Virtuelni katalog

Jovkesrbin

Aktivan član
Poruka
1.298
Resio sam da malo ozivimo ovaj forum...
Dosao sam na ideju da napravimo virtuelni katalog sa slikama, opisom novcica i cenom u raznim kvalitetima...
Evo, predlozio bih da prvo pocnemo od Srbije (1868-1945) jer su oni najtrazeniji i ovde i po skupovima, ne kazem da ce ovo biti lak posao ali ako svako stavi bar po jednog vladara i njegov novac uspecemo...
 
Poslednja izmena:
Evo ja da krenem:
Prvi vladar koji je otpoceo sa izradom kovanog novca Srbije je Mihajlo Obrenovic, sin Milosa Obrenovica. Bio je vladar kakav nam je bas trebao u to vreme, digao je Srbiju na noge, osnovao topolivnicu, razvio industriju i sklapao razne ugovore sa okolnim zemljama. U tadasnje vreme, okolne drzave (Bugarska, Crna Gora, Grcka...) gledale su u Srbiju kako put ka konacnom oslobodjenju turaka, verujem da bi Mihajlo postigao svoj cilj da ga u tome nije sprecila "knjeginja" Persida, zena Aleksandra Karadjordjevica, sina Karadjordja...Naredila je dvojici bivsih robijasa da ga ubiju i oni su to i ucinili na Kosutnjaku dok je setao sa svojom rodjakom prema kojoj je gajio simpatije...Najgore u svemu tome je sto nije docekao da vidi sopstveni lik na novcu...Srpski novac u to vreme je kovan u apoenima: 1 para, 5 para i 10 para...
Evo slika:

1 para:

image768.jpg


Cena: 25-40 evra


5 para:

image769.jpg


Cena: 5-15 evra


10 para:

image773.jpg


Cena: 10-20 evra







Slike su takve kakve su, boljih nemam ali se trudim...Takodje i cene zavise od kvaliteta...
 
Poslednja izmena:
Dilce hvala. Nije meni problem da nastavim, imam vremena, nego vidite da se niko ne ukljucuje, ko zna dal neko uopste i dolazi na forum...Ne bih da gubim vreme a da ovo pogleda 2 forumasa...
Nastavicu danas...
 
Ja bih ti savetovao, da ovaj katalog praviš zbog sebe. Negde na svojem PC pravi original, kojeg češ i kasnije moći dopunjavati recimo boljim slikama, ili slikama svojih komada, podacima o težini,materialu ili tiražu, a ovde objavljuj "duplikat". Pravljenjem takvog kataloga najviše češ naučiti prvenstveno ti, a ostali kako hoće.
 
