Velikani srpske lingvistike

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.319
Aleksandar Mladenović (1930-2010)

282.jpg

Aleksandar Mladenović je rođen 1930. godine u Bitolju, u srpskoj porodici. Gimnaziju je završio u Kruševcu 1949. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu na Grupi za srpski jezik i književnost. Kao student u dva maha je dobio nagradu Rektorata Beogradskog univerziteta. Radio je kao asistent za istoriju srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je doktorirao 1963. godine sa temom „O narodnom jeziku Jovana Rajića“. Posle toga je izabran za docenta (1963), zatim za vanrednog profesora (1968) i najzad za redovnog profesora (1973). Godine 1995. odlazi u penziju. Bio je deset godina šef Katedre za srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Veliki broj radova posvetio je proučavanju istorije srpskog književnog i narodnog jezika druge polovine XVIII i prve polovine XIX veka. Proučavao je i srpskoslovensku epohu srpskog narodnog i književnog jezika. Pripada grupi njegošologa koja se posebno zanima za razna filološka i druga pitanja u vezi sa Njegoševim delom. Iz te oblasti je objavio niz radova i dve knjige. Poslednje njegovo izdanje Gorskog vijenca (2001) jedno je od najpotpunijih u pogledu komentara i objašnjenja stihova, sa dosta iscrpnim rečnikom manje poznatih reči u ovom delu.

Dve najpotpunije bibliografije njegovih objavljenih radova nalaze se u Godišnjaku Srpske akademije nauka i umetnosti 104 (1998) 497-524 i 110 (2004) 305-340.

Od 1978. godine načelnik je Arheografskog odeljenja Narodne biblioteke Srbije u Beogradu. Godine 1979. učestvuje u pokretanju naučnog časopisa Arheografski prilozi čiji je urednik od početka. Časopis izlazi i danas. Aleksandar Mladenović je glavni i odgovorni urednik Zbornika Matice srpske za filologiju i lingvistiku (Novi Sad) i Srpskog dijalektološkog zbornika (Beograd), a član je Uredništva Južnoslovenskog filologa (Beograd) - najeminentnijih lingvističkih glasila u Srbiji.

A. Mladenović je po pozivu držao predavanja na nizu univerziteta: u Sarajevu, Skoplju, Krakovu, Varšavi, Sofiji i Lenjingradu (danas Sankt Peterburg). Učestvovao je s referatima na međunarodnim slavističkim kongresima: u Pragu (1968), Varšavi (1973), Zagrebu (1978), Kijevu (1983) i Sofiji (1988), kao i na mnogim domaćim i inostranim naučnim konferencijama i skupovima.

Za svoj nastavni i naučni rad A. Mladenović je dobio niz priznanja:

-stalni je član-saradnik Matice srpske u Novom Sadu,
- dobitnik je Oktobarske nagrade Novog Sada za nauku (1969),
- dobitnik je 13-julske nagrade Republike Crne Gore „za naučno stvaralaštvo iz filologije i lingvistike“ (1990),
- Skupština Univerziteta u Novom Sadu dodelila mu je Povelju sa srebrnom plaketom „za izuzetan doprinos i ostvarene rezultate u radu i razvoju Univerziteta u Novom Sadu“ (1990),
- novembra 1990. godine Naučni savet Univerziteta u Lenjingradu (danas Sankt Peterburg) dodelio mu je naučni stepen počasnog doktora nauka ovog Univerziteta za njegove „značajne zasluge u razvitku opšte i slovenske nauke o jeziku“,
- povodom 60-godišnjice života (1990) posvećena mu je 33. knjiga Zbornika Matice srpske za filologiju i lingvistiku u kojoj je objavljen veliki broj naučnih priloga domaćih i stranih autora,
- oktobra 1997. godine izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, a oktobra 2003. izabran je za redovnog člana
- decembra 2001. Akademski savet Sofijskog univerziteta dodelio mu je naučni stepen počasnog doktora nauka, a takođe i počasnu medalju sa plavom lentom ovog Univerziteta,
- počev od 1972. godine stalni je član Međunarodne komisije za slovenske književne jezike pri Međunarodnom komitetu slavista.
 
Poslednja izmena:

Back
Top