i matematike ili izbačene ili svedene na igru iz obdaništa. Prolazi vreme klasične sinteze i klasične hemije, budućnost je malo drugačija. Naravno, to prvo moraju da shvate ljudi koji sedi u zgradi na Studentnskom trgu, u Novom Sadu i u Kragujevcu (čast izuzecima kao što je Ivan Gutman). U suprotnom, hemija u Srbiji nema budućnost, polako, ali sigurno prestaje da bude konkurentna jer je još uvek hemija 19. veka.

Па ови што си их навео спадају у изузетке као што је Иван Гутман, а о аналитичкој хемији на нашем факсу боље немој да почињеш. Наша аналитичка је миљама далеко од онога што аналитичка заиста данас јесте. И то важи како за истраживачке домете, тако и за оно што ми учимо. Физичка хемија је посебан факултет (што је вероватно и узрок овога о чему пишем). Ајде питај неког од неорганичара или органичара, осим тих што си их навео, да ти напишу МО дијаграм октаедарског комплекса или неког иоле компликованијег органског молекула и да из тога предвиде неку особину. Колико њих би знало? Колико хемичара зна статистичку механику и хемијску кинетику? Колико хемичара зна шта је партициона функција нпр?

ОК, ако ће ти бити лакше, ћутаћу и пустити те да верујеш у то што верујеш, можда је тако и боље...

Mislim da se ovde ne pravi razlika izmedju dobrog hemicara i dobrog profesora hemije :think:
 

Back
Top