Milan Obrenovic:
Kada je Mihajlo poginuo na kosutnjaku 1868, vlada je resila da preuzme stvar u svoje ruke, medjutim Milivoje Petrovic Blaznavac, sazvao je vojsku i pred postorejim trupama proglasio Milana Obrenovica, sina gospodar Jevrema, za novog knjaza...Skupstina nije mogla da uradi nista drugo, sem da se slozi sa izborom vojske i da izabere namesnistvo koje se voditi drzavu dok Milan ne postane punoletan...U namesnistvu je bio Blaznavac, Jovan Ristic i Jovan Gavrilovic. Savez balkanskih drzava se raspao, prva je izasla Crna Gora jer je knez Nikola bio ogorcen sto on nije izabran za novog kneza, zatim Grcka pa onda Bugarska...Sve je izgledalo da ce Milan biti promasen slucaj...Ipak, ustanak u Bosni 1876. sve je promenio, iako ne spremni, usli smo u rat sa turcima. U prvom srpsko-turskom ratu nije bilo napredaka, pobeda ni gubitaka, drugi je poceo odmah za njim ali ovoga puta su ruski dobrovoljci veoma pomogli Srbiji, Prosili smo svoje teritorije a Milan Obrenovic je poslao Jovana Ristica da se bori za interese Srbije na Berlinskom Kongresu...Ipak, njemu nije dozvoljeno da bude u sali u kojo su bili ostali zvanicnici vec je cekao ispred...Oslanjali smo se na Rusiju sve dok nije pokusala da na racun Srbije stvori Veliku Bugarsku, na svu srecu, velike sile joj to nisu dozvolile, sklopili smo dogovor sa Austro-Ugarskom i ona se potrudila da dobijemo nezavisnost...Sva Srbija se digla na noge a Milana su tad gledali kao heroja...Ipak, njega je cekalo jos mnogo posla, izgradnja pruge, razvijanje industrije itd itd...Milan se ozenio Natalijom Kesko, u pocetku brak je cvetao ali kako su godine prolazile sve se pogorsavalo, njegova politika je takodje uticala na brak, psole istanka u Srbiji, kada seljaci nisu hteli da predaju puske i oruzje, resio je da strelja takozvane "krivce" za ustanak medju kojima su bili i mnogi prijatelji Natalije...Uspela je da ga nagovori da ih oslobodi ako od njega budu trazili pomilovanje sto su oni i ucinili...Milan je bio brzoplet, temperamentan ali i pomalo hrabar covek...1882, Srbija je postala kraljevina a Milan Obrenovic prvi novovekovni srpski kralj. Milan je 1888 sklopio dogovor sa radikalnom strankom, tada najjacoj u Srbiji i uveo demokratski parlamentarizam koji ce trajati sve do vladavine njegovog sina. Velika mana mu je bila sto je voleo kocku i nocni zivot po Evropi...Imao je jednog sina sa Natalijom, Aleksandra na kojeg su svadje u braku presudno i negativno uticale...Kada je Aleksandru bilo 13 godina, Milan je resio da abdicira u korist njega i ode iz zemlje...Srbija je opet dobila namesnistvo koje je kasnije prekinuo Aleksandar i poceo samovoljno da vlada ukinuvsi ustav. Milan je nastavio da se provodi po Evropi kaljajuci ugled same Srbije, mnogo puta je ostajao bez prebijene pare ali se tu uvek nalazila Natalija koja mu je pored svega islazila u susret...Umro je sam, u inostransvu, ogorcen na zivot.
Kovao je novac u apoenima (nabrojacu samo vece apoene) od 5 para, 10 para, 50 para, 1 dinar, 2 dinara i 5 dinara, 20 dinara (1879) ; 50 para, 1 dinar, 2 dinara (1875) ; 10 dinara-zlatnik, 20 dinara (1882)-zlatnik...

-50 para (1875), cena: 30-60 evra

image775.jpg


-1 dinar (1875). cena 100-130 evra

image772.jpg


-2 dinara (1875), cena: 250-300 evra

image887.jpg


--------------------------

-50 para (1879), cena: 5- 20 evra

image746.jpg


-1 dinar (1879), cena: 10-20 evra

image749.jpg


-2 dinara (1879), cena: 20-40 evra

image750.jpg


-5 dinara (1879), cena 35-150 evra

image786.jpg


-20 dinara (1879, zlato)

image863.jpg


--------------------------

-10 dinara (1882), zlato

image864.jpg


-20 dinara (1882), zlato

image865.jpg
 
Poslednja izmena:
Jovke, opazio sam, da je Milan 1882 postao kralj Srbije. Ja sam istoriju malo zaboravio.
Ako imaš vremena, napiši nešto o tom dogadjaju. To je prvi kralj Srbije u novije vreme, a u srednjem veku Srbija je imala kralja i naravno cara Dušana, ako se ne varam?
 
Jovke, opazio sam, da je Milan 1882 postao kralj Srbije. Ja sam istoriju malo zaboravio.
Ako imaš vremena, napiši nešto o tom dogadjaju. To je prvi kralj Srbije u novije vreme, a u srednjem veku Srbija je imala kralja i naravno cara Dušana, ako se ne varam?

Tako je. Hvala vam na interesovanju, vidim da ste vi jedini koji se ukljucuju u temu, hvala vam, takodje veliko hvala i bokiju i igoru na cestitkama...
Da bi sve bilo na jednom mestu, izmenicu svoj posto o milanu i tu napisati nesto o znacajnoj 1882 godini...
 
