sta je logika

M

marko584

Gost
Moze li neko da mi objasni sta je logika,znam definiciju da je to nauka koja se bavi oblicima valjane misli i zakonima saznavanja istine,ali mi nije dovoljno jasno,pa ako moze neko da mi pojasni.
 
uf, davno to bese kad sam ja to bubala, ali bih mozda mogla da ti razjasnim samo kad bi mi ti razjasnio pitanje.

Anyway, logika je nauka koja se bavi pravilnim misljenjem. Recimo imamo neki sud o kome treba da donesemo neki zakljucak. Da bismo doneli pravilan zakljucak, treba da se vodimo pravilima logike. Pa te onda tamo smaraju sa silogizmom, indukcijom, dedukcijom, itd... Ako si tek poceo da je ucis, bice ti jasno kasnije kad to dodje na dnevni red. Pretpostavljam da vas trenutno smaraju sa Anselmom i njegovim dokazima da postoji Bog... "Samim tim sto mi u svojim glavama imamo ideju o savrsenom bicu to znaci da to bice postoji", i on to zove dokaz! Najgore je sto je on lupio i jos dokaza... Opet enivej, pored toga sto smaraju sa raznoraznim glupostima koje su lupili filozofi, logika je u principu ok i zanimjiva. Pa srecno ucenje! 8)
 
Logika se odredjuje i kao filozofska disciplina koja se proucava moduse ispravnog argumentisanja (zakljucivanja). Formalna je (ne interesuje se za sadrzaj, vec za model ispravnog zakljucivanj), i normativna (u smislu da razlikuje dobar i los zakljucak).

Nacinima zakljucivanja se bave i druge nauke, ali ne na nacin na koji to radi logika. Npr, psihologija opisuje tok misljenja, bavi se sadrzajima misljenja, ali ne i (ispravnom) formom.
 
LOGIKA je nauka o logosu(logos znaci rijec,govor,jezik,um,sudbina,zakon,nauka).Logiku interesuje znacenjska strana rijeci.
ARISTOTEL je logiku shvatao kao organon ili orudje ili instrument filosofskog,naucnog i svakog drugog valjanog misljenja.
EDMUND HUSERL kaze da je logika nauka o idealnim stvarima tj. o zakonima koje moramo postovati ako zelimo da valjano mislimo.
Ah, zivot je gorak.
ah-misljenje
zivot je gorak-misao :)
 
little_perica:
Nacinima zakljucivanja se bave i druge nauke, ali ne na nacin na koji to radi logika. Npr, psihologija opisuje tok misljenja, bavi se sadrzajima misljenja, ali ne i (ispravnom) formom.

Uuuu, ako bolje razmisliš, ovo što si napisao je i logička greška: ako je psihologija nauka, a svaka nauka nužno mora da poštuje logičke principe, i ako se se neke psihološke discipline bave inteligencijom i njenim merenjem, a inteligencija je pak način izvodjenja logičkih zaključaka u funkciji rešavanja problema, onda se psihologija i te kako bavi i zasniva upravo i na logičkim formama.
Nedostaje ti jedno "samo" - psihologija se ne bavi samo ispravnim logičkim formama, dodala bih.
 
Ja bas ove godine ucim logiku... Verovatno znas da je deo filozofije - samim tim ti je pola jasno. Proucava ne samo istinu vec i sud, definisanje, saznanje, etc., a u celini obuhvata sve nauke bez razlike. Kako moj profa voli da kaze "oblikuje i usmerava misli" :wink:
 
Fantina:
little_perica:
Nacinima zakljucivanja se bave i druge nauke, ali ne na nacin na koji to radi logika. Npr, psihologija opisuje tok misljenja, bavi se sadrzajima misljenja, ali ne i (ispravnom) formom.

Uuuu, ako bolje razmisliš, ovo što si napisao je i logička greška: ako je psihologija nauka, a svaka nauka nužno mora da poštuje logičke principe, i ako se se neke psihološke discipline bave inteligencijom i njenim merenjem, a inteligencija je pak način izvodjenja logičkih zaključaka u funkciji rešavanja problema, onda se psihologija i te kako bavi i zasniva upravo i na logičkim formama.
Nedostaje ti jedno "samo" - psihologija se ne bavi samo ispravnim logičkim formama, dodala bih.

Daj ne lupetaj...
 
Vec nekoliko puta sam sebi obecao da necu ulaziti u "diskusije" sa ljudima sa krstarice, posto ovde gotovo niko ne zna nista ni o cemu.

