"PREŠEVSKA DOLINA"kako je nastao naziv i zašto

Preševska Dolina je naziv koji označava teritorije u centralnoj Srbiji gde su Albanci u većini, oko grada Preševa, gde spada još jedan grad Bujanovac.

Preševska Dolina sa delom ošpštine Medveđe je sve što je ostalo od nekadašnje albanske većine u Toplici i zapadnoj Jablanici, koje je srpska vojska za vreme oslobađanja od Turaka i kasnije u balkanskom ratu isterala.

У току ратних операција 1877/78. године дошло је до великих демографских поремећаја на читавом ратишту, како у областима које је српска војска ослобађала, тако и у оним пределима који су се налазили у позадини фронта на турској страни, од Јужне Мораве до Косова поља. Нарочито од 1875. године у Србију су наваљивали таласи избеглица из пограничних крајева Турске. Пред терором башибозука Черкеза, Албанаца и званичних турских власти масе хришћана прелазиле су у Србију; у пограничном подручју Србије, на северним падинама Копаоника и Јастрепца, бивало је и по 200.000 избеглица. Са успешним офанзивним дејствима српских трупа крајем 1877. и почетком 1878. године избеглиштва су узела обрнут смер — пред српском војском бежали су Турци, Албанци и Черкези, а у њихове куће и на њихова имања почели су се насељавати Срби, пристигли са разних страна, а највише из пограничних округа алексиначког, крушевачког и књажевачког.[5] За кратко време су ослобођена подручја остала без албанског становништва, које се потом плански насељавало у пограничним крајевима Турске, највише на Малом Косову и у Горњој Морави, али и у Кривој реци или на Косову према Ибарском Колашину. У ствари, већ у току рата, а поготову првих месеци по закључењу примирја, дошло је до својеврсне недобровољне размене становништва, чиме је повраћен српски карактер новоослобођених области јужног Поморавља и Топлице, али је зато ојачан албански елеменат у источним подручјима косовско-метохијске области, поготову на самом Косову у ужем смислу речи. То је тзв. „инверсна” албанска метанастазичка струја, којом је захваћено и из ослобођених крајева Србије исељено око 30.000 Албанаца.[6]

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cf/Balkans-ethnic_(1861).jpg
leskovački učitelj Josif H. Kostić 8. decembra 1877. godine o etničkom čišćenju od strane srpske vojske (u ovom slučaju Turci su bili na udaru):
Bilo je mnogo Turaka koji su goli, bosi, po najvećoj decembarskoj zimi, peške bežali po snegu, ostavljajući u Leskovcu svoje pune kuće. Te noći su mnoga deca u kolima ili na majčinim ramenima u kolevkama pomrla od velike hladnoće, dok su turske porodice bežale uz dolinu reke Južne Morave, po najvećoj zimi.. Povlačenje je bilo tragično.
Isto je rađeno i Albancima.
 
Preševska Dolina je naziv koji označava teritorije u centralnoj Srbiji gde su Albanci u većini, oko grada Preševa, gde spada još jedan grad Bujanovac.

Preševska Dolina sa delom ošpštine Medveđe je sve što je ostalo od nekadašnje albanske većine u Toplici i zapadnoj Jablanici, koje je srpska vojska za vreme oslobađanja od Turaka i kasnije u balkanskom ratu isterala.



http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cf/Balkans-ethnic_(1861).jpg
leskovački učitelj Josif H. Kostić 8. decembra 1877. godine o etničkom čišćenju od strane srpske vojske (u ovom slučaju Turci su bili na udaru):

Isto je rađeno i Albancima.

U Toplici su , bez obzira na visegodisnju komunisticku propagandu , bili nastanjeni Turci Cerkezi, u vecini , a ne Albanci .

A pre njih , naravno , Srbi , koji su odatle proterani od strane turaka . Cisto da se zna , da su u Toplici , u odnosu na Albance , i Cerkeze , Srbi u stvari starosedeoci .
Albbanska Nacija se fotrmirala jako dugii , i zapravo je formirana jako kasno . najkasnije od svih nacija na balkanu .
to , mislim , ako se nacije posmatraju kao nesto ozbiljno .
A ako ne , ima jos novijih , Od 1945 , pa od 1963 , pa eto i sad , najnovije , .
 
Preševska Dolina je naziv koji označava teritorije u centralnoj Srbiji gde su Albanci u većini, oko grada Preševa, gde spada još jedan grad Bujanovac.

Preševska Dolina sa delom ošpštine Medveđe je sve što je ostalo od nekadašnje albanske većine u Toplici i zapadnoj Jablanici, koje je srpska vojska za vreme oslobađanja od Turaka i kasnije u balkanskom ratu isterala.



http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cf/Balkans-ethnic_(1861).jpg
leskovački učitelj Josif H. Kostić 8. decembra 1877. godine o etničkom čišćenju od strane srpske vojske (u ovom slučaju Turci su bili na udaru):

Isto je rađeno i Albancima.

kako možeš da upoređuješ dve ne uporedive situacije, šta su bili turci zar su srbi trebali da ih čuvaju a srpska vojska da ih smatra prijateljima, pa oni su bili okupatori kao i ovi sada koji moravsku dolinu zovu preševskom i svojataju sve gradove na jugu srbije...
 

Back
Top