МРАВИ ???

eremita

Zaslužan član
Poruka
117.180
Да ли неко нешто зна СТРУЧНО од овдашњих биологичара да објасни о мравима??? Да ли они имају мозак? Како функционишу?

Недавно ми је један другар показао једну луду жену која је полудела пошто је ДОКТОРИРАЛА НА МРАВИМА???

Mravi-farmeri, ratnici i graditelji


Otvorena izložba o životu mrava u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju u Vašingtonu. Biolog i fotograf Mark Mofet izložbom "Tajni život mrava kao farmera, ratnika i graditelja", prikazuje složenu organizaciju "društva" tih insekata.
Mravi,-prva-pratilja.jpg


U Nacionalnom prirodnjačkom muzeju u Vašingtonu, otvorena je izložba koja ima za cilj da bolje predstavi život mrava. Posetioci kažu da su najviše impresionirani kompleksnom društvenom strukturom mravljih kolonija, prenosi Glas Amerike.
Biolog i fotograf Mark Mofet koristi svoju kameru kao mikroskop. Njegove fotografije na izložbi "Tajni život mrava kao farmera, ratnika i graditelja", prikazuju obične i dramatične trenutke u životima tih insekata.
"Mravi grade puteve i gradove, komunikacione sisteme, a neki imaju i montažne linije, kao u fabrikama," kaže Mofet.

Kao i ljudi, mravi su "društvena" bića. Na izložbi su prikazani mravi vojnici kako grade puteve i australijski mravi kako odgajaju podmladak ili se pripremaju za bitku.

"Mravi imaju ritual u kome se izdignu visoko na noge i obilaze jedni oko drugih. Kolonija koja ima niže mrave uplaši se i mora da beži," kaže Mofet.

"Međutim, ponekad se dogodi i nešto drugačiji scenario. Video sam kako se jedan niži mrav popeo na kamenčić, i uplašio mrava višeg od sebe," priča Mofet.

Mofet je tragao za čudnim i retkim mravima. Na primer, otkrio je način ishrane jedne vrste ekvadorskih mrava koji žive u blatu.

"To su verovatno najsporiji mravi. Gotovo da se ne kreću, ali sam otkrio da se hrane puževima. Smešno je, ali sam jasno video kako puž beži od jednog takvog mrava. Puž je samo napravio oštar zaokret ulevo da bi pobegao, a ja sam to uspeo da snimim", kaže Mofet.
Na izložbi je prikazan aluminijumski odlivak podzemnog mravljeg grada kao i živa kolonija mrava kosaca. Mofet kaže kako se nada da će posetioci steći nova saznanja o važnosti mrava za ekologiju planete.

"Važno je da vidimo njihove živote i zaboravimo da su to mala bića. Važno je da shvatimo da imaju svoje živote, svoje strasti, svoju dinamiku, koji su na kraju doveli do mnogih stvari koje prepoznajemo i u našim životima," rekao je Mofet.

Mnogi posetioci izložbe rekli su da će od sada mrave posmatrati drugim očima.
 
Ludi mravi napali Ameriku!



Znaci i opomene
0401.jpg
Mali mrav – velika nevolja

Pre oko pet, šest godina, milijarde mrava veličine muve dospelo je na obale Teksasa. Pretpostavlja se da su preneti u tovarima koji su dopremljeni u Hjuston. Danas predstavljaju najnoviju američku noćnu moru, jer napadaju sve što ima veze sa elektronikom: kompjutere, požarne i alarmne sisteme, gasne i električne instalacije, ipode, telefonske linije...



Naučnici su potpuno zbunjeni činjenicom da mrave izgleda neodoljivo privlače toplota, magnetna polja i šum i vibracije elektronskih mašina. Mravi ih uništavaju napadom u ogromnom broju, prekidaju električna kola, začepljuju filtere i cevi i potpuno zaustavljaju pokretne delove mašina. Mravi su opustošili pet obalskih okruga južno od Hjustona i kreću se napred otprilike pola kilometra godišnje.

Ništa ne pomaže

Pošto su uništili cevi i vodove u postrojenju za preradu otpadaka, mravi sada marširaju prema hjustonskom aerodromu i svemirskom centru NASA, gurajući vlasti u državi Teksas u stanje potpune panike.
“Rusi su zabrinuti”, kaže Frenk Mičel, portparol gradonačelnika Hjustona. “Pozvali su me telefonom iz Moskve i hteli su da znaju da li je NASA bezbedna od mrava. Uverio sam Ruse da je sve u redu”, dodaje Mičel. Ono što brine Ruse je bezbednost međunarodne svemirske stanice u orbiti i šta bi se dogodilo ukoliko ovi neverovatni insekti dospeju tamo gore.