Evo ja da krenem:
Prvi vladar koji je otpoceo sa izradom kovanog novca Srbije je Mihajlo Obrenovic, sin Milosa Obrenovica. Bio je vladar kakav nam je bas trebao u to vreme, digao je Srbiju na noge, osnovao topolivnicu, razvio industriju i sklapao razne ugovore sa okolnim zemljama. U tadasnje vreme, okolne drzave (Bugarska, Crna Gora, Grcka...) gledale su u Srbiju kako put ka konacnom oslobodjenju turaka, verujem da bi Mihajlo postigao svoj cilj da ga u tome nije sprecila "knjeginja" Persida, zena Aleksandra Karadjordjevica, sina Karadjordja...Naredila je dvojici bivsih robijasa da ga ubiju i oni su to i ucinili na Kosutnjaku dok je setao sa svojom rodjakom prema kojoj je gajio simpatije...Najgore u svemu tome je sto nije docekao da vidi sopstveni lik na novcu...Srpski novac u to vreme je kovan u apoenima: 1 para, 5 para i 10 para...
Evo slika:

1 para:

image768.jpg


Cena: 25-40 evra


5 para:

image769.jpg


Cena: 5-15 evra


10 para:

image773.jpg


Cena: 10-20 evra







Slike su takve kakve su, boljih nemam ali se trudim...Takodje i cene zavise od kvaliteta...

Ma kakvi slike su perfektne savrsen kvalitet , takvih 5 i 10 para kotaju po 150-200 evra
 
Jovke Srbine, priznaću ti odmah, mene stari novac ne zanima, skupljam razglednice, ali me oduševi kad vidim da neko hoće nešto da uradi, a ne samo da kuka kako je sve bez veze i čeka da mu neko drugi obavi posao. Zato, ne obaziri se na druge, već samo napred. Držim palčeve da napraviš komplet katalog ovde. Kako budeš odmicao, verujem da će se i drugi priključivati. Neko mora da probije led. Super si :super:
 
Jovke Srbine, priznaću ti odmah, mene stari novac ne zanima, skupljam razglednice, ali me oduševi kad vidim da neko hoće nešto da uradi, a ne samo da kuka kako je sve bez veze i čeka da mu neko drugi obavi posao. Zato, ne obaziri se na druge, već samo napred. Držim palčeve da napraviš komplet katalog ovde. Kako budeš odmicao, verujem da će se i drugi priključivati. Neko mora da probije led. Super si :super:

Hvala vam ! Porucnice, takodje hvala...
 
Da nastavim...
Sledeci je Aleksandar Obrenovic...
U detinjstvu, Milan se brinuo za njega...Svadje kraljevskog para dok je jos bio mali su ostavljali velike traume i uticale na izgradnju njegove licnosti...Dok je jos bio maloletan, Milan je sazvao sve svoje prijatelje i zvanicnike, i zajedno sa njim, obucen u belu kraljevsku odoru proglasio abdikaciju u njegovu korist i sazvao namesnistvo koje ce vladati dok je maloletan...Aleksandar nije mogao da saceka punoletstvo vec je izvrsio takozvanu "dvorsku revoluciju" i skinuo namesnistvo sa vlasti i poceo da monrahisticki vlada drzavom...(samoupravno-centralno)...Skinuo je ustav sa funkcije za koji se njegov otac dosta namucio (pustao je radikale iz zatvora samo da bi sa njima sklopio dogovor i doneo demokratski ustav...)...A 1900 se i ozenio, evo njegovo kraljevskog zenidbenog proglasa:

http://www.antikvarne-knjige.com/elektronskeknjige/detail-item_id-111

Za vreme njegove vladavine kovanice su kovane u apoenima od: 1 i 2 dinara


-1 dinar, cena 3-6 evra

image876.jpg


-2 dinara, cena 8-15 evra

image878.jpg
 
Sada sledi, po meni najbolji kralj Srbije ikada, Petar I Karadjordjevic...
Rodjen je 1844 kao peto dete kneza Aleksandra i knjeginje Perside...Kao mali, skolovao se u Beogradu i tu zavrsio osnovnu skolu, kasnije je nastavio skolovanje u Zenevi, zatim u pariski Kolez Sen Barb a 1862 upisuje veliku vojnu akademiju Sen Sir i zavrsava je 1864...Posle toga je poceo da se bavi fotografijom i slikarstvom...Posle ubistva kneza Mihajla 1868, uzi krug politicara blizak dinastiji Obrenovic oduzima sve posede Karadjordjevicima i proteruje ih iz zemlje...Petar je bio ogorcen tim postupkom. Pridruzio se francuskoj legiji stranaca i ucetsvovao u ratu protiv Nemacke , ucestovao je u brojin borbama i odlikovan je ordenom legije casti, 1975 ucestvovao je u hercegovackoj buni i borio se pod drugim imenom...1883 preselio se na Cetijne i ozenio se knjeginjom Zorkom, cerkom kneza Nikole...Zbog ekonomske situacije, morao je da proda kucu u Parizu a 1900 je stupio u kontakt sa kraljem Aleksandrom radi dogovora da se porodici Karadjordjevic vrati sva imovina i dozvoli povratak u Srbiju, medjutim, sve je bilo neuspesno...Imao je petoro dece: Jelenu, Milenu (umrla na rodjenju), Djordja, Aleksandra i Andriju (umro na rodjenju). Posle majskog prevrata, dolazi na presto Srbije, pre krunisanja, obavio je pricesce i rekao svom svesteniku da nema nikakve veze sa ubistvom kralja Aleksandra i drzavnim udarom. Po dolasku na presto, cekao ga je strasan posao, trbeao je da ekonomiju podigne na noge, smiri unutrasnje razmirice, vrati dugove i oslobodi teritorije koje su i dalje bile pod turskom vlascu...Slag na tortu dodala je Austro-Ugarska izrazavajuci mrznju prema Srbiji i kajanje sto joj je pomogla 1878...Zabranila je Srbiji trgovinu i postrojila trupe i brodove duz Dunava...Poceo je carinski rat u kojem je Srbija pobedila. Austrougari su ga nazvali svinjskim ratom, po glavnom trzisnom proizvodu Srbije. 1911, poceli su pregovori sa okolnim drzavama a 1912, sklopljen je Balkansi savez u koji je ulazila Srbija, Crna Gora, Grcka i Bugarska...Poslali smo ultimatum Turcima ali oni na njega nisu odgovorili pa su nestrpljivi crnogorci presli granicu i objavili rat Turskoj, odmah smo joj se pridruzili a zatim je u rat usla Grca pa Bugarska. 54 procenata vojske cinila je Srbija dok su Crna Gora, Grcka i Bugarska zajedno cinile 56 procenata. Nezadrzivo smo napredovali prema jugu i u bici kod Kumanova smo totalno pogazili tursku vojsku koja se dala u bekstvo, njene ostatke smo stigli kod Bitolja i tu ih vecinu porobili...Ratni plen je bio ogroman kao i broj zarobljenika...Srpska vojska je dosla do albanske obla i pomogla crnogorcima da osvoje Skadar dok je cela jedna armija zajedno sa artiljerijom otisla pred Jedrene da pomogne bugarima...Da jednostavno kazem, **bali smo im majku. I onda je usledilo ono sto se nama uvek desava, Austrougarska je pod pretnjom objave rata uklonila srpsku vojsku sa obale albanije i stvorila nezavisnu drzavu Albaniju. Mi smo zahtevali od bugara da predaju vecinu makedonije jer smo dosta izgubili pri stvaranju Albanije pa su izmedju nas i njih izbile prepirke. Austrougarska koristi svadju i nagovara Bugarsku da objavi rat Srbiji, pocinje Drugi Balkanski rat gde Bugarskoj cak i turci objavljuju rat. Mir je sklopljen 1913 na veliku stetu Bugarske. Petra su mnogi zvali "Petar Oslobodilac" ili jednostavno "Cika Pera". Ni godinu dana se posteno nismo odmorili kad austrougari postizu svoj dugogodisnji cilj i objavljaju rat Srbiji, Evropa se uzburkala i maksimalno zatekla tanke odnose odredjenih drzava, pocinje Prvi Svetski rat gde nasa vojska posle pobede na Ceru i Kolubari biva primorana na povlacejne preko Albanije. Uspeva da se oporavi i zajedno sa ostacima francuske, engleske i australijske vojske probija solunski front na Dobrom Polju i totalno oslobadja Srbiju (mogao bih da pisem o Prvom Svetskom ratu do sutra ali ipak je ovo numizmatika, koga nesto posebno zanima a ne moze da nadje na netu neka me kontaktira)...Petar je umro 1921 sahranjen na Oplencu, nasledio ga je mladji sin Aleksandar (Djordje se odrekao prestola 1909).
Kovao je kovanice u apoenima (nabrojacu vece) od: 50 para, 1 dinar, 2 dinara, 5 dinara (1904); 50 para, 1 dinara, 2 dinara (1912); 50 para, 1 dinar, 2 dinara (1915-sa graverom i bez njega)