Bez uvrede, ali klasican primer je ovo sto si napisala o psihologiji i inteligenciji - koriscenje jednostranih i smesnih ad hoc definicija koje sluze potkrepljenju inace slabih argumenata kojima (naravno) i nije svrha dolazak do istine, vec prepucavanje, "prosipanje pameti" (lepo si se isprojektovala), i ne znam ni sam sta jos. Kada budes imala nameru da pricas ozbiljno, i kada budes procitala bar jednu knjigu iz logike (a da nije Gajova, mada je i ona za mnoge nedodirljiva velicina), onda cemo moci da pricamo na ravnoj nozi o ovoj temi. Naravno, tada bi shvatila i to da sam u pravu 8) . Ako mislis da nisam u pravu (tj. ako opravdano verujes da si imala dobru nameru kada si mi prvi put replicirala), i ako hoces da se druzimo, predlazem da nastavimo preko privatnih poruka.

Odnos logike i ostalih nauka je, inace, izuzetno interesantna tema, o tome moze da se prica danima, ali bih ja ipak izbegao javnu diskusiju o tome, posto mi se obavezno nakace likovi koji me optuzuju za razmetanje pamecu (na forumu za nauku?!?!?!), itd.
 
little_perica:
koriscenje jednostranih i smesnih ad hoc definicija koje sluze potkrepljenju inace slabih argumenata kojima (naravno) i nije svrha dolazak do istine, vec prepucavanje, "prosipanje pameti" (lepo si se isprojektovala), i ne znam ni sam sta jos. Kada budes imala nameru da pricas ozbiljno, i kada budes procitala bar jednu knjigu iz logike (a da nije Gajova, mada je i ona za mnoge nedodirljiva velicina), onda cemo moci da pricamo na ravnoj nozi o ovoj temi. Naravno, tada bi shvatila i to da sam u pravu 8) .

Nisi argumentovao ništa od ovoga što si napisao - samim tim, nisi me ni ubedio - već se samo pozivaš na Gaja.
Na tvoju nesreću, polagala sam i logiku i metodologiju i filozofiju i psihologiju.
Nećemo se prepucavati i nećemo putem privatnih poruka - dok argumentovano, logički, ne oboriš moj stav o psihologiji kao nauci.
Uzgred, šta ti je to "na ravnoj nozi"?
Ako NIKO na Krstarici nema pojma ni o čemu, onda si i ti, budući da si na Krstarici, u tom skupu.
 
Fantina:
Ako NIKO na Krstarici nema pojma ni o čemu, onda si i ti, budući da si na Krstarici, u tom skupu.

Rekao sam GOTOVO niko, a ne NIKO. U svakom slucaju, ponovnim izvrtanjem mojih reci (vise nije ni vazno da li je bilo intencije ili ne) i neraumevanjem smisla onog sto sam napisao dokazala si da ne vredi pricati sa tobom o bilo cemu.

Ciao!
 
Fantina:
Uuuu, ako bolje razmisliš, ovo što si napisao je i logička greška: ako je psihologija nauka, a svaka nauka nužno mora da poštuje logičke principe, i ako se se neke psihološke discipline bave inteligencijom i njenim merenjem, a inteligencija je pak način izvodjenja logičkih zaključaka u funkciji rešavanja problema, onda se psihologija i te kako bavi i zasniva upravo i na logičkim formama.
Nedostaje ti jedno "samo" - psihologija se ne bavi samo ispravnim logičkim formama, dodala bih.

Evo gde si pogrešila:
Psihologija se, kao i svaka nauka, oslanja na logiku-ali je ne proučava (sem ako ne smatraš matemat. za nauku). Inteligencija nije logičko izvođenje zaključaka, već nešto drugo. Školska razlika između logike i psih. je ta da logika proučava kako treba pravilno misliti, a psih. kako ljudi zaista misle. Tako nešto je već rekao Perica, sa kojim se slažem da je odnos logike i nauka zanimljiva tema, pa ako hoće nek je postavi na Filozofiji... kao i tema o smrti filozofije koju je pokrenuo syrano...
 
Tegularijus:
Fantina:
Inteligencija nije logičko izvođenje zaključaka, već nešto drugo.

Šta drugo?
Na čemu su zasnovani zadaci u testovima inteligencije?

Dakle, nije reč o testovima ličnosti, o ispitivanju mišljenja ili kreativnosti ili pak socijalne kompetencije (mišljenje je jedno, kreativnost drugo, socijalna kompetencija nešto treće, a inteligencija nešto četvrto).
Ne mislim da sam pogrešila: prosto, precizno sam rekla da se psihologija ne bavi SAMO logičkim formama, naravno da one NISU NJEN PREDMET, ali se nužno naslanja na njih kao i svaka druga nauka, naučna disciplina, naučna misao(i u tom se smislu njima "bavi").
 