Dlakava, crvenkasto-braon stvorenja duga 3 milimetra, ujedaju iako nemaju žaoku i potpuno su nepoznat varijetet mrava. Poseduju neverovatnu sposobnost reprodukcije i ni jednog poznatog neprijatelja! Prvi put su identifikovani 2002. u Teksasu. Istrebljivač Tom Razberi ih je nazvao ludi malinasti mravi. Oni jesu “ludi” jer izgleda kao da se kreću u haotičnim, nasumičnim gomilama, potpuno suprotno od marširanja u pravim linijama. Poreklo ovih mrava nazvanih Paratrenicha species near pubens je nepoznato, ali izgleda da su u srodstvu sa varijetetom sa Kariba.
“U ovom trenutku je potpuno nemoguće potpuno uništiti mrave jer su suviše široko rašireni”, kaće Rodžer Gold, entomolog sa teksaškog univerziteta. Sprej protiv buba jednostavno ne deluje na lude mrave, a ubijanje kraljice kolonije nema efekta jer svaka kolnija ima više kraljica.

Čak i kada ih pobiju moćnim insekticidom koji sadrži fipronil i hlorfenapil, preživele jedinke okrenu čitav događaj u svoju korist jer mrtve skupljaju na gomile koje im služe kao mostovi preko opasnih delova terena tretiranih insekticidom ili pesticidom. Jedino su korisni jer jedu vatrene mrave koji grizu ljude tokom dugog, vrelog teksaškog leta. Ludi mravi polako nadvladavaju vatrene mrave koje koriste kao posebne zalihe hrane. A i razmnožavaju se mnogo brže od vatrenih mrava.

Ima ih i u Evropi!

Nažalost, takođe vole da sisaju vlagu iz biljaka i hrane se korisnim insektima kakve su bubamare. Ovi monstruozni mravi ne oklevaju da napadnu tek izlegle piliće male, ugrožene vrste tetreba poznatog po imenu Etvoterova prerijska kokoš. Varijetet ludih mrava pronađen u Kolumbiji napada odrasle piliće, kokoške čak i stoku i to tako što im čitav roj mrava uđe u oči, nosne šupljine, uši i papke i besomučno počne da ujeda.
Teksaški odsek za poljoprivredu sarađuje sa entomolozima, u nadi da će pronaći efikasan način da zaustave napredovanje ludih mrava. “Kada krenu, liče na lavu koja preplavi čitavu oblast a ta gomila postaje sve veća i veća”, priča Ron Harison, direktor kompanije Orkin Ink, koja se bavi istrebljivanjem štetočina.

Stvar nije previše zabavna ni za neke evropske zemlje. Britanci imaju problema sa invazivnim baštenskim mravima koji su stigli odnekud sa Crnog mora i već su se raširili do Francuske i Belgije. Ta vrsta mrava nazvana je Lasius neglectus, svetlo je braon boje i dužine 2,5 do 3,5 milimetra.
Prvi put su otkriveni 1990. u Mađarskoj, a od tada su identifikovani na bar 100 lokacija širom Evrope. Ovi mravi stvaraju takozvane superkolonije – kolonija otkrivena u Španiji imala je preko 112 miliona radilica i 350 000 kraljica. Za razliku od prethodnih prekomorskih vrsta mrava – kakav je, na primer, faraonski mrav koji se može naći u brojnim bolnicama – invazivni baštenski mrav može opstati i na temperaturi od -5 stepeni Celzijusa, a njegov habitat se uskoro može proširiti od Mađarske do Škotske. Ubija brojne vrste lokalnih korisnih insekata i paukova i baš kao i ludog mrava iz Teksasa, privlače ga električna polja. Do sada je bio uzrok brojnih oštećenja električnih kablova i prekida struje širom Evrope.
Svaki komentar je suvišan...
 
Nisam ni biolog, ni entomolog, ali: naravno da mravi imaju mozak. Mravlji mozak je najveci u svetu insekata. Neki naucnici kazu i ovo:




Evo par objasnjenja ponasanja mrava:
http://www.science-frontiers.com/sf066/sf066b07.htm
http://news.stanford.edu/pr/93/931115Arc3062.html

Хвала ти - али ово ми ништа не значи, то је само описивање оних који посматрају мраве АЛИ НЕМА ОДГОНЕТАЊА... НЕМА ОБЈАШЊЕЊА, КАКО, ЗАШТО ??? Какав је то МОЗАК...
 