-50 para (1904), cena 0,5-3 evra

image885.jpg


-1 dinar (1904), cena 3-5 evra

image886.jpg


-2 dinara (1904), cena 8-12 evra

image1015.jpg


-5 dinara (1904), cena 25-60 evra (ovakvo stanje mnogo mnogo vise)

image1016.jpg


-------------------------------------

-50 para (1912), cena 0,5-2, 5 evra

image1021.jpg


-1 dinar (1912), cena 3-5 evra

image1022.jpg


-2 dinara (1912), cena 5-10 evra

image1155.jpg


-------------------------------------

-50 para (1915), cena 0,5-3 evra ; bez gravera 3-6 evra

image1157.jpg


-1 dinar (1915), cena 2-5 evra ; bez gravera 7-12 evra

image1159.jpg


-2 dinara (1915), cena 6-11 evra ; bez gravera 20-35 evra

image1161.jpg







Eto, manje apoene nisam ni nabrajao niti stavljao njihove slike...Vecini je vrednost mala a posao bi mi bio duplo veci da sam ih stavlja, pogotovo sto radim sam, pisem tekst sam, i izvinjavam se ako sam u necemu pogresio, sve je iz glave...
Da li ima dobrovoljaca da urade Aleksadnra Karadjordjevica ?
 
Александар је рођен на Цетињу 16. децембра 1888, његов деда по мајци био је црногорски краљ Никола I Петровић, а баба краљица Милена. Кум на крштењу био му је, преко изасланика, руски цар Николај II Романов. Детињство је провео у Црној Гори, а основну школу завршио у Женеви. Даље школовање наставио је у војној школи у Петрограду, а потом у Београду, по доласку краља Петра I на српски престо 1903. године.
Судбински преокрет у животу младог принца Александра наступио је 1909, када се његов старији брат, принц Ђорђе одрекао права наследства престола. Као престолонаследник, принц Александар је приступио реорганизацији војске, припремајући је за коначан обрачун са Турском.
У Првом балканском рату 1912, престолонаследник Александар је као заповедник Прве армије водио победоносне битке на Куманову и Битољу, а потом 1913. у Другом балканском рату битку на Брегалници. У Првом светском рату био је врховни заповедник српске војске у биткама на Церу и Колубари 1914, кад је српска војска потпуно разбила војску Аустроугарске монархије. Поново нападнута 1915. од Немачке и Бугарске, Србија је подлегла у неравноправној борби. Са многим губицима српска војска се, заједно са старим краљем Петром I и престолонаследником Александром повукла преко Албаније на острво Крф, где је реорганизована. Када се краљ Петар I због болести повукао од владарских послова (24. јуна 1914. по новом календару), престолонаследник Александар је постао Регент. После опоравка и попуне српска војска је исте године однела велику победу на Солунском фронту, на Кајмакчалану. Завршне операције пробоја Солунског фронта у јесен 1918, српска војска је извршила под врховном командом Регента Александра, са одличним командним кадром у који спадају војводе Живојин Мишић, Степа Степановић и Петар Бојовић.
После војничких дошли су и државнички успеси. Народно веће у Загребу је 24. новембра 1918. године прогласило уједињење. Одлуци о уједињењу претходио је ултиматум далматинске владе од 16. новембра 1918., по којем је из Сплита имало да се прогласи непосредно уједињење са Србијом ако се у року од пет дана то не учини из Загреба. Делагација Народног већа, од тридесет чланова, стигла је у Београд ујутро 28. новембра 1918. За утврђивање начина како да се прогласи уједињење, образован је одбор од шесторице. У њега су ушли Анте Павелић, Светозар Прибићевић и Јосип Смодлака као представници народног већа, и Стојан Протић, Љубомир Јовановић и Момчило Нинчић, као представници Владе Краљевине Србије. У одбору шесторице одлучено је да се уједињење изврши тако што би делегација Народног већа упутила адресу регенту Александру Карађорђевићу, која би садржала закључак и напутке "упутства" од 24. новембра. Двочански акт уједињења извршен је у 8 сати увече, 1. децембра 1918. године, у салону куће Крсмановић на Теразијама у којој је регент Александар привремено становао након ослобеђења престонице. Чланови делегације Народног већа, стојећи у полукругу, чекали су долазак регента. Регент Александра се затим појавио у пратњи Протића, Јовановића, Нинчића и војводе Живојина Мишића. Потом је иступио Анте Павелић и прочитао адресу. Регент Александар је у одговору на Адресу изразио задовољство одлуком загребачког Народног већа од 24. новембра и прогласио уједињење. Регент Александар је одбио да за првог председника Владе постави Николу Пашића, већ је на то место указом поставио Стојана Протића. На листи министра прве Владе Краљевине СХС било је 9 Срба, 5 Хрвата, 3 Словенца и 1 муслиман. Влада под Протићевим предсетништвом носила је југословенско обележје. Крајем децембра Влада је нотификовала стварање нове Краљевине, а до средине 1919. године уследила су међународна признања. После смрти краља Петра I (16. августа 1921.), Регент Александар је постао Краљ Срба, Хрвата и Словенаца. 1922. године оженио се принцезом Маријом од Румуније. У том браку рођена су три сина – Петар, Томислав и Андреј.
 
