ja tako "jeftino" ne bih nikada kupovao.
Još par reči o onom cvetu ili krstu. Na nekoj kovanici ga ima, na drigima je na levoj ili desnoj strani. To nije nikakva "greška", u takvim prilikama govorimo o varijantama, ako su sva tri iz iste kovnice. Jedan od ovih, verovatno onaj bez krsta, je osnovni. Zato što je ovaj krst tamo nepotreban, na čudnom je mestu, tamo ga ne bi niko očekivao. Ako je iz iste kovnice, to je verovatno "podpis"majstora koji je obnavljao pečat, odnosno kalup,koji se posle izvesnog vremena istroši. U to vreme bilo je malo majstora, koji su bili sposobni izraditi potreban alat za izradu kovanica. To su bili pismeni ljudi, a oni su dosta puta izučavali domaće ljude za taj posao. Ako ti domaći ljudi nisu bili pismeni, onda su pravili kovanice, gde fale neka slova u rečima, slova su okrenuta kao da ih gledamo u ogledalu, možda je taj domaći majstor stavio krst, da bi odvojio svoje kovanice od majstorovih.
Ima primera, kad je isti pečat korišten za izradu kovanice nekog drugog naručitelja,nekog drugog vlastelina. Zašto-jer je jeftinije, jer nema blizu nijednog majstora.. Zajednička strana bila je obično zadnja, Rv strana. Takve kovanice se kod nas nazivaju obojci ili hibridi. U tim primerima bi taj krst značio, da je neki pečat upotrebljen za Rv stranu u nekoj drugoj kovnici, pa se tim krstom razlikuje od originala. Kod nas su stavljani obično znakovi u obliku tačke, manjeg kruga, drugačije crte na oklopu...
Ovo sam napisao na osnovi poznavanja slovenačkih srednjevekovnih breških denarjev, frizatici/ ali mislim, da nisam pogrešio i da bi ovo moglo važiti i za ovaj Dragutinov srebrnik, a možda je taj krst ili cvet opet nešto sasvim drugo?
Sve u svemu, istraživanje srednjeg veka bilo gde, veoma je komplicirano i zahteva mnogo znanja i skustava. Ali je veoma zanimljivo.