It has been estimated that an ant's brain may have the same processing power as a Macintosh II computer.

Врло могуће што се тиче обима и количина информација које се обрађују у јединици времена,
Узми мравуљка и стави га у затворени систем ... Радиће исто као Mac II - никако...
 
Kod:
Le cerveau :

Le cerveau des fourmis compte environ 500 000 neurones.
Il est composé de trois parties : le protocérébron, le deutocérébron et le tritocérébron. Les deux premières formations suscitées ont un rôle important dans l’intégration des informations chimiques perçues par les chimiorécepteurs.

Dans le deutocérébron, on trouve les corps cellulaires des neurones innervant les antennes. Dans le protocérébron, il existe des structures qui permettent l’intégration des messages nerveux issus de la transduction des messages chimiques : il s’agit des corps pédonculés ou corpora pedunculata. Chaque corps pédonculé consiste en un ensemble de petits groupes de neurones, les glomérules. Ces glomérules constituent donc un site de transfert d’information entre les neurones sensoriels et les neurones afférents aux centres supérieurs.

Da ne bude da nema nista
128fs318181.gif



cerveau.gif
 
Pokusaj prevoda za one koje nisu uspeli da se snadju :lol: (Ne zamerajte na mojim greskama ne ucim dovoljno dugo francuski :hahaha: )

Mozak mrava broji oko 500.000 neurona . On je izgradjen iz tri celine , protocerebon , deutocerebron, tritocerebron . Prve dve celine imaju veoma vaznu ulogu u integraciji (ista rec := Obnavljanje, dopunjavanje nečega onim što mu je bitno; fil. prelazak iz jednog rastrojenog i rasutog stanja u usredsređeno stanje ) hemijskih informacija (hmm ovde bih se mogao preci u prevodu) vidjenih od strane hemoreceptora . :huh:

U deutocerebronu nalaze se (:eek:) nervne celije (inervacija = Raspored živaca po pojedinim organima; snabdevanje živcima; snabdevanje živčanom energijom, potsticanje, potstrekavanje nekog organa njegovim živcima; snabdevenost živcima; snabdevenost živčanom energijom; potstaknutost (ili potstreknutost) nekog organa njegovim živcima; delovanje živaca. ) iz kojih polaze antene rekao bih . U protocerebrunu postoje strukture koje dopustaju integraciju nervnih signala nastalih od transdukcije hemijskih poruka : ono se sastoji od tela ????? (ova rec generalno znaci peteljka a koliko se secam biologije nervnog sistema rekao bih da se misli na nervnu peteljku ) ili od tzv mushroom bodies ne mogu da se setim kako nasi strucnjaci zovu ovo :think: . Svaka nervna peteljka je izgradjena od grupe malih grupa neurona, glomerule(klasteri) :huh: . Te glomerule(klasteri) :hahaha: ( stvarno ne znam kako bih preveo ovo :neutral: ova rec "constituent" mi je neobjasniva ovde :neutral: ) .... dakle mesto transfera informacija izmedju senzitivnih neurona i ("afferent neuron one that conducts a nervous impulse from a receptor to a center." ) u visim centrima .

Covek bese ima oko 10.000 miliona :lol: Pa vi vidite, jedno 20.000 zajedno je ekvivalent nasem mozgu :










:manikir:
 
Poslednja izmena:
Mravi poseduju (kao i pčele) takozvanu kolektivnu svest. Kao jedinka - uopšte ne funkcioniše i ne može da opstane.
O mozgu , kakav poseduju , naprimer sisari, nema ni govora.
Vrlo su zanimljivi za posmatranje i imao sam prilike da vidim (u USA) da ljudi u terarijumu gaje mravinjak i uživaju posmatrajući ih.
Procena je da na svakog čoveka na planeti dođe oko milion mrava.
Zanimljivo je što su mravima najveći neprijatelj - drugi mravi. Kao i kod ljudi...
 
:think:

Ja sam imao prilike da ih posmatram onako kolektivno samo u kuci dok sam ziveo :hahaha:

I moram priznati iznenadila me je njihova, medjusobna organizovanost, ono hodanje u koloni, pa su me na momenat potsetili da nas ljude . Ali ih generalno ne preferiram :lol:
 

Back
Top