Sada sledi, po meni najbolji kralj Srbije ikada, Petar I Karadjordjevic...
Rodjen je 1844 kao peto dete kneza Aleksandra i knjeginje Perside...Kao mali, skolovao se u Beogradu i tu zavrsio osnovnu skolu, kasnije je nastavio skolovanje u Zenevi, zatim u pariski Kolez Sen Barb a 1862 upisuje veliku vojnu akademiju Sen Sir i zavrsava je 1864...Posle toga je poceo da se bavi fotografijom i slikarstvom...Posle ubistva kneza Mihajla 1868, uzi krug politicara blizak dinastiji Obrenovic oduzima sve posede Karadjordjevicima i proteruje ih iz zemlje...Petar je bio ogorcen tim postupkom. Pridruzio se francuskoj legiji stranaca i ucetsvovao u ratu protiv Nemacke , ucestovao je u brojin borbama i odlikovan je ordenom legije casti, 1975 ucestvovao je u hercegovackoj buni i borio se pod drugim imenom...1883 preselio se na Cetijne i ozenio se knjeginjom Zorkom, cerkom kneza Nikole...Zbog ekonomske situacije, morao je da proda kucu u Parizu a 1900 je stupio u kontakt sa kraljem Aleksandrom radi dogovora da se porodici Karadjordjevic vrati sva imovina i dozvoli povratak u Srbiju, medjutim, sve je bilo neuspesno...Imao je petoro dece: Jelenu, Milenu (umrla na rodjenju), Djordja, Aleksandra i Andriju (umro na rodjenju). Posle majskog prevrata, dolazi na presto Srbije, pre krunisanja, obavio je pricesce i rekao svom svesteniku da nema nikakve veze sa ubistvom kralja Aleksandra i drzavnim udarom. Po dolasku na presto, cekao ga je strasan posao, trbeao je da ekonomiju podigne na noge, smiri unutrasnje razmirice, vrati dugove i oslobodi teritorije koje su i dalje bile pod turskom vlascu...Slag na tortu dodala je Austro-Ugarska izrazavajuci mrznju prema Srbiji i kajanje sto joj je pomogla 1878...Zabranila je Srbiji trgovinu i postrojila trupe i brodove duz Dunava...Poceo je carinski rat u kojem je Srbija pobedila. Austrougari su ga nazvali svinjskim ratom, po glavnom trzisnom proizvodu Srbije. 1911, poceli su pregovori sa okolnim drzavama a 1912, sklopljen je Balkansi savez u koji je ulazila Srbija, Crna Gora, Grcka i Bugarska...Poslali smo ultimatum Turcima ali oni na njega nisu odgovorili pa su nestrpljivi crnogorci presli granicu i objavili rat Turskoj, odmah smo joj se pridruzili a zatim je u rat usla Grca pa Bugarska. 54 procenata vojske cinila je Srbija dok su Crna Gora, Grcka i Bugarska zajedno cinile 56 procenata. Nezadrzivo smo napredovali prema jugu i u bici kod Kumanova smo totalno pogazili tursku vojsku koja se dala u bekstvo, njene ostatke smo stigli kod Bitolja i tu ih vecinu porobili...Ratni plen je bio ogroman kao i broj zarobljenika...Srpska vojska je dosla do albanske obla i pomogla crnogorcima da osvoje Skadar dok je cela jedna armija zajedno sa artiljerijom otisla pred Jedrene da pomogne bugarima...Da jednostavno kazem, **bali smo im majku. I onda je usledilo ono sto se nama uvek desava, Austrougarska je pod pretnjom objave rata uklonila srpsku vojsku sa obale albanije i stvorila nezavisnu drzavu Albaniju. Mi smo zahtevali od bugara da predaju vecinu makedonije jer smo dosta izgubili pri stvaranju Albanije pa su izmedju nas i njih izbile prepirke. Austrougarska koristi svadju i nagovara Bugarsku da objavi rat Srbiji, pocinje Drugi Balkanski rat gde Bugarskoj cak i turci objavljuju rat. Mir je sklopljen 1913 na veliku stetu Bugarske. Petra su mnogi zvali "Petar Oslobodilac" ili jednostavno "Cika Pera". Ni godinu dana se posteno nismo odmorili kad austrougari postizu svoj dugogodisnji cilj i objavljaju rat Srbiji, Evropa se uzburkala i maksimalno zatekla tanke odnose odredjenih drzava, pocinje Prvi Svetski rat gde nasa vojska posle pobede na Ceru i Kolubari biva primorana na povlacejne preko Albanije. Uspeva da se oporavi i zajedno sa ostacima francuske, engleske i australijske vojske probija solunski front na Dobrom Polju i totalno oslobadja Srbiju (mogao bih da pisem o Prvom Svetskom ratu do sutra ali ipak je ovo numizmatika, koga nesto posebno zanima a ne moze da nadje na netu neka me kontaktira)...Petar je umro 1921 sahranjen na Oplencu, nasledio ga je mladji sin Aleksandar (Djordje se odrekao prestola 1909).
Kovao je kovanice u apoenima (nabrojacu vece) od: 50 para, 1 dinar, 2 dinara, 5 dinara (1904); 50 para, 1 dinara, 2 dinara (1912); 50 para, 1 dinar, 2 dinara (1915-sa graverom i bez njega)