Tegularijus:
Fantina:
a psih. kako ljudi zaista misle[/u].

Opet:
Mišljenje je jedno, inteligencija je drugo (svakako da postoji veza, samo što na mišljenje utiču i mnogi drugi faktori pored inteligencije).
Kako mislite da bi, na primer, bilo kakav korektivna akcija u primenjenoj psihologiji (naročito u psihoterapiji, da o pedagoškoj psihologiji i defektologiji i ne govorimo) imala bilo kakvog efekta i smisla ako kao referencu nema logičke forme?
 
Anonymous:
Ne mislim da sam pogrešila: prosto, precizno sam rekla da se psihologija ne bavi SAMO logičkim formama, naravno da one NISU NJEN PREDMET
Šta ovo znači?


Ne razumem se previše u inteligenciju, samo zaključujem zdravim razumom.
Onaj prvi odgovor je bio školski i neprecizan, ali tačan. A ti si se potrudila samo da mi sofističkim zavrzlamama izvrćeš reči... Psihologija se kao i svaka druga nauka služi (isključivo) logikom, ALI JE NE PROUČAVA. Kao što nauke ne proučavaju svoje postulate i aksiome, tako ne proučavaju ni zakone zaključivanja (koji možda i spadaju u postulate, ne znam tačno) već ih uzimaju zdravo za gotovo. Time je sve rečeno.

Što se tiče inteligencije, koliko ja znam to je sposobnost da se uoči određena pravilnost, red. Pod logičkim mišljenjem se podrazumeva sposobnost ispravnog zaključivanja, a u testovima inteligencije je glavno uočavanje a ne zaključivanje koje može da se uvežba.
Ja mislim da tako stoje stvari, mada za ovo drugo neću da garantujem.
 
Slažem se sa tobom oko onog prvog što si rekao, logika i jeste u osnovi svakog naučnog mišljenja, svakog ispravnog mišljenja uopšte.
Inteligencija se definiše na veoma različite načine, uglavnom kao "sposobnost rešavanja problemskih situacija" - naravno, putem uočavanja odnosa izmedju elemenata (koji mogu da budu različiti po sadržaju: to može da bude figuralni, slikovni, verbalni, auditivni, simbolički, čak i socijalni sadržaj, nebitno); rešavanje zadataka u testovima ineligencije je uglavnom generalizacija, indukcija ili dedukcija, uočenih odnosa: sličnosti, različitosti, suprotnosti..., na osnovu kojih se nalazi tačan odgovor, odnosno ispravno rešenje datog zadatka. Lakše je govoriti o (definisati) posebnim inteligencijama, odnosno sposobnostima, i modernije je (verbalne, numeričke, muzičke, perceptivne...)
I još nešto: inteligencija(e) MOŽE da se uvežbava (isto kao što nekorišćenjem može i da "zakržljava"), samo što su gornje granice intelignecije individualno različite i dobrim delom genetski određene (da sad ne razglabamo o "fluidnoj" i "kristalizovanoj" inteligenciji - nije ni bitno).
Ali, vratimo se ljudskom saznavanju kao takvom: ima li ga uopšte van logičkih formi (bez obzira na sadržaje)?
 
Izvini, nisam video da si odgovorila...

Što se tiče intelig. već sam rekao da nisam stručan, ali prvi put čujem da se može uvežbati. Ako imaš nešto više o tome pošalji mi na mail, pa ću ti reći šta mislim.

Ali, vratimo se ljudskom saznavanju kao takvom: ima li ga uopšte van logičkih formi (bez obzira na sadržaje)?

E to je pravo filozofsko pitanje. Što znači da odgovor nije tako jednostavan kao kad se prepiremo oko definicije. Time se bavi jedna čitava grana filozofija. Nemam sad vremena da napišem nešto više... :(
Napiši šta ti misliš, pa kad stignem odgovoriću... Ili ga postavi na Filozofiji.
Ako hoćeš ostavi mail, mogu da pošaljem nešto o tome.

Pozdrav
 
Znam da si bio ti.
Kako vežbati inteligenciju?
Rešavanjem glavomlomki različitog sadržaja: prosto, neko ide u teretanu da bi oblikovao ili ojačao mišiće, a neko rešava zagonetke ili se bavi matematikom ili filozofijom da bi održao u formi ili povećao "inteligenciju" :)
A ako je reč o emocionalnoj ili pak socijalnoj, ili pak duhovnoj inteligenciji, onda možeš da "prelistaš" temu "emocionalna inteligencija" na Filozofiji, to će ti biti prvi putokaz.
Pozdrav!
 

Back
Top