Lale

LBarbara

La Femme
Moderator
Poruka
48.276
[SIZE=-1]:heart:

Vise nego bilo koja druga lukovica, lala ima sposobnost transformacije ­ od jedne do druge sezone cvetanja, kao i u zavisnosti od mesta gajenja. Postojbina ovog cveta je Azija. Ime Tulipa je u direktnoj vezi sa izgledom i imenom tradicionalnog turskog turbana. Na dvorovima Otomanskog carsta lala je zauzimala centralno mesto medju drugim cvecem i smatrana je simbolom zenske otmenosti i energije. Pocetkom XVI veka elegantni cvet lale bio je cest motiv persijskih i turskih umetnika i on krasi mnoge rukopise, tepihe i keramiku iz tog perioda. Na sultanovom dvoru predstavljane su originalne lale novih oblika i boja i za njih su placane ogromne kolicine srebrnjaka. Tu su, u XVI veku, lalu prvi put zapazili evropski konzuli i kada je jedan od njih poslao nekoliko lukovica austrijskom caru Ferdinandu I, lala je pocela da se gaji i u Evropi.

Red_White_Tulips.jpg

[/SIZE]
[SIZE=-1]Od tog trenutka nastala je prava tulipomanija. Lukovica lale je sluzila za vrednovanje imovine, kao i za sklapanje brojnih trgovinskih poslova. Tako je, na primer, u XVII veku u Holandiji, jedna vrsta lukovice pod nazivom "Semper Augustus" kostala 60 prosecnih zarada, odnosno cena jedne lukovice je bila jednaka ceni kuce u najboljem delu Amsterdama. Prava pomama za lalama nastala je i u Engleskoj gde je ovaj krhki cvet uticao, izmedju ostalog, i na mnoge individualne sudbine. Tako su pojedini zaljubljenici u ovaj cvet prodavali svoja imanja da bi investirali u gajenje lala, a nisu bili retki ni slucajevi bankrotstva, krajnjeg siromastva ranije imucnih ljudi kojima je gajenje lala bila strast.

tulips.jpg



U Holandiji su lale imale, a imaju i danas, veoma povoljne uslove za gajenje, pa su mogle da razviju sav svoj potencijal: razlicite oblike, boje, velicine cveta i razlicite visine stabljike. Danas, Holandija proizvodi 70% svetske proizvodnje lukovica.
Tacan broj vrsta i sorti lala je veoma tesko utvrditi jer se stalno radi na pronalazenju novih varijeta. Medjutim, okvirno, broj sorti je premasio cifru od 5.000, a april je mesec kada najveci broj lala cveta i kada sva njihova lepota i elegancija dolazi do punog izrazaja.

[/SIZE]
IMG_tulips.jpg
 
Lale su precvetale, ostala je stabljika sa lišćem. Da li da je isečem ili ne? Šta da radim sa lukovicama, da ih ostavim u zemlji ili da vadim? Neki kažu da se vade sad, neki kažu na jesen, neki da se ne vade uopšte.
Ko zna, nek mi pomogne, biću zahvalna! :hvala:
 
Lale su precvetale, ostala je stabljika sa lišćem. Da li da je isečem ili ne? Šta da radim sa lukovicama, da ih ostavim u zemlji ili da vadim? Neki kažu da se vade sad, neki kažu na jesen, neki da se ne vade uopšte.
Ko zna, nek mi pomogne, biću zahvalna! :hvala:

Ako zelis da imas veci broj krupnih i kvalitetnih lukovica ZALOMI CVET pre nego sto se otvori!

Lukovice treba vaditi oko 50 dana nakon cvetanja.

Pazljivo se izvade, osuse na mestu gde nema sunca, razdvoje, klasifikuju po velicini, ociste i stave na tamno mesto gde ce ostati do jeseni kada se ponovo sade...
 
Ako zelis da imas veci broj krupnih i kvalitetnih lukovica ZALOMI CVET pre nego sto se otvori!

Lukovice treba vaditi oko 50 dana nakon cvetanja.

Pazljivo se izvade, osuse na mestu gde nema sunca, razdvoje, klasifikuju po velicini, ociste i stave na tamno mesto gde ce ostati do jeseni kada se ponovo sade...

E...nisam znala da se treba zalomiti cvet ? Jel to kad prvi put cveta? Nije mi jasno...

Šta radiš sa pilićima? Jel i njih ponovo sadiš na jesen?
 
Poslednja izmena:
Lale su precvetale, ostala je stabljika sa lišćem. Da li da je isečem ili ne? Šta da radim sa lukovicama, da ih ostavim u zemlji ili da vadim? Neki kažu da se vade sad, neki kažu na jesen, neki da se ne vade uopšte.
Ko zna, nek mi pomogne, biću zahvalna! :hvala:

Posle cvetanja, ostaviš stabljiku i lišće da se osuši, kao što Blajbi kaže, pa tek onda izvadiš lukovicu. Po pravilu, lukovice treba vaditi da bi cvet i narednih godina bio krupan, a, ponovo se sade u kasnu jesen, kraj oktobra, početak novembra.
 
Volim da ih vidim imala sam mnogo ali to vađenje sečenje stabljike neda mi se.Zahtevne su a idem sve starija.Ostalo još nekolik.I uvek u proleće kada se rascvetaju počne da duva vetar,pa ih sve oduva.Ne ostane ništa od njih.Posadila na njino mesto patuljaste ruže.:)
 

Back
Top