-50 para (1904), cena 0,5-3 evra

image885.jpg


-1 dinar (1904), cena 3-5 evra

image886.jpg


-2 dinara (1904), cena 8-12 evra

image1015.jpg


-5 dinara (1904), cena 25-60 evra (ovakvo stanje mnogo mnogo vise)

image1016.jpg


-------------------------------------

-50 para (1912), cena 0,5-2, 5 evra

image1021.jpg


-1 dinar (1912), cena 3-5 evra

image1022.jpg


-2 dinara (1912), cena 5-10 evra

image1155.jpg


-------------------------------------

-50 para (1915), cena 0,5-3 evra ; bez gravera 3-6 evra

image1157.jpg


-1 dinar (1915), cena 2-5 evra ; bez gravera 7-12 evra

image1159.jpg


-2 dinara (1915), cena 6-11 evra ; bez gravera 20-35 evra

image1161.jpg







Eto, manje apoene nisam ni nabrajao niti stavljao njihove slike...Vecini je vrednost mala a posao bi mi bio duplo veci da sam ih stavlja, pogotovo sto radim sam, pisem tekst sam, i izvinjavam se ako sam u necemu pogresio, sve je iz glave...
Da li ima dobrovoljaca da urade Aleksadnra Karadjordjevica ?

kovanica od 5 dinara u zaltu je odkovana u 4 primerka za potrebe kraljevske porodice, kolio sam ja upoznt jedan komd se nalazi u muzeju za oasatale se nezna gde su, tvrdi se da je njihov vrednost 20.000 e , ali je tesko utvrditi vrednost necemu sto se nikad nije ponudilo na trzistu, cak mislim obazirom na tku retkost da bi mogla cena da bude i veca jedno 30-35 hilada, cuo da postoji i novkov za koga je uzeta ocnova 100 kruna 1915 (33.88g) pa je obod ostrugan da se obbrise nemacki natpis i komad tezi oko 32.5g za razliku od pravog koji je 44.5g, sto se tice varijante na tankom limu to je tipicna medjufazna proba kalupa koje kostaju 400-600e i javlja sae kod dosta kovnica, nista spektakularno, a bsc je stvar koja se desva kod 20 din 1882 i 5 din 1904, za te pojave postoje dva logicna objsnjena jedno je da je posale manje koalicine iskovanih komada ipravljen gramaticki propust, a drugi da su pojedine kovnice namerno okretale tekst da bi pojedine kovanice dobile numizmaticku vrednost sto nije usamljen primer kod nasih kovaanica nego se javla i kod drgih evropskih kovanica iz tog perioda ,na primer 20 belgiskih franaka 1869 i 1876 i 1878 i 1914 to su tri potpuno razlicita tipa , bulo kako bilo

original postavio Franc ios.
 

Prilozi

  • slika-2-x-5-dinara-1904-god-Razlicite-EXTRA--388109x640.jpg
    slika-2-x-5-dinara-1904-god-Razlicite-EXTRA--388109x640.jpg
    32,9 KB · Pregleda: 50
kovanica od 5 dinara u zaltu je odkovana u 4 primerka za potrebe kraljevske porodice, kolio sam ja upoznt jedan komd se nalazi u muzeju za oasatale se nezna gde su, tvrdi se da je njihov vrednost 20.000 e , ali je tesko utvrditi vrednost necemu sto se nikad nije ponudilo na trzistu, cak mislim obazirom na tku retkost da bi mogla cena da bude i veca jedno 30-35 hilada, cuo da postoji i novkov za koga je uzeta ocnova 100 kruna 1915 (33.88g) pa je obod ostrugan da se obbrise nemacki natpis i komad tezi oko 32.5g za razliku od pravog koji je 44.5g, sto se tice varijante na tankom limu to je tipicna medjufazna proba kalupa koje kostaju 400-600e i javlja sae kod dosta kovnica, nista spektakularno, a bsc je stvar koja se desva kod 20 din 1882 i 5 din 1904, za te pojave postoje dva logicna objsnjena jedno je da je posale manje koalicine iskovanih komada ipravljen gramaticki propust, a drugi da su pojedine kovnice namerno okretale tekst da bi pojedine kovanice dobile numizmaticku vrednost sto nije usamljen primer kod nasih kovaanica nego se javla i kod drgih evropskih kovanica iz tog perioda ,na primer 20 belgiskih franaka 1869 i 1876 i 1878 i 1914 to su tri potpuno razlicita tipa , bulo kako bilo

original postavio Franc ios.


Boki hvala, drago mi je da se polako ulljucujemo u dijaloge... Sutra cu nastaviti sa kovanicama Aleskandra Karadjordjevica...
 
1 dinar 1925, Ni, t=5 g. cena od 2-5 evra


1925%20Yugoslavia%201%20Dinar%20copy.jpg


2 dinara 1925, Ni, t=10 g. cena od 5-10 evra

1925%20Yugoslavia%202%20Dinara%20copy.jpg


20 dinara 1925, Au, t=6.45 g. cena 100-120 evra

image1383.jpg


10 dinara 1931, Ag, t=7 g. cena 8-12 evra - pariska serija

20090920211736.jpg


10 dinara 1931, Ag t=7 g. cena 5-8 evra - londonska serija

image1385.jpg


20 dinara 1931, Ag, t=14 g. cena 10-20 evra

image1387.jpg


1 dukat 1931, Au, t=3.49 g. cena 300 evra

image1402.jpg


50 dinara 1932, Ag, t=22 g. cena 50-85 evra

20090921024318.jpg


1 dukat 1932, Au, t=3.49 g. cena 350-410 evra, revers u odnosu na avers okrenut za 180*

image1404.jpg


4 dukata 1931, Au, t=13.96 g. cena 250-300 evra

20090920090735.jpg


1 dukat 1933, Au, t=3.49 g. cena 180-200 evra

image1405.jpg


1 dukat 1934, Au, t=3.49 g. cena 800 evra

image14061.gif
 
Poslednja izmena:

Back
Top